|
|
|
|
|
Novosti
|
|
|
Hrvatski PEN centar u suradnji s organizacijom Arterarij poziva vas na dvije izvedbe poetskog performansa „Dug put kući koji nema“, prema stihu pjesme ukrajinske pjesnikinje Iye Kive.
Rat u Ukrajini počeo je prije deset godina, a nakon potpune invazije Rusije koja je započela u veljači 2022. postao je ukrajinska svakodnevica.
Broj ubijenih civila u Ukrajini prešao je deset tisuća, dok su deseci tisuća vojnika izgubili život na bojištu.
„Dug put kući koji nema “ prvo je u nizu čitanja projekta Hrvatskog PEN centra „Poezija otpora“, kojim se kroz poetske glasove nude nove perspektive na društvene probleme.
Prvo čitanje obuhvaća poeziju suvremenih ukrajinskih pjesnikinja i pjesnika u prijevodu Alle Tatarenko, a izvodimo ga uz tekstove iz knjige „Rat“ Miljenka Jergovića, prema izboru Monike Herceg i u režiji Romana Nikolića.
Događaj je organiziran uz podršku Ukrajinske zajednice Grada Zagreba.
Tekstove će čitati glumica Jelena Miholjević i glumac Davor Tarbuk, zajedno s ukrajinskim izvođačima Darijom Lazarchuk, Tetyanom Kuchma-Mikats, Maryom Laiesh i Sofijom Myhajljutom.
Čitat ćemo poeziju pjesnika i pjesnikinja: Iye Kive, Katerine Mihaljicine, Julije Musakovske, Irine Vikirčak, Pavla Matjuša, Galine Kruk, Ostapa Slivinskog i Viktorije Ameline.
Događaj će se održati u subotu i nedjelju, 16. i 17. 11. u 19 sati u prostoru Arterarija, na adresi Antuna Heinza 2a (kraj Petrove ulice).
Ulaz na oba događaja je besplatan.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Grad po mjeri zajednice: kreativnost kvartovskog aktivizma
Sudjeluju: Ana Kutleša i Antun Sevšek
Razgovor moderira: Una Bauer
Mjesto:
Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF)
Ul. Pavla Šubića 42, 10000, Zagreb
Vrijeme:
15. 11. 2024. u 19 sati
Projekt “PEN za Grad”, voditeljica: Sibila Petlevski
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Svečana dodjela Nagrade „Tonko Maroević“,
održana je danas, 11. studenog 2024. u 12 sati,
u PEN-u, u kući Arko, Basaričekova 24, Zagreb.
Prva dobitnica Nagrade „Tonko Maroević“ je
Tatjana Gromača za knjigu: "Ivan Bezdomnik i njegove pjesme",
Sandorf, 2023.
Čestitamo pobjednici!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas
na svečanu dodjelu Nagrade „Tonko Maroević“
za 2023. godinu,
(nagrada Hrvatskog P.E.N. centra za poeziju)
u ponedjeljak, 11. Studenoga 2024., u 12 sati,
Basaričekova 24, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na novoj tribini jesenskog ciklusa razgovora Književnost čita znanost, znanost čita književnost naslova Ženski orgazam i seksualna sloboda govorimo o novom izdanju kultne knjige Erice Jong, Strah od letenja koja je u kratkom vremenu već sedamdesetih postala svjetska senzacija. Novo izdanje u novom prijevodu Srebrenke Peregrin izašlo je u izdavačkoj kući Iris IIIyrica.
Erica Jong, tada je, kao mlada pjesnikinja, potpuno zaludila čitatelje, ali i uznemirila književnu scenu. Žena koja je otvoreno, i s humorom pisala o ženskoj žudnji i želji za seksom postala je preko noći i trn u oku, ali i glas slobode za mnoge žene. Knjiga je objavljena 1973. s drugim valom feminizama, taman te godine kad će se dogoditi sudski proces Roe protiv Wadea 1973.. Knjiga je promijenila je to kako vidimo seks, seksualnost, psihoanalizu pokrenuvši istinsku revoluciju. Ševa bez šlica Isadore Wing bila je tema daleko prije Seksa i grada.
Na ovoj tribini pitamo se gdje smo danas. Prava na abortus napadaju se sve agresivnije, a iako „seks sve prodaje“, o ženskom užitku, o orgazmu, klitorisu ne pričamo ni dan danas. Jesmo li se uopće svih ovih desetljeća odmakli od ideje žene koja je može biti samo ili svetica ili kurva?
O seksu, o tabuu ženskog užitka, o orgazmima i seksualnoj slobodi, o Freudu koji je napravio veliku štetu ženskom užitku, o patrijarhatu, a prije svega o ovoj sjajnoj knjizi pričamo sa psihologinjom i psihoterapeutkinjom Senkom Sekulić te ginekologinjom Jasenkom Grujić.
Dođite!
Kada: Booksa, 8. 11. u 18h
Gošće: Jasenka Grujić i Senka Sekulić
Moderira: Monika Herceg
Projekt se unutar Hrvatskog PEN centra održava uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija.
Idejna začetnica i voditeljica projekta je Monika Herceg.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
„Poetski jezik proširuje (naš) svijet: o čitanju, pisanju i prevođenju poezije”
PROGRAM “TUMAČI POEZIJE” S NATAŠOM SARDŽOSKOM,
MAKEDONSKOM PJESNIKINJOM, PREVODITELJICOM I ANTROPOLOGINJOM,
GOŠĆOM REZIDENCIJE ZA PISCE HRVATSKOG P.E.N. CENTRA
u četvrtak, 7. studenoga u 18.30 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb
Sudjeluju: Nataša Sardžoska, Marija Ott Franolić, Diana Burazer i Tomica Bajsić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
„Umjetna inteligencija i autorska prava“
Koji način korištenja umjetne inteligencije može ugroziti budućnost pisaca, prevoditelja i intelektualnih djelatnika svake vrste ako se pravovremeno ne zaštite autorska prava i općenito ne shvate implikacije širenja umjetne inteligencije u svijetu maksimalizacije profita?
ponedjeljak, 4. studenoga, u 17 sati
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.
Sudjeluju: Nadežda Čačinovič,
Božidar Feldman,
Monika Herceg
i Boris Postnikov.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Razgovor o romanu Coprnice Agnieszke Szpile- o vješticama, ekofeminizmu, erotici, religiji
Jesenski ciklus književnih razgovora Književnost čita znanost, znanost čita književnost o temi je koja nas vraća u povijest, vješticama. U srijedu 30. listopada, u Booksi u 18 sati razgovor o ovoj knjizi s aktivistkinjom, teologinjom i feministkinjom Lanom Bobić i biologinjom Majom Maslać te spisateljicom Monikom Herceg vodi Luiza Bouharaoua.
U fokusu je knjiga Agnieske Szpile, Coprnice u prijevodu Petre Gverić i izdanju Frakture. Ovaj povijesni i erotski roman, koji je i nobelovka Olga Tokarczuk nazvala torpedo knjigom na sasvim nov način priča o povijesti progona vještica, o ekofeminizmu, kapitalizmu, borbi za ženska prava i ženskom principu.
Dođite!
Tribine su zamišljene kao razgovor o bitnim i gorućim temama kojima se bave pojedine knjige, ali kroz različite vizure, one spisateljske, ali i one znanstvene, ali i kao otvoreni razgovor s publikom.
Projekt podržava Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Zagreb.
Kada: srijeda, 30. 10. u 18h
Gdje: Booksa
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar vodi Vas
na izvedbenu šetnju
24. 10. 2024.
„Obucite se, voda je duboka“.
Izvedba: Ela Đimoti i Margareta Sinković
Botanički vrt, Trg Marka Marulića 9a, u 16 sati.
Okrugli stol: Caffe Bar Grey, Gundulićeva 34, u 19 sati.
Voditeljica: Sibila Petlevski.
Veselimo se Vašem dolasku!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na dramska čitanja s razgovorom:
„Čitaća mašina“
u srijedu, 23. 10. od 18 sati,
u Caffe Baru Grey, Gundulićeva 34, Zagreb.
Nikolina Rafaj – „Bez priloga“
Vedrana Klepica – „Sveta Prada“,
Glumačka interpretacija: Lea Jevtić i Boris Barukčić.
Voditeljica: Sibila Petlevski.
Veselimo se Vašem dolasku!
Više o dramskim autoricama, njihovim tekstovima, te o izvedbenim umjetnicima:
NIKOLINA RAFAJ - BEZ PRILOGA
Ideja teksta Bez priloga u središte promišljanja postavlja hipotetsku aplikaciju (koja se možda u vrijeme pisanja ovog teksta negdje u svijetu i realizirala) koja povezuje potpune strance željne savršenog nedjeljnog ručka. S jedne strane neugasiva potreba duboko ukorijenjena u naš mentalitet je sjesti za prenatrpan stol i podijeliti tjedan koji je iza nas, a s druge strane tu je sablazan od obiteljskih okupljanja koja tako često serviraju pitanja poput: Kad ćeš se udati/oženiti? Zašto si dao/dala otkaz? Nećeš više jesti, jesi bolestan/a? Aplikacija osigurava ručak koji ima unaprijed dogovoren set pravila, od zabranjenih tema za razgovor do zabranjenih začina.
NIKOLINA RAFAJ (1994.) završila je studij dramaturgije izvedbe na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te preddiplomski studij antropologije i etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom Fakultetu. Članica je i dio upravnog odbora Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Trenutno studira na doktorskom studiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu.
Kao dramaturginja i dramska spisateljica radi u HNK Zagreb, na Dubrovačkim ljetnim igrama, HNK Ivana pl. Zajec, kazalištu Trešnja, u teatru Exit, Kazalištu Virovitica, Kazalištu Marina Držića, KunstTeatru, Kazalištu Kerempuh, ZPC-u, kao i na brojnim projektima nezavisne scene. Voditeljica je interdisciplinarnih radionica koje povezuju na razmeđi antropologije i etnologije i dramaturgije, radionice dokumentarne radiodrame za osobe oštećena vida, radionica s ciljem promicanja suvremenog dramskog pisma za učenike i učenice strukovnih škola. Dobitnica je treće nagrade Marin Držić za dramu U pakao, lijepo molim te dobitnica prve nagrade Marin Držić za dramu Kamo se ide kad se odlazi.
Dobiva potporu od Hrvatskog audiovizualnog centra za razvoj scenarija TV animirane serije te za razvoj scenarija dugometražnog filma. Izlaže znanstveni rad na Theatrum Mundi u Dubrovniku i u sklopu Innovative Methodologies in Art and Science u Zagrebu.
VEDRANA KLEPICA - SVETA PRADA
Kroz lik ‘Švercerke’ SVETA PRADA analizira odnose moći unutar modnog tržišta kao principe kapitalističkog društva. Ideja o klasnim hijerarhijama i njihovom (de)konstruiranju osnovni su idejni, teorijski i izvedbeni kostur teksta.
Sveta Prada je praizvedena na Bitefu 2022. u režiji Sanje Mitrović, a u Hrvatskoj se prvi puta predstavlja monologom odabranim upravo za "Čitaću mašinu"
VEDRANA KLEPICA je dramska autorica, dramaturginja i kazališna redateljica. Radila je u mnogim domaćim kazališnim kućama i festivalima kao što su HNK Zagreb, Dubrovačke ljetne igre, HNK Split, HNK Ivana pl. Zajec Rijeka, Teatar &TD, Kazalište Marina Držića, Teatar Exit, INK Pula, Osječko ljeto kulture itd. Dramski tekstovi izvođeni su joj u Njemačkoj, Portugalu, Austriji, Lichtensteinu, Velikoj Britaniji, Luxembourgu, Francuskoj, Srbiji, Australiji i Argentini, te su prevedeni na engleski, njemački, francuski, španjolski i poljski te izdani u nekoliko antologija dramskih tekstova. Sudjelovala je na mnogim međunarodnim festivalima i rezidencijama za dramske i kazališne autore: Casa Mediterraneo, Alicante (Spain), Festival Internacional de Dramaturgia (Buenos Aires, Argentina), Troisieme Bureau (Grenoble, France), KulturKontakt ‘Artist in Residence’(Vienna, Austria), Theatertreffen, International Forum (Berlin, Germany), Neue Stucke aus Europa (Wiesbaden, Germany), The Conspirators Project development (National Theatre London), Stronger Peripheries, Portugal.
LEA JEVTIĆ, magistra glume i dramska pedagoginja. Usput završila i Školu za branitelje i braniteljke ljudskih prava. U stalnoj je borbi za pravedniji svijet uz pomoć kazališnih alata kao oružja. Zaigrala na daskama Narodnog pozorišta Sombor sa svojom autorskom predstavom “Papa Jovana”, zatim nekoliko godina provela u istom pod palicama reditelja/rediteljki Ninoslava Đorđevića, Gorčina Stojanovića, Dragana Živadinova, Jane Maričić, Maje Grgić, Đurđe Tešić, Anice Tomić, itd. Osnivačica dramskog studija “Sanjari”. Odnedavno stanovnica grada Zagreba gde je možemo gledati u ostvarenju “Things that burn easily” Vedrane Klepice.
BORIS BARUKČIĆ je slobodni umjetnik iz Zagreba. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu te diplomirao Glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija razvija afinitet ka fizičkom teatru te radi kao glumac, plesač i autor u brojnim institucionalnim i nezavisnim produkcijama. Radi kao umjetnički asistent na katedri scenskog pokreta na ADU, a prvu polovicu 2021. provodi na stručnoj praksi u kazališnoj kompaniji Studio Julian Hetzel. 2023. osniva umjetničku organizaciju Tres pas s ciljem stvaranja novih prilika za rad u polju nezavisne culture. 2018. godine nagrađen je nagradom za najboljeg glumca na međunarodnom festival Istropolitana u Bratislavi.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
S veseljem Vas pozivamo na susret s njemačkom spisateljicom, prevoditeljicom i književnom agenticom koja je gošća rezidencije Hrvatskoga P.E.N. centra
CHRISTINE KOSCHMIEDER
utorak, 24. rujna 2024.
18 sati
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
Krvavi most 2, Zagreb.
Pridružit će nam se hrvatski književnici koji redovito objavljuju svoja djela u Njemačkoj:
IVANA BODROŽIĆ
EDO POPOVIĆ i
ALIDA BREMER, koja je i veliki promotor naše književnosti u Njemačkoj.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Zagreb, 1. srpnja 2024.
POZIV NA NATJEČAJ
Hrvatski PEN centar ustanovio je, u cilju promicanja izvrsnosti u poeziji, a u čast svojemu preminulome članu Tonku Maroeviću, godišnju nagradu za najbolju knjigu poezije objavljenu u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se sastoji od povelje, grafike akademika Zlatana Vrkljana te novčanog iznosa od 1.000 eura.
Ove godine u izbor za Nagradu Tonko Maroević dolaze u obzir knjige poezije objavljene u razdoblju od 1. 5. 2023. do 1. 5. 2024. godine.
Knjige (4 primjerka) valja poslati na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10000 Zagreb), do 19. srpnja 2024. godine.
Nagrada Tonko Maroević bit će dodijeljena 10. studenoga 2024. godine u Zagrebu.
|
|
|
|
|
|
Na redovnoj godišnjoj SKUPŠTINI HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
u subotu, 29. lipnja 2024., u 11.00 sati,
u P.E.N.-u (kuća Arko), Basaričekova 24, Zagreb,
primljeni su novi članovi:
1. LIDIJA BAJUK
2. UNA BAUER
3. BOŽICA BRKAN
4. NADA BULIĆ
5. ANKICA ČAKARDIĆ
6. MARTA DŽAJA
7. VEDRANA KLEPICA
8. TIN LEMAC
9. EMILIJA MIJATOVIĆ
10. ANTUN PAVEŠKOVIĆ
11. DARIYA PAVLEŠEN
12. MARIJANA ŠUTIĆ
13. LADA ŽIGO
14. DARIJA ŽILIĆ
Čestitamo!
|
|
|
|
|
|
Jedanaesta svečana dodjela nagrade Hrvatskoga P.E.N. centra za književnu esejistiku održana je danas (26. lipnja 2024.) u 12 sati,
u kući Arko, Basaričekova 24, u Zagrebu.
Nagradu Višnja Machiedo za 2023. godinu dobio je naš dragi kolega i prijatelj,
Žarko Paić,
za knjigu “Antonin Artaud: Sunce i mahnitost“,
u izdanju Litterisa, Zagreb, 2023.
Čestitamo!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poštovane kolegice i kolege,
dragi prijatelji, članovi Hrvatskog P.E.N. centra,
u skladu sa Statutom naše udruge i pravilima Međunarodnoga P.E.N.-a, pozivamo Vas da sudjelujete na redovitoj
|
|
|
|
SKUPŠTINI HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
u subotu, 29. lipnja 2024., u 11.00 sati
kuća Arko, Basaričekova 24, Zagreb
|
|
|
|
PRIJEDLOG DNEVNOG REDA:
|
|
|
|
1. Izbor radnog predsjedništva
2. Usvajanje dnevnog reda
3. In memoriam
4. Izvješće o programima P.E.N.-a i prihvaćanje plana rada
5. Financijski plan P.E.N.-a za 2024. godinu i njegovo prihvaćanje
6. Prijedlozi za nove članove i glasovanje
7. Razno
|
|
|
|
Nakon radnog dijela skupštine slijedi svečani domjenak.
Očekujemo Vaš dolazak i sudjelovanje u radu skupštine.
Tomica Bajsić
predsjednik
U Zagrebu, 21. lipnja 2024.
|
|
|
|
|
|
13. Stih u regiji, 2024.
Od 27. do 30. lipnja
Organizator: Hrvatsko društvo pisaca u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom
Pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Zagreb
Partneri: Caffe bar Crni mačak (Zagreb), HNK Varaždin, Holiday Home Nightswim Inn (Vrbovec), Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića (Zagreb), Knjižnica Marije Jurić Zagorke (Zagreb), Umjetnička organizacija Favela (Varaždin)
Medijski pokrovitelj: Jutarnji list
Program je sufinanciran iz Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika
Mjesta održavanja: Knjižnica Marije Jurić Zagorke (Zagreb), Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića (Zagreb), Caffe bar Crni mačak (Zagreb), HNK Varaždin (Varaždin), Holiday Home Nightswim Inn (Vrbovec)
Sudjeluju: Mirko Božić (Bosna i Hercegovina), Janica Radeva, Krasimir Vardiev (Bugarska), Barbara Delać, Nataša Gudelj, Valentina Knežević (Crna Gora), Claudio Damiani, Gian Mario Villalta (Italija), Pavlina Atanasova, Ivana Jovanovska, Andrej Medić Lazarevski (Sjeverna Makedonija), Marija Kisilak (Slovenija), Zvonko Karanović (Srbija), Lilija Bomko, Ija Kiva, Katerina Mihaljicina, Irina Starovojt (Ukrajina), James Byrne (Velika Britanija); Ivan Babić, Tomica Bajsić, Lidija Bajuk, Alen Brlek, Lidija Deduš, Lana Derkač, Josipa Dragičević, Marta Džaja, Branislav Glumac, Ivan Herceg, Zvjezdana Jembrih, Ivan Kapec, Hana Kunić, Neva Lukić, Silba Ljutak, Irena Matijašević, Evelina Rudan, Irena Skopljak Barić, Damir Šodan, Kristina Špiranec, Marijana Šutić, Predrag Vrabec, Darija Žilić.
27. lipnja (četvrtak)
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2
12.00 P.E.N. na SUR-u, Susjedstvo riječi: Pjesnici i prevoditelji – James Byrne i Damir Šodan
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5
18.00 SUR-ova promocija: Branislav Glumac: Kad bih ja imao maternicu (sudjeluju: Branislav Glumac, Ivan Herceg, Irena Matijašević, Darija Žilić)
19.30 P.E.N. na SUR-u, Angažirana književnost: Pjesnički ljetopis rata, Ukrajina 2024. (sudjeluju: Tomica Bajsić, Lilija Bomko, Ivan Herceg, Ija Kiva, Katerina Mihaljicina, Dariya Pavlešen, Irina Starovojt, Alla Tatarenko)
Caffe bar Crni mačak, Mesnička 12
20.50 SUR-ov start (sudjeluju Ivan Herceg, Dorta Jagić)
21.00 SUR-ova glazba: Denis Katanec
21.45 SUR-ova čitanja: Pavlina Atanasova, Ivan Babić, Lidija Bajuk, Lilija Bomko, James Byrne, Claudio Damiani, Lidija Deduš, Barbara Delać, Josipa Dragičević, Zvjezdana Jembrih, Marija Kisilak, Ija Kiva, Silba Ljutak, Andrej Medić Lazarevski, Krasimir Vardiev, Predrag Vrabec.
28. lipnja, petak
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2
12.00 SUR-ova matineja: Claudio Damiani i Gian Mario Villalta (razgovaraju Marijana Šutić i Ivan Herceg)
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5
18.00 SUR-ova promocija: Ivan Kapec: Život u modrozelenoj aleji (sudjeluju: Ivan Kapec, Irena Matijašević, Damir Šodan)
19.30 SUR-ov razgovor: Gordana Kovačić, voditeljica digitalne platforme Poetski tren, i Damir Šodan
Caffe bar Crni mačak, Mesnička 12
20.45 SUR-ova čitanja: Mirko Božić, Lana Derkač, Irena Skopljak Barić, Marta Džaja, Nataša Gudelj, Ivana Jovanovska, Ivan Kapec, Zvonko Karanović, Neva Lukić, Katerina Mihaljicina, Janica Radeva, Evelina Rudan, Irina Starovojt, Kristina Špiranec, Gian Mario Villalta.
22.30 SUR-ova glazba: “Čovjek tvoj” (90 godina Leonarda Cohena),
Damir Šodan (vokal, gitara), Tomi Novak (kontrabas) i gosti
29. lipnja, subota
HNK Varaždin, Klub Europa Media, Trg slobode 8a
19.00 SUR-ova glazba: Dunja Knebl i Roko Margeta
19.45 SUR-ova čitanja: Pavlina Atanasova, Ivan Babić, Lidija Bajuk, Lilija Bomko, Mirko Božić, James Byrne, Petra Čeč, Barbara Delać, Lana Derkač, Josipa Dragičević, Marta Džaja, Nataša Gudelj, Claudio Damiani, Zvjezdana Jembrih, Ivana Jovanovska, Ija Kiva, Zvonko Karanović, Andrej Medić Lazarevski, Silba Ljutak, Katerina Mihaljicina, Milan Novak, Tomi Novak, Janica Radeva, Ljubica Ribić, Jura Ruža, Irina Starovojt, Ivan Škrabe, Damir Šodan, Kristina Špiranec, Gian Mario Villalta, Krasimir Vardiev, Predrag Vrabec, Darija Žilić.
21.00 SUR-ov pjesnički performans Ispod kotača teku rijeke (autorica poezije: Neva Lukić, izvođačica: Nevena Radulović)
30. lipnja, nedjelja
Holiday Home Nightswim Inn, Celine 128a, Vrbovec
11.30 SUR-ov start: Ivan Herceg, Irena Skopljak Barić i Damir Šodan
12.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Nina Romić i Jelena Galić
13.00 SUR-ov razgovor: Zvonko Karanović (razgovaraju Ivan Herceg i Damir Šodan)
13.30 SUR-ova čitanja
15.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Dunja Knebl i Roko Margeta
16.00 SUR-ov razgovor: Pavlina Atanasova, Ivana Jovanovska, Andrej Medić Lazarevski (razgovaraju Ivan Herceg i Slavomira Ribarova)
16.30 SUR-ova čitanja
17.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Ivan Škrabe
18.00 SUR-ov razgovor: Janica Radeva, Krasimir Vardiev (razgovaraju Ivan Herceg i Ana Vasung)
18.30 SUR-ov pjesnički performans „Ispod kotača teku rijeke“ (autorica poezije: Neva Lukić, izvođačica: Nevena Radulović)
19.00 SUR-ovi koncerti u gostima: Lidija Bajuk
19.30 SUR-ov razgovor: Barbara Delać, Nataša Gudelj i Valentina Knežević (razgovara Ivan Herceg)
20.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Miriiam
21.00 SUR-ov razgovor: Mirko Božić (razgovara Alen Brlek)
21.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Ivan Kapec, Tomi Novak i Damir Šodan
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas
na svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2023. godinu,
(nagrada Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku)
u srijedu, 26. Lipnja 2024., u 12 sati,
Basaričekova 24, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
“POEZIJA U PRIJEVODU”
Hrvatski P.E.N. centar i Sveučilište u Zadru
s veseljem Vas pozivaju na književnu večer,
u petak, 14. lipnja 2024. od 18 sati,
u prostoru Muzeja antičkog stakla u Zadru.
Ovogodišnji program počinje obilježavanjem 170. godišnjice rođenja Tomislava Maretića, velikoga hrvatskog jezikoslovca, leksikografa i prevoditelja. O njegovom djelu govorit će nam profesorica s Odjela za klasičnu filologiju Nada Bulić. Čitat će se ulomci iz Ilijade, Ovidijevih Metamorfoza i Vergilijevih Bukolika, u originalu i prijevodima Tomislava Maretića.
Ovogodišnji sudionici pjesnici “Poezije u prijevodu” su Carles Torner, katalonski pjesnik, aktivist, izvršni direktor Međunarodnog PEN-a od 2014. do 2021. i pjesnik i predsjednik Hrvatskoga PEN centra, Tomica Bajsić.
Pozdravit ćemo i Emiliju Mijatović, idejnu začetnicu i voditeljicu poetskog maratona Millenium stih – riječi iznad svega, u sklopu kojega je „Poezija u prijevodu“ djelovala do ove godine.
Program moderiraju Rafaela Božić i Vedrana Lovrinović.
Radujemo se Vašem dolasku!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. Centar i institut za europske i globalizacijske studije Split - Zagreb s veseljem Vas pozivaju na predstavljanje nove knjige politologa i profesora političkih znanosti Anđelka Milardovića: 'Globalizacija i Europa na raskrižju - Europa od volje za moći do volje za ništa' u izdanju Instituta za europske i globalizacijske studije, svibanj 2024.
Poveznica do knjige: https://inegs.com/globalizacija-eu-na-raskrizju/
Predstavljanje će se, prikladno, uoči izbora za Europski parlament, održati u Kući Europe u Zagrebu, Augusta Cesarca 4, u utorak, 11. lipnja u 12 sati.
O knjizi ce govoriti prof. dr. sc Mislav Kukoč, izv. prof. dr. sc. Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova i autor, prof. dr. sc. Anđelko Milardović.
Moderira: Davor Rendulić, novinar 1. programa Hrvatskog radija.
Dobrodošli!
Više: Nova kompleksnost svijeta 21. stoljeća iziskuje pristup multidisciplinarnih znanja da bi se opisalo njegovo stanje, odnosno, konkretnije, Europe u 21. stoljeću. Pad Berlinskoga zida 1989. označio je kraj ere bipolarnoga svijeta, pobjedu liberalizma, piše Anđelko Milardović, u uvodu u knjigu. Jedan stari svijet je nakon 1989. otišao u muzej političke povijesti i voštanih figura diktatora 20. stoljeća... Tranzicija je na Istoku Europe omogućila integraciju Istoka u Zapad. Sve je bilo na tragu povijesnog optimizma, a o siromaštvu nitko nije pričao.
Može li Europa kao kolijevka ideja slobode, jednakosti, pravednosti i ljudske solidarnosti spram Drugoga još uopće biti mjerodavnim subjektom autentične volje za moć bez pada u bezdan populizma i pseudo-moralizma nove geopolitike koja postaje prijetnja njezinoj demokratskoj legitimnosti? Knjiga Anđelka Milardovića otvara nove horizonte izvan puke znanstvene akribije i gotovo nužnog tona kulturnoga pesimizma u prijelomnim vremenima obrata u biti dosadašnjeg tijeka povijesti.
Prof.dr.sc. Žarko Paić, Sveučilište u Zagrebu
Pred čitateljem je obuhvatno znanstveno-kulturološko djelo u kojemu autor, akribijom vrsnog analitičara iz područja društveno-humanističkih znanosti, poglavito politologije, ali i kulturologije, političke sociologije, socijalne i političke filozofije, sustavno analizira probleme i fenomene suvremenog svijeta u jeku epohalnih cikličko-povijesnih mijena globalizacije i deglobalizacije, s posebnim naglaskom na predmnijevanu mračnu perspektivu Europe – kao stare gospođe koja je, uslijed vitalističkog truleža, frivolnog hedonizma, izopačenih vrijednosti, utonula u ciklus dekadencije, gubljenja identiteta i samouništenja – od volje za moć do volje za ništa. Ova složena minuciozna i kompetentna interdisciplinarna raščlamba fenomenologije suvremenog svijeta pisana je, međutim, pitkim i pristupačnim žurnalističkim stilom, garniranim humorno-satiričkim i sarkastičnim doskočicama i metaforama, kojim će jamačno, uz stručni auditorij, privući pozornost i intelektualno znatiželjnog čitateljstva širokoga spektra.
Prof.dr.sc. Mislav Kukoč, Filozofski fakultet, Odsjek za filozofiju Sveučilište u Splitu
Sveobuhvatna, duboka, pronicljiva i oštra - knjiga Anđelka Milardovića vodi čitatelje na misaono putovanje kroz složeni mozaik izazova suvremene Europe, od valova globalizacije preko rastućeg populizma pa sve do nove geopolitičke dinamike, nudeći kritički pogled na prošlost, sadašnjost i neizvjesnu budućnost kontinenta na raskrižju."
Doc.dr.sc. Ivan Cerovac, Filozofski fakultet, Odsjek za filozofiju Sveučilište u Rijeci
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Nastavljamo dalje s tribinom Književnost čita znanost, znanost čita književnost, a u fokusu je knjiga „Bijes“ u sjajnom prijevodu s norveškog Željke Černok, čije je norveško izdanje uredio Karl Ove Knausgård.
Monica Isakstuen bavi se rijetko propitivanom temom: nekontroliranim naletima bijesa, osjećajem gubitka identiteta i enormnim stresom kojem su izloženi roditelji, ponajprije majke, u obiteljima s više djece. Protagonistkinja, majka djevojčice, u novoj vezi dobiva blizance, i suočava se s roditeljskim i partnerskim izazovima za koje nije sigurna može li ih podnijeti. Roman Bijes kontrapunkt je često pretjerano idealiziranim, sentimentalnim opisima obiteljskog života; realno prikazuje situacije u kojima će se mnogi prepoznati, a rijetki će to i priznati.
Luiza Bouharaoua moderirat će razgovor, a psihologinja Senka Sekulić, novinarka Ines Madunić te književnica Monika Herceg pokušat će dati odgovore na pitanja koja otvara knjiga.
Govorimo li dovoljno o majčinstvu? Na koji način govorimo o njemu? Dijelimo li ta iskustva? Koliko smo svjesni težine i odgovornosti kada govorimo o majčinstvu? Kako se majčinstvo prezentira u javnom prostoru? Je li tabu postalo i reći da ne želimo biti majke? Žene su u prvim mjesecima same, majčinstvo je postalo i utrka, a društvo i dalje ne govori o svim teškim trenucima te velike odluke i cjelodnevne posvećenosti. Govorimo li o tome koliko to mijenja naš život i naša tijela?
Projekt Književnost čita znanost, znanost čita književnost projekt je koji radimo unutar Hrvatski PEN Centar i preko kojeg stavljamo fokus na knjige koje otvaraju bitna pitanja i o njima razgovaramo iz mnogih perspektiva, koji podržavaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu i civilno društvo.
Gdje i kada: Botaničar, 4.6. u 18h.
Vidimo se!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
REZIDENCIJA AUTORA STRIPA GAËLA HENRYA
Od 16. travnja do 16. svibnja 2024.
U sklopu ukrštenog programa francusko-hrvatskih rezidencija u području stripa, Francuski institut u Hrvatskoj poziva autora i ilustratora Gaëla Henrya na rezidenciju u Hrvatsku od 16. travnja do 16. svibnja, u partnerstvu s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske, Međunarodnim centrom stripa i slike iz Angoulêmea i Hrvatskim P.E.N. centrom.
Utorak, 14. svibnja 2024. u 18 sati: Otvorenje autorske izložbe i okrugli stol s francuskim i hrvatskim stručnjacima u području stripa u Francuskom institutu.
Uz nazočnost Marka Šunjića (direktora naklade Fibra), Dubravka Kastrapelija (autora stripa), Klasje Habjan (pobjednice programa ukrštene rezidencije Francuska-Hrvatska 2024.) Okrugli stol moderirat će Irena Jukić Pranjić, hrvatska umjetnica, koja je ostvarila rezidencijalni boravak u Angoulêmeu 2023.
Marina Sichantho, zamjenica direktora Međunarodnog centra stripa i slike iz Angoulêmea (Cité Internationale de la BD et de l’Image d’Angoulême) također će biti prisutna.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar rado Vas poziva na tribinu
„Budućnost knjižara“
Knjižara „Fraktura“, Ulica kneza Mislava 17, Zagreb
u četvrtak, 16.5.2024.,
u 19 sati
Govore: Mihaela Majcen Marinić, Seid Serdarević, David Šporer i Mirjana Vulić Šaldić
Moderatorica: Nadežda Čačinovič
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar rado Vas poziva na tribinu
„TUMAČI POEZIJE“ Ratna tmina i pjesništvo
Knjižnica „Marija Jurić Zagorka“, Krvavi most 2,
u srijedu, 8.5.2024. u 18,30h.
O poeziji napisanoj u ratu, i o ratu,
govore pjesnici i sudionici Domovinskog rata:
Bogdan Arnautović, Tomica Bajsić i Tomislav Domović.
Uz njih sudjeluju:
Biserka Goleš Glasnović, književnica i kritičarka i
Diana Burazer, pjesnikinja i moderatorica.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Razgovor o klasnoj nejednakosti- roman talijanske spisateljice povod je razgovora o klasi i klasnom sramu
Treća tribina u ciklusu književnih razgovora Književnost čita znanost, znanost čita književnost ovoga puta u fokusu ima temu klasne nejednakosti. Imamo li zaista svi iste prilike? Može li nas obrazovanje spasiti? U ponedjeljak 18. Ožujka, u opuštenoj atmosferi galerije i caffe bara Botaničar, u 18 sati razgovaramo o ovoj temi s profesoricom i predstojnicom Katedre za socijalnu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ankicom Čakardić te književnicom i aktivistkinjom Monikom Herceg. Razgovor vodi književnica i aktivstkinja Luiza Bouharaoua.
U fokusu je knjiga Giulie Caminito, Jezerska voda nikad nije slatka. Ovaj roman na moderan i zanimljiv način propituje klasne pozicije i naše mogućnosti i nemogućnosti unutar njih. Nekad se vjerovalo kako je obrazovanje točka koja može promijeniti tu poziciju, no je li danas zaista tako? Kakve su nam šanse unutar postojećeg sustava da se oslobodimo od stalnog siromaštva? Osjećamo li i kada klasni sram? Pričamo li na adekvatan način o njemu ili je i dalje riječ o tabu temi? Je li ne biti na rubu siromaštva i u stalnom preživljavanju danas postao luksuz bez obzira na početne uvjete? Jesmo li svjesni siromaštva u kojem živi velika većina obitelji danas? Jesmo li svjesni svoje pozicije unutar sustava?
Vidimo se!
Gdje: Botaničar 18. 3. u 18 h
Moderira: Luiza Bouharaoua
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Razgovor o nasilju nad ženama- roman Mihaele Gašpar progovara o jednoj od najbitnijih tema danas
Druga tribina u ciklusu književnih razgovora Književnost čita znanost, znanost čita književnost je o gorućoj i jednoj od najbitnijih tema, nasilju nad ženama. U četvrtak, 8. Veljače, u opuštenoj atmosferi galerije i caffe bara Botaničar, u 19 sati razgovor o ovoj temi s aktivistkinjom, pjevačicom i voditeljicom, Idom Prester i psihoterapeutkinjom i aktivistkinjom, jednom od osnivačica inicijative #spasime, Anom Pecotić vodi književnica i urednica Monika Herceg.
U fokusu je knjiga Mihaele Gašpar, Premještanje snova. Ovaj roman na suveren, emotivan i psihološki uvjerljiv način progovara o tri žene koje su prošle i prolaze nasilje. U ovom potresnom romanu, Gašpar je sjajno prikazala dinamike koje pokreću nasilje, kao i različita nasilja i reakcije, ali i nerijetku nemogućnost žrtve da se makne od nasilnika, jer je i sam sustav onaj koji nakon nasilnika maltretira žrtvu. U Hrvatskoj svakih petnaest minuta žena doživi nasilje. Femicidi su postali užasna svakodnevna stvarnost. Kako možemo mijenjati te obrasce? Koliko danas otvoreno govorimo o tome, iako je to mučna stvarnost? Držimo se li i dalje toga da su neke stvari privatne? Održava li i kako i to nasilje? Zašto je sustav tako trom? Koji su mehanizmi nasilja? Kako nasilje utječe na žrtvu?
O svim ti temama s dvije sjajne gošće, psihoterapeutkinjom i aktivistkinjom, Anom Pecotić i aktivistkinjom i voditeljicom, Idom Prester razgovara spisateljica i urednica, Monika Herceg.
Vidimo se!
Projekt podržavaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar s veseljem Vas poziva na čitanje poezije i likovnu izložbu studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu,
u četvrtak, 25. 1. 2024. u 18 i 30 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Dobrodošli!
Riječima samih studenata:
Skupina studenata Akademije likovnih umjetnosti sastaje se svakog petka navečer u protekle tri godine kako bi čitali svoju poeziju. U sretnom su braku s likovnom umjetnošću, no ljubavnica im je poezija. Do sada smo s njom ljubovali u našoj klasi, a u četvrtak klasu selimo u knjižnicu. Dođi vidjeti kakve pjesme umjetnici slikaju riječima.
A group of ALU students have been meeting to read their poetry every Friday evening, for the past three years. They are all happily married to visual art, but their favorite mistress is poetry. Up until now, we have been making love to her in our classroom. On Thursday, we trade the classroom with a library. Come and see what kind of poetry artists can paint with words.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Razgovor o prijenosu traume - započinje novi ciklus tribina Književnost čita znanost, znanost čita književnost!
Godina započinje s jednom od najbitnijih i danas najzanimljivijih tema, transgeneracijskim prijenosom traume. U ponedjeljak 22. siječnja, u opuštenoj atmosferi galerije i caffe bara Botaničar, u 19 sati započinje novi ciklus tribina Književnost čita znanost, znanost čita književnost u organizaciji Hrvatskog PEN centra.
U fokusu je knjiga Marka Wolynna, Nije započelo s vama- Kako nas naslijeđena obiteljska trauma oblikuje i kako okončati taj ciklus. Danas znamo puno toga o tome kako se trauma prenosi kroz generacije, svjesni smo da to nije samo mit te da se radi o znanstvenim činjenicama: traume su upisane u naš genom. Upisali su ih naši roditelji, djedovi i bake, pradjedovi i prabake. Strah koji nosimo, sram, ili nemogućnost da se pokrenemo nekad nije do nas – upisano je u nas i iako toga nerijetko nismo ni svjesni, često upravlja našim životima.
Ako je tako, kako se možemo nositi s tim? Kako se možemo osloboditi? Ima li psihologija kao i psihoterapeutski rad neka rješenja, kako se nositi s tim traumama i možemo li zaista prekinuti lanac? Je li i pisanje način na koji se možemo baviti tom temom? Koliko se često knjige bave upravo tim procesima, naslijeđenim traumama i pokušajem bijega iz njih, svjesno i nesvjesno?
O svim ti temama s dvije sjajne gošće, psihoterapeutkinjom Anom Perović te spisateljicom i aktivistkinjom Luizom Bouharaouom razgovara spisateljica i urednica, Monika Herceg.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar i Poets of the planet
pozivaju Vas na
novogodišnje pjesničko čitanje posvećeno miru,
1. siječnja 2024. u 16 sati, na Bundeku.
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Diana Burazer, Goran Čolakhodžić, Lana Derkač, Sanja Domenuš, Renata Jambrešić Kirin, Dražen Katunarić, Andrijana Kos Lajtman, Emilija Kovač, Sonja Manojlović, Kemal Mujičić Artnam, Sibila Petlevski, Damir Radić, Ivan Rogić Nehajev i Davor Šalat.
Voditelji programa: Lana Derkač i Davir Šalat.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na tribinu
CRNA GORA DANAS
i sloboda izražavanja
Sudjeluju: Milorad Popović, pisac i nakladnik
Vlado Vurušić, pisac i novinar
Petak, 8.12.2023 u 19.30h
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar sa zadovoljstvom Vas poziva na tribinu „Žica, odmotano klupko boli“:
Kako poezija progovara o Žici/slobodi i neslobodi/ represiji/ratu/migrantima?….o iskustvima sudionika kao pjesnika, čitatelja i kritičara, o prijevodima i o antologiji u nastajanju, govorit će se na tribini u petak, 24. 11. u 18.30 sati, u Knjižnici M. J. Zagorke, Krvavi most 2.
Uz pjesnička čitanja sudionika tribine, npr. Andrijana Kos Lajtman, „Zamke, žice“, Lana Derkač, „Žica“, Davor Šalat, „Papir je žica“, Diana Burazer, „Migranti“…
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na razgovor
PISANJEM DO SMISLA
Sada kad se oko nas ponovo razbuktavaju neki novi ratovi, opet razmišljamo o smislu pisanja u turbulentnim vremenima – kako predočiti užas, kako ga ljudima približiti dovoljno da stvarno nešto i osjete? I kako pronaći riječi za neizrecivo? Svijet je sazdan od jezika, a stalno smo pretjerano zaokupljeni sadržajem. Kad bismo se više osvrtali na jezik, bi li nam i budućnost bila drugačija? I je li besmisleno i utopijski misliti da književnost nešto može promijeniti, nekoga pomaknuti – ili je to u vremenima koja su uvijek teška – zapravo jedino smisleno?
O ovim i brojim drugim temama 23. studenog u Knjižnici M. J. Zagorke u 18.30 u organizaciji Hrvatskog PEN-a razgovarat će pisac, pjesnik, redatelj i dramaturg Darko Cvijetić i nezavisna kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na razgovor
„Stvaranje iznutra“, u ponedjeljak, 25. rujna, u 18.30 sati, u Knjižnici M. J. Zagorke.
Koje su sličnosti između književne kritike i književnosti, tj. po čemu je kritika bliska umjetničkom djelu? Što nas tjera na pisanje i na čitanje i čemu nas je pisanje naučilo? Koja je razlika između pisanja kritika i književnih tekstova? Otkuda ta potreba za pravom umjetnošću, za sadržajima koji nas stvarno pomiču s mjesta? I što određuje te sadržaje, po čemu ih prepoznajemo, zašto ih volimo? Kako se nadopunjuju poezija, proza, slikovnice, slike i ilustracije – zašto posežemo za njima, što u njima nalazimo? Zašto nam je u obrazovnom sustavu potrebno više umjetničkih sadržaja? Kako u maloj sredini zadržati kriterije? Što čitamo i što preporučujemo za čitanje?
O ovim i brojnim drugim temama 25. rujna, u 18.30, u Knjižnici M. J. Zagorke, u organizaciji Hrvatskoga PEN-a (program „Kreativnost spašava svijet?“), razgovarat će književnica, teatrologinja, kritičarka Nataša Govedić i nezavisna kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar sa zadovoljstvom Vas poziva na
program „Prevođenje Mediterana“, od 3. do 7. rujna 2023., u Zagrebu:
Prevođenje Mediterana
Organizatori: Hrvatski P.E.N. centar i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca
Mjesto održavanja: DHKP, 3. do 7. rujna 2023.
Predstavljanje publici: Festival svjetske književnosti, srijeda, 6. rujna u 13h, knjižara Fraktura
Kako prenijeti neko podneblje na jezike koji se služe drugim vrstama izražajnih sredstava i proizlaze iz različitih, iako ponekad sličnih kultura i načina razmišljanja? Može li se i kako prevesti Mediteran? Odgovore na ta pitanja potražit će sudionici projekta „Prevođenje Mediterana“, koji je nastao u suradnji Hrvatskog P.E.N. centra i Društva hrvatskih književnih prevodilaca, uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija, te zahvaljujući vrijednim partnerstvima s Mađarskim kulturnim centrom Liszt i Festivalom svjetske književnosti.
Osmero prevoditelja iz sedam zemalja, Francuske, Mađarske, Poljske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Švedske, na susretima i radionicama s autorima Oljom Savičević Ivančević i Robertom Perišićem od 3. do 7. rujna 2023. raspravljat će o dvojbama koje su im se javljale tijekom prijevoda dijelova romana „Ljeta s Marijom“ i „Brod za Issu“. U prostorijama Društva hrvatskih književnih prevodilaca sastat će se tako Tihomir Pištelek, Luisa Fernanda Garrido Ramos (španjolski), Aleksandra Wojtaszek (poljski), Arijana Medvedec (portugalski), Chloé Billon (francuski), Svítková Milina (slovački), Đorđe Žarković (švedski) i István Ladányi (mađarski).
Cilj projekta je omogućiti susret stranih prevodilaca i domaćih autora, osigurati im vrijeme za rad na tekstovima, zainteresirati strane izdavače koji surađuju sa sudionicima ovog projekta za hrvatsku književnost, te omogućiti stranim prevodiocima da upoznaju rezidenciju Hrvatskog društva književnih prevodilaca, hrvatske izdavače i agente, kao i predstavnike Ministarstva kulture i medija koji će ih informirati o mogućnostima potpora za prijevode hrvatske književnosti na strane jezike.
S kakvim su se izazovima prevodioci suočavali tijekom svog rada na tekstovima Olje Savičević Ivančević i Roberta Perišića doznat ćemo u razgovoru na Festivalu svjetske književnosti, u knjižari Fraktura 6. rujna 2023. u 13 sati. Razgovor će voditi voditelji projekta Ursula Burger i Dean Trdak.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Srijeda, 30. kolovoza u 18:30, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na susret s Katerynom Yesypenko, gošćom rezidencije za pisce Hrvatskoga PEN-a.
Kateryna Yesypenko ukrajinska je aktivistica za ljudska prava i supruga novinara i političkog zatvorenika na okupiranom Krimu, Vladyslava Yesypenka, nositelja nagrade PEN/Barbey Freedom to Write Award, koja se dodjeljuje piscima koji su i politički zatvorenici.
Vladyslav Yesypenko izdržava dugu zatvorsku kaznu na temelju lažnih optužbi za špijunažu i prikupljanje eksplozivnih materijala u svrhu sabotaže i terorizma. Kateryna Yesypenko govorit će o stanju na okupiranom Krimu, podršci političkim zatvorenicima zatočenima u Ruskoj Federaciji i na okupiranim područjima, te o zaštiti kulture i ljudskih prava u vrijeme rata u Ukrajini.
Susret će moderirati Tomica Bajsić, a razgovor prevodi Dariya Pavlešen.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na susret s iranskom pjesnikinjom Maryam Jafari Azarmani, gošćom rezidencije za pisce Hrvatskoga PEN-a.
petak, 28. srpnja u 18:30 sati
Knjižnica Marije Jurić Zagorke,
Krvavi most 2, Zagreb.
Uz autoricu sudjeluju: Darija Žilić i Tomica Bajsić
Književnica i znanstvenica Maryam Jafari Azarmani napisala je osamnaest knjiga poezije na farsiju i predavala književnost na sveučilištu u Teheranu, gdje je i rođena. Njene pjesme objavljene su na engleskom jeziku u antologiji Song of the Ground Jay: Poems by Iranian Women, 1960-2022.
U Hrvatskoj boravi kao gošća rezidencije za pisce Hrvatskog PEN-a.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
World Poetry Movement Croatia &Croatian PEN Center
Svjetski pjesnički pokret & Hrvatski PEN centar
pozivaju vas na
pjesničko čitanje
koje će biti održano, u četvrtak, 13. srpnja 2023. u 19 sati
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb)
Sudjeluju: Ivan Babić, Tomica Bajsić, Lana Derkač, Ivan Herceg, Miroslav Kirin, Andrijana Kos Lajtman, Siniša Matasovć, Irena Matijašević, Miroslav Mićanović, Sibila Petlevski, Zrinka Posavec, Damir Radić, Ivan Rogić Nehajev, Davor Šalat, Boris Vrga, Darija Žilić
Voditelji programa: Lana Derkač i Davor Šalat
Pjesnički programi održat će se na ovaj dan i u drugim zemljama u kojima djeluje Svjetski pjesnički pokret jer se tada održava prvi Svjetski kongres pokreta!
WORLD POETRY MOVEMENT CROATIA IN SOLIDARITY WITH THE WMP WORLD CONGRESS
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poštovane kolegice i kolege,
dragi prijatelji, članovi Hrvatskog P.E.N. centra,
u skladu sa Statutom naše udruge i pravilima Međunarodnoga P.E.N.-a, pozivamo Vas da sudjelujete na redovitoj
SKUPŠTINI HRVATSKOG P.E.N. CENTRA
u subotu, 1. srpnja 2023., u 11.00 sati
kuća Arko, Basaričekova 24, Zagreb
PRIJEDLOG DNEVNOG REDA:
1. Izbor radnog predsjedništva
2. Usvajanje dnevnog reda
3. In memoriam
4. Izvješće o programima P.E.N.-a i prihvaćanje plana rada
5. Financijski plan P.E.N.-a za 2023. godinu i njegovo prihvaćanje
6. Prijedlozi za nove članove i glasovanje
7. Razno
Nakon radnog dijela skupštine slijedi svečani domjenak.
Očekujemo Vaš dolazak i sudjelovanje u radu skupštine.
Tomica Bajsić
predsjednik
U Zagrebu, 21. lipnja 2023.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ovogodišnja, deseta svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku održana je danas (27. lipnja 2023.) u 12 sati, u kući Arko, Basaričekova 24, u Zagrebu.
Nagradu Višnja Machiedo za 2022. godinu dobio je naš dragi kolega i prijatelj, Zdravko Zima,
za knjigu “Putnik s lažnim pasošem,” eseji, Ljevak, 2022.
Čestitamo!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Čitaća mašina
u srijedu, 28.6.
u Caffe baru Melin (Kožarska ulica 19)
od 21:00
Hrvatski P.E.N. Centar poziva vas na ovogodišnju inačicu Čitaće probe pod nazivom Čitaća mašina. Čitaća proba nastala je s ciljem da se mladim autorima i autoricama omogući svojevrstan oblik platforme za lakšu prezentaciju vlastitih tekstova, bilo dovršenih, a bilo u nastajanju. Riječ je o izvedbenom formatu koji predstavlja prijelazni oblik između probe i koncertnog čitanja, a podrazumijeva čitanje dramaturški zaokruženih segmenata dramskih tekstova mladih autora; bez scenografije i rekvizite, s glumcima, te uz potporu studenata i diplomiranih autora Akademije dramske umjetnosti. Događaj je organiziran po prvi put u Grey Caffe baru (Gundulićeva ulica 9) prošle godine te se odmah pokazao kao plodno tlo, što za autore koji su na taj način dobili mogućnost da čuju svoje još neizvedene tekstove, te da ih prezentiraju široj javnosti, a što za publiku, koja je u ugodnoj i opuštenoj atmosferi kafića dobila uvid u stvaralački proces nastanka predstave. Čitaća proba također je na jedan određeni način, barem nakratko, razbila barijeru koja postoji između autora i publike, te na taj način stavila proces nastanka predstave u prvi plan.
Ovogodišnja izvedba koncipirana je na sličan način; pet mladih autora predstavit će uz pomoć glumaca svoje još neizvedene i neobjavljene tekstove široj javnosti u komornoj atmosferi kafića. Čitaća mašina ispričat će tako pet tematski i žanrovski različitih, još neispričanih priča, 28.6. u Caffe baru Melin (Kožarska ulica 19) s početkom u 21:00.
Autori: Anamarija Budimir, Mihovil Rismondo, Vid Lež, Filip Rutić i Tadija Čaluković.
Glumci: Lana Ujević i Marko Kasalo.
Dramaturgija događaja: Sibila Petlevski
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas
na svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2022. godinu,
(nagrada Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku)
u utorak, 27. Lipnja 2023., u 12 sati,
Basaričekova 24, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na susret s ukrajinskom pjesnikinjom Ljudmylom Djadčenko, gošćom Rezidencije za pisce Hrvatskog PEN-a u Zagrebu, koja će nastupiti i na festivalu Stih u regiji, Hrvatskog društva pisaca, koji vodi Ivan Herceg.
U ponedjeljak, 19. lipnja u 18 i 30 sati
Knjižnica Marije Jurić Zagorke,
Krvavi most 2, Zagreb.
Moderira: Ivan Herceg
Sudjeluju: Ljudmyla Djadčenko, Tomica Bajsić i Dariya Pavlešen
Ljudmyla Djadčenko rođena je 1988. u Kijevu gdje i živi. Pjesnikinja je i potpredsjednica Udruge ukrajinskih pisaca te doktorica filozofije.
Autorica je zbirki poezije:
Naknada za pristup (2011.), Kokoš za Turčina (2017.), Istok (2021.), La Fobia dei Numeri (Italija, 2023.) i Magnetic Storms (SAD, 2023.).
Pojedine su joj pjesme prevedene na više od deset jezika, među ostalima na engleski, španjolski, talijanski, hrvatski, bugarski, kineski i turski. Dobitnica je više književnih nagrada.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar u suradnji s Francuskim institutom ima zadovoljstvo pozvati Vas na finalnu izvedbu crtane predstave Camille Cimper, francuske umjetnice koja boravi u PEN-ovoj rezidenciji,
u srijedu, 31. 5. u 17 sati, MSU, Avenija Dubrovnik 17,
te na otvorenje izložbe "Crtežom prenijeti",
u četvrtak, 1. 6. u 18 sati, Francuski institut, Preradovićeva 5.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
EUROPSKI NARATIVI OD PADA BERLINSKOG ZIDA DO DANAS
Iskustva rata u bivšoj Jugoslaviji i u Ukrajini primjer su dvaju izuzetnih iskustava iz kojih bi društva drugih europskih zemalja mogla mnogo naučiti. No, da bi to bilo moguće, trebalo bi dopustiti autorima iz tih zemalja da kažu ono što imaju reći, a da ih se pritom ne suočava s unaprijed stvorenim mišljenjima; takvi bi se razgovori trebali odvijati izvan hijerarhijskih okvira. Društveni i kulturni narativi u različitim europskim zemljama nakon pada Berlinskog zida oblikovani su različitim interpretacijama povijesti, različitim vizijama zajedničke europske budućnosti i različitim poimanjima identiteta.
Može se primijetiti da postoje dominantne i podređene kulture i da je mnogo toga po pitanju takva hijerarhijskog ustroja i dalje ostaje prešućeno.
SUBOTA, 13. SVIBNJA u 18 sati,
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.
Moderira: Alida Bremer
Panelisti: Lejla Turčilo (Bosna i Hercegovina), Igor Blažević (Češka), Alla Tatarenko i Halina Kruk (Ukrajina)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. Centar poziva na okrugli stol
KNJIŽEVNOST U VRIJEME RATA I REPRESIJE
Koja je uloga pisca i književnosti u vrijeme sukoba?
Sudjeluju pisci iz različitih zemalja koji će razmatrati zašto su sam čin pisanja i književnost potrebniji no ikada prije i kako pisana riječ može doprinijeti boljem razumijevanju, nadi i slobodi kad smo suočeni s represijom.
PETAK, 12. SVIBNJA u 17 sati,
AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI,
Trg Republike Hrvatske 5, Zagreb.
Moderira: Sibila Petlevski
Panelisti: Ma Thida (PEN Myanmar, PEN International),
German Rojas (PEN Čile, PEN International), Katherine Bisquet Rodriguez (Kuba), Firas Shamsan (Jemen)
Prevodi: Željka Lovrenčić
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva na predstavljanje antologije Alle Tatarenko „Ukrajina 2022., pjesnički ljetopis rata“ i Europskog glasnika, godišnjaka s temom ruske agresije na Ukrajinu.
ČETVRTAK, 11. SVIBNJA u 18 sati,
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.
Sudjeluju: autorica antologije Alla Tatarenko, pjesnikinja Halyna Kruk (Ukrajinski PEN) i urednici izdanja Dražen Katunarić i Tomica Bajsić
Moderira: Olha Mukha, PEN International
Prevodi: Dariya Pavlešen
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na godišnji susret Odbora Međunarodnoga PEN-a za pisce u zatvoru, u Zagrebu, od 12. do 14. svibnja 2023. godine.
Ovaj međunarodni susret u organizaciji Hrvatskog P.E.N. Centra prerasta u kulturni događaj od svjetske važnosti okupivši u Zagrebu, u razdoblju od 12. do 14. svibnja ove godine, šezdesetak sudionika iz cijeloga svijeta.
Oslobodimo riječ u vrijeme rata i represije - Free the Wor(l)d in Times of War and Repression – naslov je događaja koji okruglim stolovima, panel-diskusijama, predstavljanjem knjiga i časopisa, ali i fokusiranim radom Odbora na pojedinim slučajevima i na velikim kampanjama, ukazuje na potrebu djelovanja u zaštitu slobode književne riječi i slobode istraživanja u novinarstvu. To je posebno aktualno danas, u kontekstu globalne eskalacije ratnih sukoba, posljedica što ih agresija na Ukrajinu ima na Europu, ali i s obzirom na sve zamjetniju atmosferu gušenja slobode govora i izvještavanja čak i u zemljama visoke demokracije, a ne samo u zemljama koje su imale dugu tradiciju progona pisaca i novinara.
Odbor Međunarodnog PEN-a za pisce u zatvoru / The Writers in Prison Committee (WiPC) of PEN International/ djeluje u ime progonjenih pisaca u čitavom svijetu. Osnovan je 1960. kao odgovor na sve učestalije pokušaje da se zatvaranjem pisaca i novinara ušutkaju njihovi prosvjedni glasovi.
Zastupajući interese progonjenih pisaca u čitavom svijetu, Odbor Međunarodnog PEN-a za pisce u zatvoru pomno prati broj slučajeva zatvaranja diljem svijeta na godišnjoj razini, objavljujući PEN-ov Godišnji popis. Osim kampanje usmjerene zastupanju interesa svakog pisca pojedinačno, Odbor podržava svaku aktivnost koja razotkriva ugrožavanje slobode govora, uključujući i svaki oblik cenzure, kriminalne difamacije, pogrde, govora mržnje, uz specifične kampanje usmjerene na pojedine zemlje, primjerice na Kinu, Kubu, Egipat, Iran, Mjanmar i Tursku.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Književnost čita znanost, znanost čita književnost: Čitati i pisati filmskim očima
Na novoj tribini koja donosi neka drugačija čitanja različitih književnih djela, u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra, razgovaramo ovoga puta o romanu poznatog redatelja Wernera Herzoga, Snoviđenje svijeta. Roman je to koji na jedan sasvim drugačiji način govori o besmislu rata, ali i propituje mnoge ljudske dubine i tjeskobe.
O filmskom u Herzogovom romanu, o sličnostima i razlikama filmskog i književnog u opusu ovog velikog autora, kao i razlikama fimskog jezika i književnosti, načinima na koji se dodiruju ili razilaze, pričamo s dvije glumice, scenaristice i redateljice, Lanom Barić i Sanjom Milardović.
Kada: četvrtak, 11. 5. u 20h
Gdje: Booksa
Moderira: Monika Herceg
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Književnost čita znanost, znanost čita književnost: Pričati i pisati o prostorima
Ovoga puta na tribini Književnost čita znanost, znanost čita književnost govorimo o prostorima i kako ih možemo pisati.
Prostori su česta tema književnosti, bilo da im pristupamo kroz prizmu arhitekture, ili kroz povijest, tradiciju i antropologiju.
Govoreći o knjizi Babanija Miroslava Kirina pričat ćemo o prostorima kao fenomenima književnosti, ljudima i prostorima i kako se dodiruju osobna iskustva i povijest kao kolektivno zapisano te gdje tu dolazi književnost.
Također, Babanija je knjiga koja se nalazila u izborima za nagrade i kao roman i kao knjiga poezije pa ćemo se dotaknuti i žanrovske neodređenosti.
Gosti: Ena Katarina Haler, arhitektica i književnica
Tomislav Augustinčič: antropolog i etnolog, pjesnik te književni kritičar
Kada: 7.4. u 19h, Booksa
Moderira: Monika Herceg
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na prvoj ovogodišnjoj tribini Književnost čita znanost, znanost čita književnost pričamo o jednoj nerijetko dodirnoj točki književnosti i izvedbenih umjetnosti, a to je kazalište.
Kroz roman Žena bez imena koji tematizira život prve španjolske dramatičarke, ali i proces pripreme predstave u paralelnoj radnji, kao i cijelu madridsku kazališnu scenu s početka prošlog stoljeća, razgovarat ćemo o pisanju o kazalištu s redateljicom i glumicom Sanjom Milardović i dramaturginjom Beatricom Kurbel.
Kroz mnoge teme koje se provlače romanom, dotaknut ćemo se žena spisateljica i dramatičarki koje je povijest zaboravila, redateljskog rada i dramaturškog rada, razlika u kazališnim i književnim procesima, kazališta danas i u prošlosti, žena na kazališnoj i književnoj sceni i njihove vidljivosti kao i svih mogućih dodirnih točaka kazališta i književnosti.
Kada i gdje: Booksa, utorak, 21.3. u 19h
Moderira: Monika Herceg
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva na pjesničko čitanje
i susret s pjesnikinjama koji će se održati na Međunarodni dan žena,
8. ožujka 2023. u 18.30 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, u Zagrebu, Krvavi most 2.
Sudjeluju: Sanja Baković, Lana Derkač, Monika Herceg,
Marina Katinić, Sanja Lovrenčić i Sonja Manojlović.
MANIFEST ŽENA MEĐUNARODNOGA PEN-a
Jednoglasno usvojen od delegata Međunarodnoga PEN-a, 21. rujna 2017. godine na Osamdeset i trećem kongresu PEN-a u Lavovu u Ukrajini.
Prvim i temeljnim načelom Povelje PEN-a tvrdi se kako ”književnost ne poznaje granice”. Te su granice tradicionalno doživljavane kao međe koje razdvajaju zemlje i ljude. Za mnoge žene u svijetu – donedavno gotovo za sve žene svijeta – prva i zadnja, a možda i najmoćnija granica bila su vrata kuće u kojoj žive: roditeljskoga doma ili kuće njihovih muževa.
Kako bi ostvarile svoja prava na slobodu govora, čitanja i pisanja, ženama je prije svega potrebno omogućiti slobodu kretanja – tjelesnog, intelektualnog i društvenog. Malo je društvenih sustava koji se ne ophode neprijateljski prema ženi koja kroz život ide sama.
Diljem svijeta, neprekidno se kultura, vjeroispovijest i tradicija stavljaju iznad ljudskih prava i koristi ih se u argumentaciji kojom se ohrabruje i opravdava zlo počinjeno nad ženama i djevojčicama.
PEN misli da nasilje nad ženama, u svim mogućim oblicima, kako unutar četiri zida, tako i u javnome prostoru, dovodi do opasnih oblika cenzure. Diljem svijeta, neprekidno se kultura, vjeroispovijest i tradicija stavljaju iznad ljudskih prava i koristi ih se u argumentaciji kojom se ohrabruje i opravdava zlo počinjeno nad ženama i djevojčicama.
PEN misli da je svako ušutkivanje pojedinaca istovremeno i poricanje njihove egzistencije. To je vrsta smrti. Bez potpune slobode izražavanja ženske kreativnosti i znanja, čovječanstvo je prikraćeno i osiromašeno.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
POZIV NA NATJEČAJ:
Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2022. godini.
Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica bila je Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Peta dobitnica bila je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.
Šesta je dobitnica bila Dorta Jagić za knjigu Veće od kuće.
Sedmi je dobitnik bio Slobodan Šnajder za knjigu Umrijeti u Hrvatskoj.
Osma je dobitnica bila Nives Opačić za knjigu Završne riječi, ipak.
Deveti je dobitnik Marko Grčić za knjigu Otpalo lišće.
Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2021. do 15. prosinca 2022. godine.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb).
Rok za predaju je 28.02.2023. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 15 sati).
Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.
Svečana dodjela nagrade bit će u lipnju 2023. godine.
|
|
|
|
|
|
Laura Marchig, Schmarrn, obiteljska kuharica, dvojezično izdanje, Umjetnička organizacija Fedra art projekt, Rijeka, 2022. str. 254.
(Uz popratno pismo Loredane Bogliun s autoričim odgovorom, te uz recenziju Corinne Gerbaz Giuliano i osvrtom Milana Rakovca).
Hrvatski P.E.N. centar poziva na predstavljanje »obiteljske kuharice« Laure Marchig pod naslovom »Schmarrn«, koje će biti održano u ponedjeljak, 16. siječnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu, s početkom u 19 sati.
Bit će prikazani i isječci autorskog filma Laure Marchig »Glazba spaja/Moj svijet na tanjuru«, film koji je usko povezan s ovom knjigom.
O knjizi će govoriti dr. sc. Sanja Roić, pjesnikinja i književnica Darija Žilić, autorica knjige Laura Marchig, dok će odlomke iz knjige čitati glumica Dunja Sepčić.
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Odjela za kulturu Grada Rijeke te uz potporu Vijeća talijanske nacionalne manjine za Grad Rijeku i Zajednice Talijana Rijeka, i u suradnji s Udrugom Slobodna Država Rijeka i Hrvatskim P.E.N. centrom.
»Schmarrn« je opisan kao začudna knjiga, koju se može promatrati i kao roman, ali i kao poeziju granice ili kulturalnih dodira, pisana na talijanskom, fijumanskom i prevedena na hrvatski jezik. „Nadaje se u različitim konceptualnim slojevima, na različitim idiomima. Ova je knjiga i dnevnik i dijalog, osobni i javni, jednog zajedništva. Ujedno je i kuharica, jer je i sam schmarrn začudno jelo koje nastaje kada palačinka ne uspije. No kroz tu kuharicu priča se o jednoj obiteljskoj povijesti, koja je ujedno i kolektivna. Na predstavljanju na Međunarodnom sajmu knjige u Puli, autorica je kao glavnu potku knjige istaknula pojam slobode, obranu principa demokracije i slobodnog razmišljanja.“ (Kim Cuculić, Novi List)
Autorica prijevoda je Lorena Monica Kmet.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pjesničko čitanje
POSVETA NOVOJ GODINI I SVJETSKOM DANU MIRA
1. siječnja 2023. u 16 sati na Bundeku
Sudjeluju:
Tomica Bajsić
Ivan Babić
Krešimir Bagić
Lana Derkač
Miroslav Kirin
Andrijana Kos Lajtman
Sanja Lovrenčić
Sonja Manojlović
Siniša Matasović
Zrinka Posavec
Damir Radić
Darija Žilić
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima zadovoljstvo pozvati Vas na
tribinu iz ciklusa „TUMAČI POEZIJE“ - Poezija i film
Naziv: „POEZIJA I FILM – LIJEPA PREPLITANJA“
Kada: petak, 25.11.2022 u 19h
Gdje: Knjižnica „Marija Jurić Zagorka“, Krvavi most 2.
Sudionici:
Dragan Jurak, književnik i kritičar
Damir Radić, književnik, kritičar i filmski autor
Miroslav Kirin, moderator
OPIS TRIBINE: Što znači tvrdnja da je neki film ili filmski kadar 'poetičan'? Koja su razlikovna svojstva poezije i filma? Kako poezija utječe na film, a kako film na poeziju? Na ta i slična pitanja pokušat će se odgovoriti na tribini Poezija i film iz ciklusa Tumači poezije Hrvatskog P.E.N. centra. U drugom dijelu tribine sudionici Dragan Jurak i Damir Radić čitat će svoju poeziju koja korespondira s filmom.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar sa zadovoljstvom Vas poziva
na književnu večer s gostom PEN-ove rezidencije,
talijanskim pjesnikom Christianom Siniccom,
u srijedu, 23. studenog u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Razgovor s Christianom Siniccom vodit će pjesnik Ivan Šamija.
Dobrodošli!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar sa zadovoljstvom Vas poziva na tribinu „Bok, bok (*) norveškoj književnosti“ na kojoj ćemo predstaviti neke norveške autore i općenito govoriti o norveškoj književnosti prevedenoj u Hrvatskoj.
Bok, bok (*) norveškoj književnosti
(*) - norv. knjiga
srijeda, 9.11. 2022. u 19 sati,
Knjižnica „Tin Ujević“, Ulica grada Vukovara 14, Zagreb.
Sudionici: Miroslav Mićanović, književnik, Mišo Grundler, prevoditelj i asistent na katedri za skandinavske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Anja Majnarić, prevoditeljica i Diana Burazer, književnica, moderatorica tribine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
100 godina Uliksa
Globalna revolucija Jamesa Joycea
1922. - 2022.
Bartholomew Ryan, irski glazbenik, koji predaje filozofiju u Lisabonu i putuje Brazilom, a svoje pjesme često bazira na brazilskoj Amazoni, Casementu, Kierkegaardu, Pessoi i Joyceu svoga rodnog Dublina, podijelit će s nama neke od svojih pjesama i svoje utiske o Joyceovom Uliksu sto godina nakon prvog izdanja tog djela. Moderira: Tomica Bajsić
Srijeda, 26. listopada 2022., u 19 sati.
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Krimski Tatari
TRIBINA HRVATSKOG PEN-a
O krimskim Tatarima u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu i pripajanja Krima i o njihovoj kulturi i književnosti razgovaramo s Alimom Alievim, novinarom i borcem za prava krimskih Tatara. Predstavljamo i novo u ukrajinskoj poeziji na hrvatskom. Sudjeluju književnici Tomica Bajsić i Siniša Matasović te Alla Tatarenko, urednica i prevoditeljica ukrajinskog pjesničkog ljetopisa o ratu, antologije u izdanju Hrvatskog PEN-a.
Subota, 22. listopada 2022. u 12 sati
Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na tribinu
Knijževnost čita znanost, znanost čita književnost: pričati i pisati o biologiji.
Na novoj tribini očekuje nas razgovor o knjizi Marije Andrijašević, “Zemlja bez sutona”.
Kroz razgovor s dvoje biologa, profesora Antuna Alegra i znanstvenice Maje Maslać koja se ponajviše bavi terenskim radom, bavit ćemo se različitim aspektima ovog romana koji se tiču biologije, kako je i sama protagonistica romana biologinja. Otvorit ćemo pitanja pisanja o terminima iz biologije, uvjerljivosti samog života znanstvenice, ali i teme poput osobnog doživljaja ovakve vrste književnosti itd.
Gosti: Antun Alegro i Maja Maslać Mikulec
Kada: 21. 10. u 20h
Gdje: Booksa
Moderira: Monika Herceg
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na pjesnička čitanja i razgovor
o sličnostima i razlikama grčke i hrvatske pjesničke scene,
načinima na koje putovanja utječu na kreativni proces
te o izazovima s kojima su se pjesnici susreli tijekom prevođenja.
u četvrtak, 29. rujna 2022., u 19h,
u knjižnici Marije Jurić Zagorke,
Krvavi most 2, Zagreb.
Svoju će poeziju čitati neki od sudionika prevoditeljske radionice
Hrvatskoga P.E.N. centra - program „Susjedstvo riječi“:
Thanos Gogos, Thomas Tsalapatis, Ana Brnardić i Marija Dejanović.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na novoj tribini Književnost čita znanost, znanost čita književnosti: pričati i pisati o znanosti nastavljamo razgovarati o književnosti i znanosti, ovoga puta o prirodnim znanostima: matematici, fizici i kemiji. Pred nama je knjiga Benjamina Labatuta koja pred nas donosi priče o znanstvenicima, kemičaru, fizičarima i matematičaru.
Kako na razumljiv način pisati, ali i pričati o znanosti tema je koju ćemo otvoriti s dvoje popularizatora znanosti, Sašom Cecijem i Bojanom Markičevićem. Saša je također i fizičar na Institutu Ruđer Bošković, a Bojan se bavi znanstvenom komunikacijom.
Uz ta pitanja postavit ćemo i pitanja oko čitanja ovakvog teksta: koliko je on blizak nekome u fizici ili znanosti općenito, treba li kroz pričanje priča pristupiti učenju znanosti i povijesti, edukaciji općenito kako bi se lakše dao kontekst i može li se fizika učiti kroz književnost? Ta i mnoga druga pitanja otvaramo u četvrtak.
Gdje: Booksa
Kada: 22.9. u 20 h
Gosti: Saša Ceci i Bojan Markičević
Moderira: Monika Herceg
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
KAJ i ČA - poetski međuprostori
Utorak, 20. rujna 2022. u 19 sati,
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
U sklopu ciklusa tribina Tumači poezije Hrvatskog PEN centra, održat će se tribina posvećena hrvatskoj dijalektalnoj poeziji.
Na tribini će sudjelovati Božica Brkan, književnica i novinarka, Evelina Rudan, književnica, pjesnikinja, književna povjesničarka i kritičarka, Mario Kolar, književni povjesničar i kritičar, Nada Galant, pjesnikinja i Diana Burazer, moderatorica.
DOBRODOŠLI!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Događaj Annie Ernaux: Govoriti i pisati o pobačaju
U sklopu ciklusa tribina Književnost čita znanost, znanost čita književnost koje ove godine pokrećemo u sklopu Hrvatskog PEN centra donosimo niz bitnih književnih djela i tema koje pokušavamo gledati iz nekih drugih kuteva, ponajviše znanstvenih, bilo da se radi o društevnim ili prirodnim znanostima. Cilj ovog projekta je stvaranje i novih čitanja, ali i različite književne publike, kao i osvještavanje važnosti književnih djela za neke neknjiževne fenomene.
Knjige u fokusu ove tribine bit će ove godine Događaj Annie Ernaux, Kada više ne razumijemo svijet Benjamina Labatuta, Zemlja bez sutona Marije Andrijašević i Smrtni ishod atletskih povreda Milice Vučković.
Ciklus tribina započinjemo razgovorom o knjizi Događaj
u Booksi, u utorak, 13. 9. u 19h.
Događaj je knjiga koja je danas aktualno koliko je bila i kada je prvi puta objavljena, a sjajan prijevod Milene Ostojić na hrvatskom donosi nam MAMA Zagreb u suradnji s Kulturtregerom u već poznatoj biblioteci Prijatelji.
Događaj je autobiografsko djelo koje pred nas donosi brutalno iskrenu i mučnu priču o iskustvu abortusa autorice u vrijeme kada je u Francuskoj pobačaj zabrenjen. Kroz tribinu i razgovor s Marijom Mađor Božinović, fizičarkom, Jasenkom Grujić, ginekologinjom i aktivisticom za ženska reproduktivna prava te Andreom Vranić, psihologinjom razgovarat ćemo o značenju knjige Događaj, različitim aspektima napisanog iskustva te samom značenju iznošenja ovog iskustva za društvo i ženska prava.
Moderira: Monika Herceg
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatski PEN centar pozivaju Vas na pjesničko - glazbeno druženje s Mariom Quinterom, kolumbijskim pjesnikom, glazbenikom i direktorom kazališne grupe Parpado teatro. U glazbenom dijelu pridružit će mu se dramski umjetnik Ivan Colarić. U razgovoru s autorom, saznat ćemo nešto o književnosti dviju Amerika, južne i sjeverne, o njegovoj radu i životu podijeljenom na San Francisco i Medellin, i o novim strujanjima u suvremenoj kolumbijskoj lirici. Sudjeluju: Mario Angel Quintero, Ivan Colarić, Tomica Bajsić i Željka Somun.
Utorak, 13. rujna 2022. u 19 sati. Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na ljetnu tribinu
"PAVANA ZA USNULU PRINCEZU" -
O PJESNIŠTVU LUCIJE STAMAĆ (1990. - 2000.)
I O NJEZINOJ RECEPCIJI U HRVATSKOJ I ŠIRE
Povodom uređivanja sabranog izdanja poezije Lucije Stamać u dvojezičnom izdanju, autorica (danas djelatna pod imenom Lucia Leman) i njezina urednica Darija Žilić pozivaju vas na ljetnu tribinu i na druženje u knjižnici "Marija Jurić Zagorka", gdje ćemo uz čitanje pjesama iz tri zbirke Lucije Stamać razgovarati o mogućnostima njihova tumačenja iz nekadašnje i današnje perspektive, o problematici koju rješava ovaj pjesnički opus, odnosno o (a)temporalnosti književnog iskaza kojim se svojedobno služila ova hrvatsko-britanska umjetnica, u međuvremenu autorica brojnih romana i znanstvenih studija posvećenih obrani poezije (tj. njihovih autora).
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra
za književnu esejistiku
održana je danas (21. lipnja 2022.)
u kući Arko, Basaričekova 24, u Zagrebu.
Nagradu Višnja Machiedo za 2021. godinu
dobio je naš ugledni član, Marko Grčić,
za knjigu ‘Otpalo lišće’
u izdanju Društva hrvatskih književnika.
Čestitamo!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poštovane kolegice i kolege,
dragi prijatelji, članovi Hrvatskog P.E.N. centra,
u skladu sa Statutom naše udruge i pravilima Međunarodnoga P.E.N.-a, pozivamo Vas da
sudjelujete na redovitoj
|
|
|
|
SKUPŠTINI HRVATSKOG P.E.N. CENTRA
u subotu, 25. lipnja 2022., u 11.00 sati
kuća Arko, Basaričekova 24, Zagreb
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na predstavljanje antologije
“Ima li pjesnika u Monte Carlu?” Damira Šodana,
sutra, u petak, 24. lipnja 2022.
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.
U 18.00 sati Hrvatski PEN predstavlja
Antologiju suvremene europske poezije
“Ima li pjesnika u Monte Carlu”.
Sudjeluju: Tomica Bajsić i Damir Šodan
Glazba: Ivan Škrabe
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas
na svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2021. godinu
(nagrada Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku),
u utorak, 21. lipnja 2021.,
u 12 sati,
Basaričekova 24, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na program
ČITAĆA PROBA
Petak 17.06 i subota 18.06.
Grey Caffe bar Gundulićeva ulica 34, Zagreb
u 20 sati
Mladi, nagrađivani, i svestrani dramski pisci i glumci će u ugodnoj i opuštenoj atmosferi predstaviti kako nastaje dramski tekst i što je potrebno da postane dio scenske stvarnosti . Nema tehničkih elemenata poput rekvizita, kostima ili rasvjete – samo čisti, s publikom dijeljeni, užitak čitanja iz prve ruke.
17.06. u 20 sati
Dramski autori: Patrik Gregurec, Mihovil Rismondo
18.06. u 20 sati
Dramski autori: Ana Dragozet, Filip Rutić
Glumci: Rea Kamenski-Bačun, Antonio Agostini
Dramaturgija događaja: Sibila Petlevski
Dizajnerica plakata: Paula Tomić
|
|
|
|
Više o autorima:
Patrik Gregurec rođen je 1992. godine u Sisku. Studira magistarski studij Dramskog i filmskog pisma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše poeziju i druge književne, dramske i izvedbene tekstove, scenarije. Bavi se praktičnom dramaturgijom. Za rukopis Špaga dodijeljena mu je nagrada Goran za mlade pjesnike 2022. godine. Glumio je u sisačkom Kazalištu Daska. Dramaturg je na ispitnim produkcijama odsjeka Kazališne režije i radiofonije, scenarist kratke igrane serije Svjedok (CROSOL), autor teksta, dramaturg i izvođač u dječjoj lutkarskoj predstavi nastaloj po motivima Epa o Gilgamešu – Genkidu, autor teksta za dječju predstavu Pero, dječak bez sjene (Lutkarski eksperimentalni teatar) te suautor teksta i dramaturg na lutkarskoj predstavi Caffe Kraljevstvo (Kazalište lutaka Zadar). Monolog Jež više nema dilemu izveden mu je u sklopu ZKM-ovog projekta Ako me čuješ, ja ću pričati. Radio je na adaptaciji teksta i dramaturgiji predstave Smrt trgovačkog putnika (Kazalište Virovitica), dramatizirao i adaptirao roman 1984. Georgea Orwella u radiodramu za Hrvatski radio, bio je dramaturg na plesnoj predstavi Monomit (ITD, Škvadra) te za kazalište adaptirao roman Branislava Glumca Zagrepčanka (Teatar Erato).
Naslov: S vremenom
Logline: Kućica u cvijeću, strava oko nje.
Mihovil Rismondo (Zagreb, 1999.) maturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 2017. pa upisao Preddiplomski studij Dramaturgije na ADU u Zagrebu. Na reviji DeSADU predstavio je do sad drame Hipolit iz predgrađa, Ljubav u afteru i Pater familias. Na festivalu KRADU predstavio je dramu Vampir alergičan na krv, a u suradnji s odsjekom Glume napisao je autorsku adaptaciju Kratka povijest Rosa i Guila. U suradnji s Kazališnom radionicom Malik (Rijeka) 2018. godine adaptaciju Šume Striborove pod nazivom Začarani sin. Napisao je i scenarij za kratki igrano-eksperimentalni film Uloga u produkciji Zagreb filma, a kratka priča Terase uvrštena je u višejezičnu zbirku Biber (4).
Naslov: Pater familias
Logline: Otac pokušava poslati sina na odvikavanje od alkohola, tek da bi se i sam ubrzo vratio starim navikama.
Ana Dragozet rođena je 1992. godine u Vitezu. Preddiplomski studij novinarstva završila je u Mostaru 2020. Dobitnica je dvije Rektorove nagrade - Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski studij kazališne dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu upisuje 2020. godine. Autorica je nekoliko dramskih tekstova izvođenih u amaterskim kazalištima u Bosni i Hercegovini, od kojih je tekst Lude sedamdeste nagrađen s četiri nagrade za najbolji autorski tekst. Bila je članica Dramskog studija mladih – Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, a nakon toga i vanjska suradnica. Surađuje sa ZeKaeM-ovim učilištem kao dramaturginja, a na prvoj godini Diplomskog studija dramaturgije na Sveučilištu u Zagrebu za dramu Nemoj gasiti svjetlo nagrađena je Rektorovom nagradom. Upravo ta drama će biti uprizorena u Radio ateljeu kao audiodrama u režiji Silve Ćapin i uz originalnu glazbu Stanislava Kovačića. Ana Dragozet može se pohvaliti i iskustvom glume, a tu posebno izdvaja Kraljevo u režiji Ivana Lea Leme (HNK Mostar).
Naslov: Crta
Logline: Od zajedničkog straha i svakodnevne boli sve je manje sigurnog prostora. Dom postaje nepoznanica, a krvavi noževi nalaze se u svačijim rukama.
Filip Rutić (1997., Varaždin), nakon srednje škole upisuje sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje završava preddiplomski studij. Trenutno je student dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti. Piše prozu, dramske tekstove i scenarije od kojih je jedan ekraniziran u film Povjerenje premijerno prikazan na Pula film festivalu 2021. Proza mu ulazi u uže izbore i objavljivana je u sklopu više natječaja. Dobitnik je nagrade Kritične mase 2020. za kratku priču.
Naslov: Psovka
Logline: Na razmeđu mašte i istine, neživog i život, troje se dramskih likova pokušava suočiti sa međusobno isprepletenim prošlostima.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva u Zadar na “Poeziju u prijevodu”,
u petak 17. lipnja u 20 sati, u Sv. Donatu.
Dio je to programa koji Hrvatski P.E.N. centar ostvaruje u suradnji sa Sveučilištem u Zadru.
Program „Poezija u prijevodu“ povezan je sa studijima filologije na kojima se posebna pozornost pridaje upravo književnom prevođenju. Ove godine „Poezija u prijevodu“ posvećena je preminulim pjesnicima Tonku Maroeviću i Ivici Ušljebrki. Tonko Maroević bio je poseban gost ovoga dijela programa u prvoj godini održavanja maratona, a Ivica Ušljebrka bio je član organizacijskog odbora maratona, organizator programa „Na njima riječ ostaje“, a sudjelovao je i u radu na do sada objavljenim zajedničkim zbirkama. Studenti Sveučilišta u Zadru čitat će svoje prijevode njihovih pjesma.
Gošće programa “Poezija u prijevodu” bit će hrvatske pjesnikinje i članice P.E.N.-a Gordana Benić, Diana Burazer, Dorta Jagić i Andriana Škunca. Tijekom večeri, osim razgovora s pjesnikinjama, moći ćemo čuti i njihovu poeziju na različitim jezicima. Poseban gost večeri je i član katalonskog P.E.N.-a, pjesnik i prevodilac Pau Sanchis i Ferrer koji se ovaj put neće predstaviti kao pjesnik, već će kao prevoditelj njegove poezije govoriti o Tonku Maroeviću. Moderiraju: Rafaela Božić i Iva Grgić Maroević.
Plakat cjelovitog dvodnevnog programa Millenium stih – poetski maraton 17. i 18. lipnja u Zadru, u prilogu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na tribinu programa „TUMAČI POEZIJE“
„SEDAM ČILEANSKIH PJESNIKA HRVATSKIH KORIJENA“
u utorak, 14.6.2022 u 19h, u Knjižnici „Marije Jurić Zagorke“, Krvavi most 2.
Sudionici:
Željka Lovrenčić, književnica
Dražen Katunarić, književnik
Vesna Tominac Matačić, glumica
Diana Burazer, književnica i moderator
Opis programa:
Govorit ćemo o sedam uglednih čileanskih pjesnika hrvatskih korijena. O njima će govoriti Željka Lovrenčić, jedna od najčvršćih spona između Hrvatske i Čilea, te Dražen Katunarić, urednik kultne knjige autora Jerka Ljubetića Hrvatska/Čile: Povijesne i kulturne veze.
Glumica Vesna Tominac Matačić pročitat će i 7 pjesama.
Moderator: Diana Burazer
Željka Lovrenčić jedna je od najčvršćih spona između Hrvatske i Čilea. Radila je kao profesorica hrvatskog jezika i kulture u Punta Arenasu i kao diplomatkinja u Santiagu. Godinama se bavi proučavanjem hrvatskoga iseljeništva u Čileu – na tu je temu i doktorirala, te prevođenjem djela čileanskih autora na hrvatski jezik i hrvatskih na španjolski.
Dražen Katunarić urednik je kultne knjige autora Jerka Ljubetića Hrvatska/Čile: Povijesne i kulturne veze koja je objavljena 2000. godine u biblioteci Relations časopisa Most/The Bridge u dvojezičnom izdanju. Knjiga objedinjuje bogatu građu o životu i stvaralaštvu hrvatskih iseljenika u toj južnoameričkoj zemlji.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Francuski institut u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom ugošćuje na rezidencijalnom boravku u Hrvatskoj mladu autoricu Maurane Mazars, s kojom će se u srijedu 25. 5. 2022. u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u 17 sati održati susret uoči otvorenja izložbe originalnih tabli nagrađivanog strip albuma Tanz!, u Francuskom institutu u 19 sati.
“Diplomski projekt Tanz! tek je drugi album tridesetogodišnje Maurane Mazars koji krije narativnu ambiciju i rijetko grafičko majstorstvo. Prati mladog njemačkog plesača s kraja 1950-ih koji kreće u osvajanje Broadwaya. Dirljiva priča o učenju, koja govori kako o plesu tako i o rasizmu ili identitetu prenoseći radosnu energiju poput one Genea Kellyja.”
Rođena 1991. u Toulonu, Maurane Mazars odrasla je u Parizu. Na satovima filma u srednjoj školi njezino se zvanje oblikovalo: htjela je pričati priče, pričati o ljudima, svakodnevnoj poeziji, intimnim pokretima. Prvo je studirala na École Estienne gdje je osvojila nagradu Prix Coup de Coeur na natjecanju Trophée Presse Citron 2011., prije nego što se nastanila u Ženevi kako bi studirala ilustraciju i strip na Visokoj školi za umjetnost i dizajn. Tamo je napravila svoj prvi strip Acouphènes, koji je 2015. dobio Töpfferovu nagradu za mlade stripove prije nego što je objavljen u izdanju AGPI 2017., gdje je ponovno nominirana za nagradu Töpffer, kao i za BDZoom nagradu. Maurane je također dobitnica 3. nagrade na Međunarodnom natjecanju u ilustraciji u Crans-Montani 2015. i suosnivačica ženevskog kolektiva dizajnera Casual Friday. Godine 2016. upisuje se na Visoku školu umjetnosti Rajne. Njezin diplomski projekt Tanz! osvaja nagradu Raymond Leblanc zahvaljujući kojoj je objavljen u nakladi Le Lombard u kolovozu 2020. Knjiga doživljava uspjeh kod kritike i dobiva nagradu Fauve Révélation na Međunarodnom festivala stripa u Angoulêmeu 2021.
Umjetnica trenutno živi između Pariza i Ženeve.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca
imaju čast pozvati Vas na dvodnevni skup
povodom četvrt stoljeća časopisa
„Europski glasnik“
Svečano predstavljanje s
uvodnim izlaganjem Nathalie Heinich:
"Što to militantizam čini slobodi
istraživanja"(konsekutivni prijevod Lea Kovács)
Žarko Paić
Dražen Katunarić
Dodjela Priznanja i grafike Dimitrija Popovića: Otmica Europe
u ponedjeljak, 23. svibnja 2022. u 18.00 sati
Okrugli stol o temi:
Kultura otkazivanja (Cancel Culture)
Sudjeluju:
Nathalie Heinich, Jaroslav Pecnik, Iztok Osojnik, Nebojša Lujanović, Darija Žilić
Moderator: Dražen Katunarić
u utorak, 24. svibnja 2022. u 18.00 sati
Dobro došli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, 23. i 24. svibnja 2022. u 18.00 sati!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na književno - glazbenu večer za Ukrajinu
U četvrtak, 19. svibnja u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Sudjeluju: kantautorica Nina Bajsić, glazbenica Jasmina Bojić, kantautor Ivan Škrabe, glumac i glazbenik Ivan Colarić. Anna Komarytsia će a capella otpjevati jednu ukrajinsku pjesmu. Pjesnici i urednici Siniša Matasović i Žarko Jovanovski predstavit će ukrajinske pjesnike iz časopisa Alternator, a čitat ćemo i pjesme iz knjige nove ukrajinske poezije o ratu koju priprema Alla Tatarenko. Tribinu moderira Tomica Bajsić. Svi prihodi idu za pomoć Ukrajini.
Neki od zastupljenih ukrajinskih pjesnika: Katerina Mihaljicina, Marjana Savka, Katerina Kalitko, Ostap Slivinski, Galina Kruk, Darina Hladun, Julija Mikolajivna, Ivan Lučuk, Daria Lisenko, Sergij Žadan, Jurij Andruhović, Lilija Bomko.
36.
Daleko su trave što niču u bučanskom parku
crveni šarani u jezeru
mrtvi pauk u lanjskoj paučini s one strane prozora
naše nepročitane do kraja knjige i naša brojila koja su zamrla
i naši tihi životi
daleko su od nas.
Darina Hladun
29.03. – 02. 04.2022.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN s veseljem Vas poziva na susret s pjesnikinjom i kantautoricom Lidijom Bajuk, koja priprema dvostruki album s uglazbljenim verzijama pjesama naših najboljih pjesnika. O glazbi i književnosti s autoricom će razgovarati Lucia Leman.
U četvrtak, 28. travnja 2022. u 20 sati,
u Knjižnici M. Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na susret s Draganom Velikićem, srpskim književnikom koji u Zagrebu boravi kao gost književne rezidencije Hrvatskog P.E.N. centra.
Srijeda, 20. travnja 2022. u 19.30 sati, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.
Uz autora, na tribini sudjeluju i Branko Čegec i Zvonko Maković.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pisci protiv totalitarizma
Bugarska epizoda Vesne Parun
Izložba i tribina u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Ponedjeljak, 4. travnja 2022. u 20 sati.
Na tribini povodom 100. rođendana pjesnikinje Vesne Parun sudjeluju:
Nj. E. gđa Genka Georgieva, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj
Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog P.E.N. centra
Ksenija Banović, književna prevoditeljica
Vesna Tominac Matačić, glumica
U povodu 100. rođendana Vesne Parun, Hrvatski P.E.N. centar i Veleposlanstvo Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj predstavljaju izložbu Pisci protiv totalitarizma uz tribinu Bugarska epizoda Vesne Parun.
Naime, uz devedesetak autorskih knjiga koje je objavila, manje je poznato da se Vesna Parun bavila i prijevodom poezije s njemačkog, francuskog, slovenskog i bugarskog jezika. U njezinoj bogatoj biografiji gotovo je nepoznata činjenica o životu na relaciji Sofija-Zagreb u periodu od 1962. do 1968. godine. Poznanstvo s Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radnoj akciji 1947., zauvijek ju je vezalo uz Bugarsku, gdje je prijateljevala s bugarskim intelektualcima, uglavnom mladim satiričarima i disidentima. Pod političkim pritiskom i optužbama za špijunažu ekstradirana je iz Bugarske 1967. Za sobom je ostavila pregršt prijevoda bugarskih pjesnika u hrvatskoj periodici.
U prepjevu zbirke poezije Hriste Jasenova Viteški Zamak koju je izdala u vlastitoj nakladi 2006. godine Vesna Parun kaže:
„Prepisujući prepjeve rukom, po tko zna koji put – kao u dobra stara spora vremena – hvatala me sumnja u njihovu točnost; gorka spoznaja da je ono najčarobnije u nečijoj poeziji neprevodivo, jer je riječ postala muzikom. Poezija je veliki mag. Možda sam u nekoj pjesmi dotaknula njezin vrh. Što uopće znači prepjevati njezinu poeziju? Lišiti je najprije njezine odjeće jezika, strgnuti s nje te čudne tuđe nam riječi, da ostane od nje tek gola misaona stabljika. Stabljika glazbe, na koju ćemo nasaditi onu istu biljku, u tkivo drugog jezika utkanu. U drugu riječ, koja joj se opire. Koja je ne voli, dok ne izvuče iz nje za sebe bar zrnce ljepote".
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na susret s Anom Svetel, izvrsnom pjesnikinjom i spisateljicom iz Slovenije, koja se bavi i antropologijom i glazbom.
U Zagrebu boravi kao gošća Rezidencije za pisce Hrvatskog P.E.N. centra.
Uz autoricu, sudjeluju i Ivan Herceg i Tomica Bajsić.
Četvrtak, 31. ožujka 2022. u 20 sati,
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OBAVIJEST o komemoraciji za Igora Mandića
Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatski P.E.N. centar organiziraju komemoraciju za svojeg uvaženog člana i dragog prijatelja Igora Mandića, koja će se održati u dvorani Hrvatskog novinarskog društva, Perkovčeva 2, Zagreb, u ponedjeljak, 28. ožujka 2022. s početkom u 19 sati.
Skup će otvoriti predsjednik HDP-a Zoran Ferić i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Govore: Velimir Visković, Drago Glamuzina, Bruno Kragić, Nikola Petković, Helena Sablić Tomić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pjesnička večer s Tomislavom Domovićem
Pozivamo Vas na pjesničku večer u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra
"Ponešto o ratu, više o ljubavi" na kojoj će biti predstavljene knjige poezije
"100 ljubavnih i ni jedna više" te "Kaverne" autora Tomislava Domovića.
Sudjeluju: Biserka Goleš Glasnović, Darija Žilić, Ninoslav Žagar i autor.
U petak, 18. ožujka 2022., u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N centar, UKPD" Dnjipro"- Rijeka( ukrajinsko kulturno- prosvjetno društvo), Zajednica Talijana Rijeka, Udruga Slobodna Država Rijeka, Portal Rijeka danas, Vas pozivaju na glazbeno-pjesničku večer pod nazivom
„Rijeka za Ukrajinu“
organiziranu u okviru humanitarne akcije za potporu i pomoć narodu Ukrajine i prikupljanje pomoći za Medical Aid Committee in Zakarpattya te prikupljanje pomoći na žiro računu Ukrajinske Ambasade u Zagrebu.
Sudjeluju pjevačice Olga Kaminska (soprano) i Alida Delcaro
te književnici
Tomica Bajsić – pjesnik i predsjednik Hrvatskog P.E.N Centra, Tiziana Dabović, Laura Marchig, Nikica Petković, Mario Simonovich, Tea Tulić.
Utorak, 15. ožujka 2022. u Zajednici Talijana Rijeka, s početkom u 18h
Il P.E.N. croato, l'Associazione culturale ucraina „Dnjipro“ - Fiume, la Comunità degli Italiani di Fiume, l'Associazione Stato Libero di Fiume e il quotidiano on line “Rijeka danas”, Vi invitano a partecipare alla serata di musica e poesia
Intitolata
„Fiume per l’Ucraina“
che viene organizzata a sostegno delle popolazioni delle colpite dalla guerra
e per raccolta di aiuti da spedire all'organizzazione Medical Aid Committee in Zakarpattya e la raccolta fondi da inviare al conto giro dell'Ambasciata Ucraina a Zagabria.
Partecipano le cantanti Olga Kaminska (soprano) e Alida Delcaro
nonché e i poeti e letterati
Tomica Bajsić – poeta e presidente del P.E.N croato (Zagabria), Tiziana Dabović, Laura Marchig, Nikica Petković, Mario Simonovich, Tea Tulić.
Martedì, 15 marzo 2022 con inizio alle ore 18 presso la Comunità degli Italiani di Fiume.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu pozivaju Vas na pjesničko čitanje iz „Banijske književne antologije” u Galeriji Šira gdje je postavljena izložba autorskih postera studenata Nastavničkog odsjeka ALU pod nazivom “Poezija u slici” koji su nadahnuti pjesmama iz antologije.
Sudjeluju: Ivan Babić, Sanja Baković, Tomica Bajsić,
Vid Bešlić, Ana Brnardić, Branko Čegec, Tomislav Domović,
Ena Katarina Haler, Dorta Jagić, Renata Jambrešić Kirin,
Maja Rivić, Domagoj Rogulja i Evelina Rudan
Petak, 11. ožujka 2022. u 18 sati,
Galerija Šira, Preradovićeva 13, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
za Ukrajinu
Pjesničko čitanje za mir i u solidarnosti
s kolegama i svim ljudima u Ukrajini
-žrtvama ruske agresije.
Sudjeluju: Ivan Babić, Tomica Bajsić, Sanja Baković,
Diana Burazer, Lana Derkač Šalat, Tomislav Domović,
Ena Katarina Haler, Ivan Herceg, Dražen Katunarić,
Miroslav
Kirin, Ksenija Banović, Vanda Mikšić, Evelina Rudan ...
Utorak, 1. ožujka 2022. u 18 sati,
Galerija Šira, Preradovićeva 13, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar s veseljem Vas poziva na tribinu
povodom Dana materinskoga jezika: Odumire li hrvatski jezik?
Sudjeluju: mr.sc. Nives Opačić, mr.sc. Mia Pervan,
dr.sc.Željko Jozić i dr.sc. Marko Kovačić.
Moderira Vjera Balen-Heidl
U ponedjeljak, 21. veljače 2022., u 16 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.
MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOGA JEZIKA: Svaka dva tjedna nestane jedan jezik. Od nekih šest tisuća jezika u svijetu gotovo je svaki drugi u opasnosti. Takvi gubici potkopavaju kulturne različitosti svijeta. Odlaskom jednog jezika nestaju i posebnosti jedne kulture. Taj se datum obilježava inicijativom UNESCO-a iz 1999. i rezolucijom Ujedinjenih naroda iz 2002. Na Međunarodni dan materinskoga jezika i Međunarodni PEN podsjeća na važnost očuvanja jezičnih prava i na poštivanja jezičnih različitosti.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poštovani,
Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na otvorenje izložbe Poezija u slici -
Banijska književna antologija
u srijedu, 16.2. 2022., u 19 sati u Galeriju Šira u Preradovićevoj 13 u Zagrebu.
Studenti/ autori postera /naslov književnog rada i ime književnika:
ANTONELA BELI: Hodao je, Miroslav Kirin MARGARETA BELANČIĆ: Danijel XXXVIII., Tea Benčić Rimay MARCELA BENCEK: Na povratku, Adela Milčinović; Misli se odmaraju, Ana Brnardić ADRIJANA BRČIĆ: Nikad ja ne bih ostarila, Marija Čudina LEA BULAJA: Povratak, Nikola Vujčić; Fantazme iza vrata, Josip Stanić Stanios SANDA ČRNELČ: Razlog, Miroslav Kirin; Želja, Nikola Vujčić (Ruke) PETRA DIVKOVIĆ: Bjesovi, Monika Herceg IVONA KATALINIĆ: Sumrak, Nikola Vujčić LEA KRMPOTIĆ: Bjesovi, Nikola Vujčić MARIJA KLADARIN: Šuma, Boris Vrga IVANA KRNJAK: Udomljavanje, Slavko Jendričko MIHAELA KRPAN: Riba, Marija Dejanović MARIJA MATOK: Povratak, Nikola Vujčić; Petrinjska ulica, Miroslav Kirin; Fantazme iza vrata, Josip Stanić Stanion MATIJA MEŠTRIĆ: Mali grad, Ivo Kozarčanin MIHAELA RAŠICA: Jesen 1917. , Kamilo Križanić LORENA ŠIMIĆ: Neviđenom, Jovanka Hrvaćanin BERNARDICA SVAGUŠA: Sumrak, Nikola Vujčić ANTONELA ŠURBEK: Biciklisti, Boris Vrga
O izložbi:
Knjiga po kojoj su nastala ova izvanredna likovna djela studenata Nastavničkog odsjeka Likovne akademije u Zagrebu jedno je od najvažnijih izdanja prošlogodišnje domaće produkcije. Banijsku književnu antologiju Hrvatski P.E.N. centar objavio je u suradnji s Meandar Mediom.
Taj antologijski pregled književnosti područja Banovine nastao je kao kreativni odgovor na razorni potres koji je prije godinu dana zadesio taj kraj. Iz ruševina i pukotina uvijek izbije i svjetlost, pa smo svjedočili i solidarnosti prema bližnjemu do rijetko viđenih razmjera, iako sama obnova tog područja tragično kasni.
Zajedno s Likovnom akademijom organizirali smo natječaj kako bismo predstavili izložbu najuspjelijih studentskih radova s temom pjesama i proznih fragmenata iz ove knjige koju su pripremili Boris Vrga i Miroslav Kirin i približili nam taj iznimno vrijedan, a nedovoljno poznat segment nacionalne i regionalne kulture. Riječ je o tridesetak autora i autorica koji su živjeli i djelovali od početka dvadesetog stoljeća pa sve do početka dvadeset i prvog stoljeća. Zahvaljujem profesorima i svim studentima Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti koji su sudjelovali u ovom našem zajedničkom projektu koji povezuje književnost i likovnu umjetnost. Dvadesetak radova izabranih od mentora uključenih u projekt šaljemo školama i knjižnicama na Banovini, gdje se održavaju i književne radionice i nastupi pisaca iz antologije. Sedam najboljih likovnih radova nagrađujemo kako bi studenti osjetili da njihov rad ima vrijednost jer neizvjesno je i hrabro danas studirati na Akademiji likovnih umjetnosti, u vrijeme kada premalo cijenimo naše umjetnike, a proces umjetničkog i književnog stvaranja zna biti birokratiziran i podređen političkom ili tržišnom valoriziranju, tako da im u daljnjem radu želim da zadrže radost i slobodu izražavanja koja je nit vodilja P.E.N. centara u svijetu.
U ime Hrvatskog P.E.N. centra
TOMICA BAJSIĆ, predsjednik
Na poziv predsjednika hrvatskog P.E.N. centra Tomislava Bajsića iniciran je i realiziran projekt s ALU Zagreb na Nastavničkom odsjeku Poezija u slici – Banijska knjževna antologija. Ovaj intrigantan i jedinstven projekt realiziran je pod vodstvom i organizacijom prof. Snježane Ban i voditelja-mentora na Nastavničkom odsjeku: Igora Čabraje i Ive Ćurić na grafici, Vlaste Žanić i Vojina Hrastea na kiparstvu, te Ante Rašića i Snježane Ban na slikarstvu.
Kroz projekt je ostvareno nekoliko ciljeva. Rezultat projekta je dvadeset i jedan autorski poster (B1 formata) koje je oblikovalo osamnaest studentica i studenata preddiplomskog i diplomskog studija, inspirirajući se pjesmama i prozom hrvatskih pjesnika i pjesnikinja objavljenih u Banijskoj književnoj antologiji (koautorski projekt Miroslava Kirina i Borisa Vrge). Inkorporirajući fragmente poezije ili proze na postere, u preplitanju vizualnog i verbalnog, studenti su odabrana književna djela interpretirali u rasponu od figurativnog, apstraktnog i konceptualnog, služeći se različitim tehnikama i dajući radu svoj osobni autorski pečat. Ostvarena je također izložba koja predstavlja širok spektar kreativnih odgovora studenata na odabrane pjesme hrvatskih autora s područja Banije i to na razini motiva, tehnika i postupaka, a zajednički projekt donio je i krajnje odredište svih izloženih radova – posteri će trajno biti donirani školama i knjižnicama na Baniji, čime su dobili onaj sretan i u umjetnosti ne tako čest dodatni kontekst i smisao, a nadamo se i dašak optimizma u potresom pogođenom području. Zahvaljujući hvalevrijednoj suradnji studenti su dobili priliku da ih kroz specifično umjetničko istraživanje potaknemo i podsjetimo na nove kreativne mogućnosti i važnost dijaloga između različitih umjetničkih formi i vrsta, književnosti i likovne umjetnosti, odnosno riječi i slike, kao i na mogućnost da se putem umjetnosti pridonese zajednici. Mentori projekta odabrali su također sedam autora koji su za svoj rad nagrađeni kao još jedan poticaj za daljnje stvaralaštvo.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
POZIV NA NATJEČAJ:
Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2021. godini.
Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica bila je Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Peta dobitnica bila je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.
Šesta je dobitnica bila Dorta Jagić za knjigu Veće od kuće.
Sedmi je dobitnik Slobodan Šnajder za knjigu Umrijeti u Hrvatskoj.
Osma je dobitnica Nives Opačić za knjigu Završne riječi, ipak.
Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2020. do 15. prosinca 2021. godine.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske,
javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb).
Rok za predaju je 28.02.2022. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 15 sati).
Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.
Svečana dodjela nagrade obično je 27.03. – na rođendan Višnje Machiedo, što se u ovim izvanrednim okolnostima može odgoditi za mjesec lipanj 2022. godine.
|
|
|
|
|
|
Tumači poezije - POETSKI AKTIVIZAM
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na tribinu 'Poetski aktivizam'.
Tribina Hrvatskog P.E.N. centra posvećena je poetskom djelovanju u Petrinji prije i poslije Potresa.
Bit će riječi i o tome kako se poezijom tumači grad i kako grad tumači poeziju o sebi.
U ponedjeljak, 27. 12. u 20 sati, u knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Sudjeluju: Vid Bešlić, Martina Grbeša, Ines Kosturin, Iva-Mila Brigljević i Miroslav Kirin.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
POEZIJA I LIKOVNOST
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na tribinu Tumača poezije o ispreplitanju poezije i likovne umjetnosti,
u srijedu, 22. 12. u 20 sati, u knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Sudjeluju: Sanja Lovrenčić, Iva Valentić, Damir Sokić, Miroslav Kirin i Tomica Bajsić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
STOLJEĆE MEĐUNARODNOG PEN-a
S veseljem Vas pozivamo na predstavljanje knjige
o sto godina Međunarodnog PEN-a (1921. - 2021.)
U izradi ilustrirane povijesti PEN-a sudjelovao je i Hrvatski P.E.N. centar,
osnovan 1927. u Zagrebu.
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković i Sibila Petlevski
15. 12. u 20 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na tribinu
Oči u oči: Marina Šur Puhlovski i Lucia Leman u razgovoru,
u četvrtak, 2. prosinca 2021. u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U sklopu Tumača poezije, u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra, pozivamo vas na tribinu „Pjevam pjesnike“. Gost tribine je srpski akademski glazbenik, šansonijer i pjesnik Nemanja Nešić, koji dan ranije nastupa u službenoj konkurenciji Šansonfesta. S gostom će o suvremenoj poeziji te suodnosu poezije i glazbe razgovarati pjesnik Tomislav Domović, a glazbenik će u intervalima izvoditi pjesme hrvatskih pjesnika s glazbenog CD-a na kojemu izvodi uglazbljene tekstove velikana hrvatske pjesničke riječi - Šimića, Matoša, Ujevića, Cesarića, Kiševića i drugih. Moderator tribine je Miroslav Kirin.
Tribina će se održati u petak, 12. studenoga u 20 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
S veseljem Vas pozivamo na tribinu Hrvatskog P.E.N. centra
Hrvatsko - bugarske književne veze danas
Sudjeluju: Emil Andreev, Tomica Bajsić, Dimana Miteva i Ana Vasung
27. 10. u 20 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb
U susret stogodišnjici rođenja Vesne Parun razgovaramo s istaknutim bugarskim književnikom Emilom Andreevim, koji kao gost rezidencije hrvatskog PEN-a radi na scenariju za film o Vesni Parun, a više o književnim vezama između Hrvatske i Bugarske danas saznat ćemo u razgovoru s profesoricom na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti u Zagrebu Anom Vasung i bugarskom prevoditeljicom hrvatske književnosti Dimanom Mitevom.
Dobrodošli!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na tribinu
"Na putu borbe za sebe i svoje vrste pravo":
pjesnikinje Orijenta u suvremenom hrvatskom prijevodu,
u srijedu, 20. listopada u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Sudjeluju: Darija Žilić, Ebtehaj Navaey, Lucia Leman
Tijekom posljednjih nekoliko godina pjesništvo autorica iz arapskih i srednjeazijskih zemalja osvaja sve veću pažnju u SAD-u i Zapadnoj Europi, no i u našoj Hrvatskoj. O njihovoj zasluženoj popularnosti kao i o njihovu značenju za suvremenog hrvatskog čitatelja razgovaramo s Darijom Žilić, pjesnikinjom, publicisticom, prevoditeljicom i urednicom antologije Glasovi arapskih žena (2018.), te s Ebtehajem Navaeyem, prevoditeljem s hrvatskog i farsi jezika, predsjednikom Hrvatsko-iranskog društva Irandustan i autorom do sada najpreglednije antologije perzijskog pjesništva na našem jeziku, Budi biser, biser budi: antologija perzijskog pjesništva od 10. stoljeća do naših dana (2009.). Osim toga, slušamo premijerni prepjev tri pjesme iz zbirke Gul-e-dudi (Cvat od dima) kultne afganistanske pjesnikinje Nadje Anjuman (1980. - 2004.) iz pera hrvatsko-britanske književnice, književne znanstvenice i prevoditeljice Lucie Leman.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hommage Afganistanu:
književno-prevodilačka tribina u suradnji Hrvatskoga P.E.N. centra
i Društva hrvatskih književnih prevodilaca
U petak, 24. rujna u 19 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Duško Čavić, Lucia Leman, Anita Malenica
i Aziz Ahmad Tarin
|
|
U znak solidarnosti s kolegicama i kolegama u Afganistanu, afganistanskim ženama, književnicima, umjetnicima, javnim djelatnicima i svima progonjenima u Afganistanu danas, predstavljamo poeziju afganistanske pjesnikinje Nadije Anjuman (1980. - 2004.), čiji pjesnički izrijek i tragično prekinuta karijera simboliziraju tragiku s kojom se suočavaju intelektualke i stvarateljice u njezinoj zemlji.
Svoje putopisne dojmove iz razdoblja prve talibanske okupacije u devedesetim godinama prošlog stoljeća s nama će podijeliti prevoditelj i povjesničar Duško Čavić, a više o Afganistanu danas saznat ćemo iz svjedočanstva afganistanskog humanitarca i stručnog prevoditelja Aziza Ahmada Tarina.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A COMME BABEL – SUSRET S GUILLAUMEOM MÉTAYEROM
Utorak 14. rujna u 18h, Francuski institut, Preradovićeva 5
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na susret s pjesnikom i prevoditeljem Guillaumeom Métayerom, gostom rezidencije za pisce Hrvatskog PEN-a.
Susret, organiziran u suradnji s Francuskim institutom iz Zagreba, moderirat će Vanda Mikšić, a konsekutivni prijevod osigurat će Lea Kovács.
Ovaj neobični naslov Guillaume Métayer dao je svojoj posljednjoj knjizi, objavljenoj 2020., u kojoj se bavi pitanjem prevođenja poezije. Jer, Guillaume Métayer prevodi mađarsku poeziju na francuski, ali i poeziju Nietzschea, kao i slovenskog pjesnika Aleša Štegera … Hrvatska poezija također je u području njegova interesa. Mogli bismo čak ustvrditi da je Srednja Europa po mnogočemu u središtu književnih preokupacija ovog istraživača, pjesnika, prevoditelja i traduktologa, člana uredništva časopisa Po&sie i Place de la Sorbonne, te urednika novog izdavačkog niza koji će francuskim čitateljima predstaviti velike miteleuropske klasike.
Susret, organiziran u suradnji s Francuskim institutom, moderirat će Vanda Mikšić, a konsekutivni prijevod osigurat će Lea Kovács.
Guillaume Métayer pjesnik je, prevoditelj i znanstvenik. Područje njegovog znanstvenog rada je prosvjetiteljstvo i njegovo naslijeđe (Nietzsche et Voltaire, 2011; Anatole France et le nationalisme littéraire, 2011; Budapest 1956, la révolution vue par les écrivains hongrois, 2016), kao i odnosi između poezije, filozofije i prevođenja (A comme Babel, 2020, uz predgovor Marca de Launayja). Objavio je zbirku pjesama Libre jeu (2017), a u pripremi je i pjesnička knjiga Mains positives. S Michelom Deguyjem uređuje časopis Po&sie.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Faropis (Stari Grad na Hvaru) program posvećen našem Tonku Maroeviću
|
|
|
|
|
|
|
|
Nova Uprava PEN-a, izabrana 3. srpnja 2021.:
predsjednik:
Tomica Bajsić
potpredsjednice:
Sibila Petlevski
Nadežda Čačinovič
glavna tajnica:
Diana Burazer
pomoćni tajnici:
Ksenija Banović
Damir Šodan
članovi Upravnog odbora:
Iva Grgić Maroević
Lana Derkač
Sanja Roić
članovi Nadzornog odbora:
Sonja Manojlović
Dražen Katunarić
Vjera Balen-Heidl
Novi/e članovi/ice P.E.N.-a:
Sanja Baković
Marija Dejanović
Ena Katarina Haler
Ivan Herceg
Monika Herceg
Frane Maroević
Marija Ott Franolić
Evelina Rudan
Ece Temelkuran
Čestitamo!
|
|
|
|
|
|
Poštovane kolegice i kolege,
dragi prijatelji, članovi Hrvatskog P.E.N. centra,
u skladu sa Statutom naše udruge i pravilima Međunarodnoga P.E.N.-a,
pozivamo Vas da sudjelujete na ovogodišnjoj
IZBORNOJ SKUPŠTINI HRVATSKOG CENTRA P.E.N.-a
u subotu, 3. srpnja 2021. u 11.00 sati
kuća Arko, Basaričekova 24, Zagreb
Očekujemo Vaš dolazak i sudjelovanje u radu skupštine.
U Zagrebu, 29. lipnja 2021.
Tomica Bajsić
predsjednik
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na
susret s makedonskim pjesnikom Jovicom Ivanovskim,
gostom književne rezidencije Hrvatskoga P.E.N.-a,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb,
u četvrtak, 24. lipnja u 20 sati.
Uz gosta, sudjeluju Marko Tomaš i Tomica Bajsić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PROMOCIJA BANIJSKE KNJIŽEVNE ANTOLOGIJE
u BOOKSI 23. lipnja 2021. u 18.00
Sudionici: Ana Brnardić, Tomislav Bajsić, Vid Bešlić, Branko Čegec, Miroslav Kirin (moderator), Miroslav Mićanović, Boris Vrga + gosti iznenađenja (pjesnici iz antologije)
Poslije razornog potresa 29. XII. 2020. kada je nepovratno uništen dio materijalne kulturne baštine Petrinje i cijele Banije, reagirali su glasovi banijskih pjesnika i pjesnikinja – pjesnik, prevoditelj i prozaist Miroslav Kirin svakodnevno je objavljivao njihove pjesme na društvenim mrežama, ističući i time spašavajući onu nematerijalnu, književnu baštinu, promovirajući tako u javnosti manje ili više poznate autore i autorice s područja Banije. Potpomognuta velikim interesom javnosti i združenim uredničkim naporima Miroslava Kirina i Borisa Vrge objavljena je Banijska književna antologija Hrvatskog P.E.N.-a i nakladnika Meandar Media, u kojoj je zastupljeno 38 autora i autorica poezije i proze:
poezija: Ulderiko Donadini, Ljubomir Micić, Branko Ve Poljanski, Jovanka Hrvaćanin, Marijan Mikac, Dušan Jerković, Ivo Frol, Kamilo Križanić, Ivo Kozarčanin, Milivoj Cvetnić, Dušan Vukosavljević, Marija Čudina, Josip Sever, Jelena Buinac, Josip Stanić Stanios, Nikola Tadić, Miloš Kordić, Slavko Jendričko, Boris Vrga, Nikola Vujčić, Tea Benčić Rimay, Miroslav Kirin, Siniša Matasović , Ana Brnardić, Monika Herceg, Marija Dejanović.
proza: Oskar Dürr, Andrija Milčinović, Adela Milčinović, Slavko Kolar, Dragan Božić, Ludwig Bauer, Bogdan Arnautović, Mirko Demić, Renata Jambrešić Kirin, Slađana Bukovac, Tatjana Gromača, Dino Pešut
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2020. godinu (nagrada Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku),
u subotu, 12. lipnja 2021., u 12 sati, Basaričekova 24, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Francuski strip autor Cyril Pedrosa boravi u Hrvatskoj od 19. do 26. svibnja 2021. kao gost Hrvatskog PEN-a i Francuskog instituta u Zagrebu.
U četvrtak 20. svibnja u 16 i 30 sati u knjižnici Marije Jurić Zagorke čitatelji se mogu susresti s autorom strip albuma Portugal, Ekvinociji i Zlatno doba.
Uz autora, Cyrila Pedrosu, sudjeluju predsjednik PEN-aTomica Bajsić, direktor festivala stripa u Angoulêmeu Samuel Lévêque, prevoditeljica Željka Somun i nakladnik Marko Šunjić ispred Fibre, Pedrosina izdavača u Hrvatskoj.
Tribina će biti dostupna i na Youtube kanalu Hrvatskog PEN-a.
Od 3. do 30. svibnja 2021. otvorena je izložba u Francuskom institutu u Hrvatskoj s originalnim tablama stripa « L’âge d’or » (Zlatno doba), Cyrila Pedrose i Roxanne Monteil.
Video prezentacija stripa L'âge d'or :
https://www.youtube.com/watch?v=hN9Mup5gHM4
Ova izložba predstavlja izbor originalnih tabla drugog sveska epskog grafičkog romana L’âge d’or (Zlatno doba), kojeg su zajedno napisali Cyril Pedrosa i Roxanne Moreil, a nacrtao Cyril Pedrosa.
Ovaj drugi svezak željno je iščekivan u Francuskoj nakon velikog uspjeha prvog, koji je ujedno osvojio nagradu Landerneau i nagradu BD Fnac-France Inter.
Cjelovitu priču objavit će na hrvatskom jeziku naklada Fibra.
Cyril Pedrosa studirao je animaciju na École des Gobelins. Potom se nakratko pridružio Disneyjevim studijima gdje je radio na filmovima Zvonar crkve Notre-Dame i Herkul.
Nakon sastanka sa scenaristom Davidom Chauvelom okrenuo se stripu. Objavio je brojna djela, uključujući Autobio, humorističnu seriju o ekologiji, 2004. godine i Portugal, koja govori o nedostatku nadahnuća i bezličnosti svakodnevnog života autora stripa koji će se ponovno roditi 2011. godine; ove su mu knjige donijele brojna priznanja: Nagrada Le Point de la BD, Svjetska nagrada Bédélys, Nagrada knjižničara stripa, Nagrada publike na festivalu u Angoulêmeu ... Nakon toga nastaju djela Les Équinoxes (Ravnodnevnice) 2014. i L’âge d’or (Zlatno doba) 2018., koje su jednoglasno pozdravili čitatelji i kritičari.
Cyril Pedrosa prvi je francuski autor koji će ostvariti rezidencijalni boravak u okviru novog programa francusko-hrvatske suradnje u području stripa, uz potporu hrvatskog P.E.N. centra.
Tijekom boravka umjetnik će sudjelovati u različitim događanjima namijenjenima širokoj publici : otvorenje vlastite izložbe i radionica crtanja za sve razine u Francuskom institutu, masterclass sa studentima Likovne akademije u Zagrebu, sudjelovanje u regionalnom seminaru edukacije za knjižničare, susret s publikom u knjižnici Marija Jurić Zagorka u organizaciji Hrvatskog PEN-a, potpisivanje knjiga u okviru festivala stripa Crtani Romani Šou...
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca u sklopu programa Noći knjige 2021. organiziraju prevoditeljsko-pjesničku večer “Stihom na stih“, posvećenu poeziji, glazbi i njihovu ispreplitanju. Naši vrsni prevoditelji i pjesnici svojom će nas izvedbom uvesti u svijet prevođenja glazbe i uglazbljene poezije.
Tribina se održava u petak, 23. travnja 2021. na Zoomu, od 18:00 do 19:30 h.
U programu sudjeluju Tomica Bajsić, Mišo Grundler, Snježana Husić, Marko Kovačić, Krešimir Krnic, Fred Lanz, Lucia Leman, Sead Muhamedagić, Tanja Tarbuk (stihove čita Dean Trdak) i Vlatka Valentić.
Susret moderira Lea Kovács.
Priključite nam se sa sigurne udaljenosti na adresi
https://zoom.us/j/94103104768?pwd=MUQ4UWVUQ3YySldzY0Q4UE5OZVZIdz09
identifikacijska šifra (Meeting ID): 941 0310 4768
lozinka (Passcode): 417363
Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download
Svakako nam se pridružite i obilježite s nama Svjetski dan knjige!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva na tribinu
povodom Dana žena
ZLOSTAVLJAČI U KNJIŽEVNOSTI I IZVAN NJE
O čitanju klasika na Dan žena govore:
Nadežda Čačinovič i Sibila Petlevski
ZOOM 8. ožujka 2021. u 20 sati
Facebook Hrvatskog PEN-a
Dobrodošli!
Događaj će se moći NAKNADNO VIDJETI i NA Youtube stranici Hrvatskog PEN-a.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca organiziraju memorijalni skup za dragu članicu, znamenitu književnu prevoditeljicu i antologičarku njemačke i austrijske poezije Trudu Stamać
“Verweile doch, du bist so schön: kapi sjećanja za Trudu”,
u vrijeme Dana materinskoga jezika, u subotu, 20. veljače u 12 sati, u kući Arko, Basaričekova 24, Zagreb.
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Branko Čegec, Željka Čorak, Ante Mate Ivandić, Andy Jelčić, Lucia Leman, Mladen Machiedo, Sead Muhamedagić i Seid Serdarević. Ulomak iz Goetheova "Fausta I" izvodi Lucia Leman.
Događaj će se moći pogledati i na Youtube i Facebook stranici Hrvatskog PEN-a.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Zagreb, 15. siječnja 2021.
POZIV NA NATJEČAJ:
Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2020. godini.
Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica bila je Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Peta dobitnica bila je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.
Šesta je dobitnica bila Dorta Jagić za knjigu Veće od kuće.
Sedmi je dobitnik Slobodan Šnajder za knjigu Umrijeti u Hrvatskoj
Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2019. do 15. prosinca 2020. Godine.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske,
javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 25.02.2021. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 15 sati).
Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.
Ocjenjivački sud čine Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Miroslav Kirin, Mladen Machiedo i Sibila Petlevski. Svečana dodjela nagrade je 27.03. – na rođendan Višnje Machiedo, što se u ovim izvanrednim okolnostima može odgoditi za mjesec lipanj 2021. godine.
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar SLOBODA MAŠTE Pjesničko čitanje
ZOOM / Facebook Hrvatskog PEN centra
u četvrtak, 17. 12. 2020., 18 - 20 sati
Pjesnici: Ivana Bodrožić, Marija Dejanović, Marina Katinić, Dorta Jagić, Sonja Manojlović (Hrvatska)
Luljeta Lleshanaku (Albanija), Nataša Sardžoska (Makedonija), Steven Fowler (Engleska), Bina Sarkar Ellias (Indija) Prisca Agustoni, Francesca Cricelli, Thiago Ponce de Moraes, Lubi Prates, (Brazil), Mario Angel Quintero (Kolumbija), Jennifer Clement, predsjednica Međunarodnog PEN-a (Meksiko).
Moderira Tomica Bajsić
‘Umjetnost je pobuna protiv sudbine!’ André Malraux.
Gotovo 100 godina PEN se zalaže za slobodu izražavanja. PEN se također zalaže i vjeruje u slobodu empatične mašte, prepoznajući pritom da mnogima nije bilo dano da ispričaju vlastite priče. To nas je dovelo i do potrebe za manifestom o slobodi mašte.
MANIFEST DEMOKRACIJE MAŠTE:
Međunarodna povelja PEN-a otvara se tvrdnjom da književnost ne poznaje granice. To govori o stvarnim, ali i ne manje važnim, zamišljenim granicama. PEN se suprotstavlja nacionalnim i kulturološkim ograničenjima koja žele zaustaviti ljude da se međusobno slušaju, čitaju i uče jedni od drugih. Jedna od najžalosnijih oblika cenzure je autocenzura - gdje su zidovi izgrađeni oko mašte.
Ti su zidovi često podignuti iz straha od napada.
PEN vjeruje da mašta omogućava piscima i čitateljima da nadiđu svoje vlastito mjesto u svijetu i predstave ideje drugih, često onih koji je zapriječena sloboda izražavanja. Za neke pisce zatvor je bio mjesto u kojem je mašta značila unutrašnju slobodu, a katkad i preživljavanje.
Mašta je teritorij svih otkrića kako ideje nastaju dok ih netko stvara. Često je u stjecištu proturječja, koje se nalazi u metafori i komparaciji, na točkama gdje prebivaju najdublja ljudska iskustva.
MEĐUNARODNI PEN ZASTUPA SLJEDEĆA NAČELA:
1. Branimo maštu i vjerujemo da je ona slobodna poput snova.
2. Prepoznajemo i nastojimo se suprotstaviti ograničenjima s kojima se toliko ljudi suočava kada žele ispričati svoju priču.
3. Vjerujemo da mašta pripada cjelokupnom ljudskom iskustvu i odbacujemo ograničenje vremenom, mjestom ili porijeklom.
4. Znamo da pokušaji kontrole mašte mogu dovesti do ksenofobije, mržnje i podjele.
5. Književnost prelazi sve stvarne i zamišljene granice i uvijek je na području univerzalnog.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar poziva Vas na tribinu Tumači poezije
Poezija kao terapija – razgovor i radionica o terapeutskim učincima čitanja i pisanja poezije
u ponedjeljak, 14. 12. 2020., u 20:00 h
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Sudjeluju: Miroslav Kirin, pjesnik i voditelj tribine Tumači poezije, Martina Stažnik, praktičarka sistemske psihoterapije i kibernetike, i Aida Bagić, pjesnikinja i edukantica tjelesno orijentirane psihoterapije.
OPIS TRIBINE: Možemo li poeziji pristupiti kao terapiji? Kako nas poezija liječi? Kako nam poetski tekst pomaže da se suočimo s vlastitim emocijama, da se osjetimo životnije, smirenije? Može li nam poezija pomoći da bolje shvatimo sami sebe i druge, da vlastito iskustvo sagledamo u novom svjetlu? Kako nas poetske metafore mogu voditi u procesu osobne transformacije? U razgovoru o terapijskim mogućnostima poezije sudjelovat će Miroslav Kirin, pjesnik i voditelj tribine Tumači poezije, Martina Stažnik, praktičarka sistemske psihoterapije i kibernetike, i Aida Bagić, pjesnikinja i edukantica tjelesno orijentirane psihoterapije.
|
|
|
|
|
Biblioteka odlazaka i dolazaka
O nomadima i književnim hibridima u prijevodu
Virtualni okrugli stol u četvrtak, 10. 12. u 18 sati
ZOOM / Facebook Hrvatskog PEN-a
https://www.facebook.com/Hrvatski-PEN-Centar-344229309527768
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Chloe Billon,
Miroslav Kirin, Lea Kovacs, Vanda Mikšić,
Bartholomew Ryan, Tanja Tarbuk i Dean Trdak
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Najava događaja:
U sklopu programa Angažirana književnost Hrvatskog PEN-a, održat će se virtualni "okrugli stol" na temu "Estetika angažmana u post-pandemijskom svijetu" - "Aesthetics of Engagement in the Post-pandemic World". Događaj će biti održan zoomom u petak 27. 11. 2020. s početkom u 18 sati na engleskom jeziku. Okrugli stol ostvaruje međunarodni multimedijski dijalog. Sudjeluju: Ivana Armanini (Hrvatska) , Tomica Bajsić (Hrvatska), Teresa Cadete (Portugal), Nadežda Čačinović (Hrvatska), Marketa Hejkalova (Češka), Vedrana Klepica (Hrvatska), Mario Kovač (Hrvatska), Vladimir Martinovski (Makedonija), Lela B. Njatin (Slovenija), Sibila Petlevski (Hrvatska), Tena Štivičić (Hrvatska, UK). Osim razgovora uživo domaćih i stranih autora, tu su i dva posebno za ovu prigodu izrađena video-art djela (slovenske autorice Lele B. Njatin i hrvatskog redatelja Maria Kovača, te nekoliko kraćih video izlaganja uz korištenje vizualnih materijala strip-autorice Ivane Armanini.
Opis teme:
Od “dnevnika iz karantene“ do uličnog protesta: kako dobiti riječ u medijskom prostoru post-pandemijskog svijeta i kao se izboriti za slobodu govora? Je li „angažirana književnost“ danas angažirana na isti način, koji su njeni žanrovi i oblici; koja je njena publika, koji su njeni dometi i koliki je njen utjecaj danas? Što izvlači ljude iz izolacije na trg: krvavi povratak „starih“ tema klasne, rasne i rodne borbe? Noam Chomsky je u kritici neoliberalnog ustroja zaključio da se ništa ne poduzima jer „nema profita u sprečavanju buduće katastrofe“. U razdoblju svjetske krize uzrokovane pandemijom, mogli bismo zaoštriti tu tezu pitanjem: „Ima li profita u stvaranju katastrofe?“ pri čemu to pitanje postavljamo u uvjetima zamjene globalističkog modela svijeta neo-korporatističkim novim poretkom?“ Kako se odnositi prema smanjenju ustavnih i demokratskih prava u uvjetima pandemije i kako prepoznati prikrivene političke „apetite“ za povećanjem državno-političke represije i kontrole stanovništva?
Sibila Petlevski
Događaj će se moći pratiti preko Zooma na Facebook stranici PEN-a
https://www.facebook.com/Hrvatski-PEN-Centar-344229309527768
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
SUSJEDSTVO RIJEČI
Posveta Tonku
"Hvalu reć za povlašten našeg trajanja tren"
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Diana Burazer, Željka Čorak, Marco Fazzini, Pau Sanchis Ferrer, Miroslav Kirin, Boris A. Novak, Sibila Petlevski, Sanja Roić, Carles Torner i Igor Zidić.
U subotu, 21. studenoga u 12 sati, kuća Arko, Basaričekova 24.
PEN-ov program Susjedstvo riječi, posveta Tonku, održat će se u skladu s epidemiološkim mjerama, djelomično na Zoomu, a moći će se pratiti i na internetskoj platformi Hrvatskoga PEN-a.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar srdačno Vas poziva na raspravu
O AUTOBIOGRAFIJI I FIKCIJI
u nedjelju, 15. studenog u 18 sati, na Međunarodni dan pisaca u zatvoru,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.
Govore: TOMISLAV BRLEK, NADEŽDA ČAČINOVIČ, LJILJANA FILIPOVIĆ
i ANDREA ZLATAR VIOLIĆ.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN poziva na susret s književnim prevoditeljem
Willom Firthom
u srijedu, 11. studenoga 2020. u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
O prevođenju hrvatskih pisaca za englesko govorno područje i svom radu na predstavljanju književnosti Istočne Europe u svijetu govori Will Firth, gost PEN-ove rezidencije za pisce u Zagrebu, koji trenutno na engleski prevodi Roberta Perišića i Tatjanu Gromaču.
Sudjeluju i Diana Matulić (Corto Literary Agency) i Ivan Sršen (Sandorf).
Moderira Tomica Bajsić (Hrvatski PEN).
Sadržaj će se moći vidjeti i virtualno.
Dio smo programa na internetskoj platformi:
Knjiga svima i svuda,
Premium program
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN poziva na susret sa srpskim piscem i gostom naše književne rezidencije u Zagrebu Sašom Ilićem, u utorak, 10. studenoga 2020. u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Autora, dobitnika NIN-ove nagrade za roman ‘‘Pas i kontrabas’’ predstavit će Ivana Bodrožić, a susret moderira Tomica Bajsić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN poziva na susret s francuskom književnom prevoditeljicom
Chloé Billon
u četvrtak, 15. listopada 2020. u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
O književnom prevođenju i prodoru hrvatskih pisaca na francusko govorno područje, osim nagrađivane prevoditeljice Chloé Billon, gošće PEN-ove književne rezidencije u Zagrebu, govore i Tomica Bajsić (Hrvatski PEN) Mihaela Majcen Marinić, (Ministarstvo kulture), te pisci Zoran Ferić i Olja Savičević Ivančević.
Francuska prevoditeljica Chloé Billon primila je prestižnu nagradu za prevođenje INALCO 2020. za prijevod romana Područje bez signala - na francuskom Les Turbines du Titanic) hrvatskog autora Roberta Perišića. Roman je u Francuskoj uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske objavila izdavačka kuća Editions Gaia. U istoj nakladi, u prijevodu Chloé Billon, objavljen je roman Osmi povjerenik Renata Baretića, dok je Mišolovka Walta Disneya Zorana Ferića objavljena u Éditions de l’Éclisse, Blue Moon Damira Karakaša u Belleville Éditions, te Adio, kauboju, Olje Savičević Ivančević u izdavačkoj kući JCLattès.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
ZAGREB REVISITED
Vrt Atelijera Meštrović,
u četvrtak, 17. rujna 2020., u 19 sati.
Pjesnički susret u vrtu Atelijera Meštrović i preko video zida s pjesnicima iz raznih zemalja koji su sudjelovali na pjesničkim manifestacijama Hrvatskog PEN-a prošlih godina.
Carles Torner, katalonski pjesnik i izvršni direktor Međunarodnog PEN-a, pročitat će preko videa prijateljsku pjesmu posvetu Tonku Maroeviću s kojim je zajedno čitao u Atelijeru Meštrović prošle godine u rujnu u programu Hrvatskog PEN-a Riječi bez zidova.
ČITAJU: Diana Burazer, Goran Čolakhodžić, Marina Katinić, Miroslav Kirin, Sanja Lovrenčić, Sonja Manojlović, Vanda Mikšić
VIDEO ZID: Rita Dahl, Francesca Cricelli, Marco Fazzini, Steven Fowler, Mario Angel Quintero, Nikola Madžirov, Laura Marchig, Thiago Ponce de Moraes, Hans Thill, Carles Torner, Damir Šodan, Mindhy Zhang.
Za ovu priliku snimljena video čitanja bit će postavljena na Youtube kanalu Hrvatskog PEN-a.
Napomena: Molimo da se zbog epidemiološke situacije u zatvorenim prostorima poštuje propisani razmak između osoba te da se nose maske.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poezija Iberijskog poluotoka, Afrike i Južne Amerike
tribina Hrvatskog PEN-a i Hrvatsko - hispanskog društva
u knjižnici Bogdan Ogrizović
01.09.2020. | utorak | 18.00 sati
Tribinu Kultura susreta uređuje i vodi književnik Tomica Bajsić
Sudjeluju: prevoditelji Željka Somun i Dean Trdak
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U utorak, 7. srpnja 2020. godine,
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
u Preradovićevoj 5, u 18 sati,
u sklopu tribine Hrvatskog PEN-a i Hrvatsko - hispanskog društva o južnoameričkoj poeziji predstavljamo dvije nove knjige: Moje svjetlo i druge pjesme, Mario Angel Quintero, sa španjolskog i engleskog prevela Željka Somun, i Poezija Brazil, Pjesnici s brda Začeća u Rio de Janeiru, sa portugalskog preveli Tomica Bajsić i Dean Trdak. Ilustracije i naslovnice Mara Bajsić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku održana je danas (26. lipnja 2020.) u prostorijama P.E.N.-a.
Nagradu Višnja Machiedo za 2019. godinu dobio je Slobodan Šnajder za knjigu ‘Umrijeti u Hrvatskoj’ u izdanju Frakture.
Čestitamo!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas
na svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2019. godinu
(nagrada Hrvatskoga P.E.N. centra za književnu esejistiku),
u petak, 26. lipnja 2020., u 12 sati,
Basaričekova 24, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na
čitanje poezije i predstavljanje pjesničke knjige
MI NEMAMO NEPRIJATELJA,
Liu Xia i Liu Xiaobo,
Izabrane pjesme, Hrvatski P.E.N. centar, 2020.
U četvrtak, 18. lipnja u 19 sati,
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Svoje pjesme čitaju: Ivana Buljan Legati, Diana Burazer, Goran Čolakhodžić, Branimir Dropuljić, Lana Derkač, Ivan Koprić, Dinko Kreho, Sanja Lovrenčić, Sonja Manojlović, Damir Radić i Nenad Rizvanović.
O knjizi govore Tomica Bajsić i Miroslav Kirin
„Ljubav intenzivna poput leda, ljubav daleka poput crnila,“ pisao je Liu Xiaobo voljenoj supruzi na papirić nekoliko dana prije smrti u bolnici u Shenyangu, u Kini. Mnogi njihovi prijatelji reći će da je njihova jedna od velikih ljubavnih priča. Ubrzo nakon što je Liu Xiaobo osuđen na jedanaest godina zatvora otkrili su kako su pisma koja su se našla na udaru cenzora i koja su nestala iz korespondencije bila ona gdje su pisali o ljubavi između njih dvoje. Liu Xia se uvijek držala podalje od politike, ali je bez obzira na pritisak stajala uz svog muža inzistirajući da nije učinio ništa krivo. „Kada živiš s takvom osobom, čak i ako te ne zanima politika, politika će se zanimati za tebe,“ rekla je. Našao sam svu ljepotu svijetu u ovoj jednoj ženi, jednom je izjavio za Liu Xia i pred prijateljima stalno hvalio njenu poeziju i umjetnost. Vjenčali su se dok je bio na izdržavanju kazne prisilnog rada jer drugačije mu nije mogla dolaziti u posjetu. Rekla je: „Želim se udati za tog neprijatelja države!“
Bez obzira na okrutnost kineskih vlasti Liu Xiaobova kontinuirana poruka vanjskom svijetu bila je uvijek ona mira, nade i ljubavi. Njegova poezija iz zatvora većinom govori o ljubavi za svoju suprugu i njegovoj nadi u Kinu slobodnu od diskriminacije i povreda ljudskih prava.
Ugušiti slobodu govora znači mrviti prava čovjeka, ugasiti ljudskost i suzbiti istinu.
Liu Xiaobo
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Noć knjige 2020.
Knjižnica Marije Jurić Zagorke i Hrvatski P.E.N. centar
o knjigama koje su prokužile svijet
U suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom, pitali smo naše suradnike, pjesnike, pisce, urednike i kustose, kojih se to knjiga prisjećaju kao upečatljivih, danas, u vrijeme pandemije i specifičnih uvjeta fizičke, mentalne i emotivne izmještenosti.
Na naše pitanje odgovaraju Tomica Bajsić, Luiza Bouharaoua, Feđa Gavrilović, Zvonko Karanović, Enes Kišević, Hilà Lahav i Neven Vulić.
|
|
|
|
|
|
|
|
Drage kolegice i kolege,
zahvaljujemo svima koji su nam se povratno javili, poslali svoje prijedloge, pjesme i riječi potpore.
Pozivamo vas da se u vrijeme samoće svijeta približimo tako da čujemo i čitamo jedni druge i podijelimo svoje radove, misli, crtice, pjesme, prozne fragmente, koji ne moraju biti tematski.
Pošaljite na mejl tomica.bajsic@gmail.com ili na pen@pen.hr.
Izbor snimljen pametnim telefonom postavit ćemo na PEN-ov Youtube kanal, zapise i slike na Facebook i Twitter PEN-a
https://twitter.com/hrvatskiPEN https://www.facebook.com/Hrvatski-PEN-Centar-344229309527768/, a kada sve prođe možda objavimo i Penovu antologiju :) Čuvajte se. Srdačno vas oboje pozdravljamo. Tomica Bajsić Klaudija Brnad
|
|
|
|
|
|
Svečana dodjela Nagrade Višnja Machiedo Hrvatskoga P.E.N. centra,
koja se trebala održati 27. ožujka 2020. godine,
odgađa se zbog svima nam poznatih razloga.
|
|
|
|
|
|
Povodom Međunarodnog dana žena
Hrvatski PEN centar poziva Vas na
pjesničko čitanje i susret s pjesnikinjama
Anom Brnardić, Sanjom Lovrenčić i Vandom Mikšić,
u petak, 6. ožujka 2020., u 18 sati,
u Knjižnici M. J. Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN poziva Vas na tribinu
povodom Dana materinskoga jezika
JEZIK ESEJA
u petak, 21. veljače 2020. u 18:00 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Nadežda Čačinović, Ljiljana Filipović, Mladen Machiedo i Sibila Petlevski.
Nagrada PEN-a za najbolje književno-esejističko djelo dobila je ime po prevoditeljici, esejistici i antologičarki Višnji Machiedo (1940.-2013.) koja je svojim prevoditeljskim i esejističkim radovima obogatila hrvatski jezik i književnost.
Veselimo se Vašem dolasku!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
POZIV NA NATJEČAJ:
Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2019. godini.
Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica bila je Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Peta dobitnica bila je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.
Šesta je dobitnica Dorta Jagić za knjigu Veće od kuće.
Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2018. do 15. prosinca 2019. Godine.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2020. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 15 sati).
Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.
Ocjenjivački sud čine Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Mladen Machiedo, Tonko Maroević i Sibila Petlevski, a dobitnik/ca nagrade bit će proglašen/a 27.03.2020. godine – na rođendan Višnje Machiedo.
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar poziva Vas na tribinu Tumači poezije
Suvremena ruska poezija –
razgovor i čitanje ruske poezije povodom antologije suvremene ruske poezije
Iznad svojega korijenja (2019.),
u izboru i prijevodu Ivana Babića
u utorak, 17. prosinca 2019. u 18:00 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Sudjeluju: Ivan Babić, Zvonko Zečević i Miroslav Kirin.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na predstavljanje knjige
Lucia Leman: Republika MU, Kronika jednog preživljavanja,
Ljevak, 2019.,
u četvrtak, 12. prosinca u 18 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.
Uz autoricu o knjizi govore Nadežda Čačinovič i Sibila Petlevski.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar poziva Vas na tribinu Tumači poezije
Suvremena iranska ženska poezija
u petak, 6. prosinca 2019. u 19.15 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Sudjeluju: Darija Žilić, Enes Kišević, Ebtehaj Navaey i Miroslav Kirin.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar poziva Vas na razgovor
OTPRILIKE ISTO: NAĐENO U PRIJEVODU
u ponedjeljak, 2. prosinca 2019. u 19.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.
O značenju prijevoda u svojim životima govore
Tomica Bajsić , Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković i Sanja Roić.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
15. studenog obilježavamo Dan pisaca u zatvoru Međunarodnog PEN-a.
Svake godine simbolično se izdvoji pet slučajeva od mnogih slučajeva zatvaranja, izazova, prijetnji i napada s kojima se suočavaju pojedini pisci samo zbog izražavanja svojih stavova. S veseljem javljamo da je troje od prošlogodišnjih pisaca u fokusu u međuvremenu oslobođeno. To su: Oleg Sencov, Shahidul Alam i Wael Abbas.
Ove godine u fokusu Dana pisaca u zatvoru koji se obilježava već 38 godina slijedeće su književnice i književnici:
* Lydia Cacho (Mexico)
* Stella Nyanzi (Uganda)
* Nedim Türfent (Turkey)
* Galal El Behairy (Egypt)
* Shakthika Sathkumara (Sri Lanka)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na
okrugli stol – književnoznanstveni simpozij
"Jer je sjećanje sve, a godine ne znače ništa:
In memoriam Nedjeljko Fabrio"
u petak, 15. studenog 2019. u 12 sati,
u P.E.N.-u, Basaričekova 24, Zagreb
Sudionici:
LUCIA LEMAN
MLADEN MACHIEDO
TONKO MAROEVIĆ
JULIJANA MATANOVIĆ
MLADEN MEDAR
NIKOLA PETKOVIĆ
BORIS SENKER
VELIMIR VISKOVIĆ
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Večer haiku poezije
Povodom Mjeseca hrvatske knjige Hrvatski PEN organizira večer haiku poezije s Horijem Takeakijem, japanskim književnikom, antropologom i majstorom haikua.
Izbor iz haiku poezije Vladimira Devidéa pročitat će Tomica Bajsić.
Srdačno Vas pozivamo da nam se pridružite u četvrtak, 31.10.2019. u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2
Hori Takeaki japanski je književnik i antropolog. Objavio je brojne publikacije o ekološkim, kulturološkim i sociološkim temama, uključujući sljedeće: Anthropological Practice and Beliefs of Japanese Fishery, Is a non-Hegemonic World Possible?, P.E.N. Can Change the World, a s Vaclavom Havelom kao suautorom izdao je knjigu The View from Prague: Experience of the World Leaders at the Dawn of the 21st Century.
Predavao je na nekoliko sveučilišta te bio savjetnik vodećih svjetskih korporacija. Osim toga, obnašao je dužnost potpredsjednika Američko-japanske zaklade od 1987. do 1996. godine. Njegova novinarska karijera uključuje pet godina (1990. – 1995.) provedenih na mjestu člana uredničkog odbora časopisa Japan Times Weekly. Hori je dvaput bio član predsjedništva Međunarodnog P.E.N.-a: od 2001. do 2004. i od 2007. do 2010. godine. U razdoblju od 2010. do 2016. godine obnašao je funkciju međunarodnog tajnika P.E.N.-a, a trenutno je potpredsjednik te organizacije.
U središtu Takeakijevog interesa su antropološki aspekti ekologije u širem kontekstu humanističkih znanosti (pitanja antropološkog pristupa ekologiji, upravljanja okolišem i raspolaganja prirodnim resursima, odnosa religije i ekologije).
Vladimir Devidé - Haiku
Knjige
Zgužvane,
izblijedjele korice:
čuvaju svježe riječi.
Dušni dan
More plamičaka
uz Veliki križ - zvjezdano
nebo na zemlji.
Djeca
Prašnjava cesta...
Autobus trubi djeci -
ona mu mašu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar
poziva Vas
na otvorenje izložbe fotografija
HIROŠIMA I NAGASAKI – BOL I HRABROST
utorak, 15. listopada 2019. u 19 sati,
u Maloj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu,
Trg N. Š. Zrinskog 19.
Dobrodošli!
|
|
|
|
|
|
|
|
MIGRACIJSKI GLASOVI: MEDITERANSKO JEDINSTVO U RAZNOLIKOSTI
U organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra i Sveučilišta u Zadru (Odjela za talijanistiku, Odjela za francuske i frankofonske studije te Odjela za hispanistiku i iberske studije) u Zadru će se od 10. do 13. listopada 2019. održati međunarodna konferencija „Migracijski glasovi: mediteransko jedinstvo u raznolikosti“. Ova će višednevna znanstveno-umjetnička manifestacija uz niz izlaganja na teme vezane za migracije, transkulturnu suradnju i dijalog na prostoru Mediterana (viđene iz optika raznih znanstvenih i umjetničkih disciplina) ponuditi i književne programe namijenjene široj publici. Radni jezici susreta bit će hrvatski, engleski, francuski, talijanski i španjolski. Organizacijski odbor konferencije: Sibila Petlevski, Tomica Bajsić, Sylvestre Clancier, Iva Grgić-Maroević, Vanda Mikšić, Mario Županović.
U sklopu događaja, održava se sastanak Mediteranske mreže Međunarodnoga P.E.N.-a s aktualnom temom: „Mediteran i migracijska kriza“. Više od jednoga desetljeća prije krize kojoj sada svjedočimo, upravo je Hrvatski centar P.E.N.-a bio jedan od glavnih inicijatora osnivanja mreže za suradnju mediteranskih centara na polju kulture i ljudskih prava.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar
i
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
pozivaju Vas na
SUSRET IZRAELSKIH i HRVATSKIH PJESNIKA
u ponedjeljak, 7.10.2019. u 19 sati
u Knjižnicu Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
GOSTI:
Eran Tzelgov
Hilà Lahav
Sigal Ben-Yair
Tziona Shamay
Dorta Jagić
Sibila Petlevski
Susret moderira Tomica Bajsić.
Veselimo se Vašem dolasku!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poštovani,
srdačno Vas pozivamo na još jednu tribinu Književne senzibilizacije, na kojoj će naša članica Ksenija Banović, predstaviti roman IZLAZ – ZAPAD (EXIT WEST, 2017.) britansko-pakistanskog pisca Mohsina Hamida (prijevod Marina Horkić, biblioteka Na Margini, V.B.Z.) te razgovor o Pakistanu, u utorak, 1. listopada, 18. 30., u Knjižnici Dugave.
Razgovarat ćemo u društvu divnih sugovornika - urednika knjige, Stjepana Ravića, indologa Krešimira Krnica - jedinoga književnog prevoditelja s urdua te mladoga Pakistanca Mohammada Shahzada koji je nedavno dobio međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj.
Druženje ćemo, dakako, začiniti pakistanskim specijalitetima.
Tribine Književne senzibilizacije, u suradnji s Građanskom inicijativom Dugave, imaju za cilj kroz književnost senzibilizirati lokalnu zajednicu spram novopridošlih susjeda-tražitelja azila i to kroz razgovor s književnicima, prevoditeljima, izdavačima, aktivistima, pa i samim tražiteljima azila, kroz čije osobne priče možemo pobliže doznati tko su, zašto su i odakle su došli te može li nas književno djelo potaknuti da se zamislimo dublje i pokrenemo socijalnu inkluziju.
Knjige služe da djecu uspavamo, a odrasle probudimo. (J. Bucay)
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar u suradnji s Knjižnicom Marije Jurić Zagorke
poziva Vas na
RAZGOVOR SA ZVONKOM KARANOVIĆEM
u četvrtak, 26.9.2019. u 19 sati
u Knjižnicu M.J.Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Zvonko KARANOVIĆ
Branko ČEGEC
Tomica BAJSIĆ (uvodna riječ)
Veselimo se Vašem dolasku!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar srdačno Vas poziva na PEN-ove raznovrsne programe unutar Festivala svjetske književnosti:
poezija u Botaničkom vrtu, večer poezije i filma u KIC-u, večeri poezije i glazbe u Atelijeru Meštrović, 20 godina Lyriklinea, 30 godina od pada Berlinskog zida do zida u Meksiku… i drugi zanimljivi programi s gostima iz svijeta:
UTORAK, 10.09.2019.
10:00 | Botanički vrt
Jan Wagner, Tomica Bajsić, Poezija u Botaničkom vrtu.
19:00 | Knjižnica Marija Jurić Zagorka, Krvavi most 2
Svjetla s obližnjeg prozora: George Mario Angel Quintero
21:00 | Kulturno informativni centar
Filmska večer: Izbor najboljih kratkih filmova o poeziji sa Zebra Poetry Film Festivala u Berlinu.
SRIJEDA, 11.09.2019.
18:00 | Mala dvorana HGZ-a
Svijet bez zidova. 20 godina Lyriklinea: Christiane Lange, Thomas Wohlfahrt, Jan Wagner, Zvonko Maković i Tomica Bajsić
Moderira: Romana Perečinec
ČETVRTAK, 12.09.2019.
12:00 | Knjižnica Marija Jurić Zagorka, Krvavi most 2
Riječi za jedan lapidarij: Carles Torner i Tonko Maroević
Moderira: Tomica Bajsić
18:00 | Mala dvorana HGZ-a
Svijet bez zidova. 30 godina od pada Berlinskog zida u svjetlu zida u Meksiku danas: Nikola Madžirov, Aurelia Lassaque, Thomas Wohlfahrt, George Angel Mario Quintero, Carles Torner
Moderira: Dario Špelić
19:00 | Atelijer Meštrović
Pjesnička večer: Riječi bez zidova
Sudjeluju: Aurélia Lassaque, Jan Wagner i Damir Šodan
Glazbenici: Nina Bajsić, Jasmina Bojić, Vid Hribar
PETAK, 13.09.2019.
19:00 | Atelijer Meštrović
Pjesnička večer: Riječi bez zidova
Sudjeluju: George Mario Angel Quintero, Carles Torner, Elena Medel i Nikola Madžirov
Glazbenici: Nina Bajsić, Jasmina Bojić, Vid Hribar
|
|
|
|
|
|
|
|
HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO, HRVATSKI P.E.N. CENTAR i KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA
POZIVAJU VAS NA TRIBINU "KULTURA SUSRETA"
"KNJIŽEVNOST AMERIČKOG KONTINENTA"
u utorak, 10.09.2019. u 18.00 sati
u prostorijama Knjižnice i čitaonice
Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5
u prostorijama Knjižnice i čitaonice
Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5
Predavač:
JORGE MARIO ANGEL QUINTERO,
kolumbijski književnik i pjesnik
Voditelj:
TOMICA BAJSIĆ, književnik
VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!
|
|
|
|
|
|
Zagreb, 3. srpnja 2019.
POZIV NA REDOVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU
Cijenjene kolegice i kolege, dragi prijatelji,
pridružite nam se na redovnoj godišnjoj Skupštini Hrvatskoga P.E.N. centra.
REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
subota, 13. srpnja 2019., u 10.00 sati
u P.E.N.-u, vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb.
PRIJEDLOG DNEVNOG REDA:
1. Izbor radnog predsjedništva
2. Prihvaćanje predloženog dnevnog reda
3. Prisjećanje na preminule članove
4. Izvješća o redovnoj i programskoj djelatnosti u 2018. i 2019. godini
5. Prijedlog programa rada do kraja 2019. i u 2020. godini
6. Rasprava o izvješću i programima
7. Razno
Očekujući vaš dolazak i sudjelovanje u radu Skupštine PEN-a, srdačno vas pozdravljam.
S poštovanjem,
Tomica Bajsić
predsjednik
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar i Knjižnice Grada Zagreba
srdačno Vas pozivaju na tribinu
Književna senzibilizacija: Sirija
u utorak, 11. lipnja 2019. u 18.30 sati,
u Knjižnici Kajfešov brijeg, Ul. Grada Gualdo Tadino 4, Zagreb
|
gosti:
Nibal Allhalaq, gošća iz Sirije
Ivan Sršen, nakladnička kuća Sandorf
Ksenija Banović, prevoditeljica
Moderira: Danijela Petaros Globan
Svoja iskustva u potrazi za azilom u Turskoj, Austriji i Hrvatskoj posijelit će Nibal Alhallaq koja je nedavno dobila međunarodnu zaštitu u našoj zemlji.
Sadašnju situaciju u Siriji približit će nam Ivan Sršen kroz grafički roman Zenobia Mortena Dürra i Larsa Hornemanna (prev. s danskog Dora Maček); ratnu priču iz Alepa Francesce Borri Sirijska prašina (prev. s talijanskog Antonija Radić) te reportažu Wolfganga Bauera Preko mora: Sirijci bježe u Europu (prev. s njemačkog Nenad Popović).
O projektu Književna senzibilizacija govorit će Ksenija Banović iz Građanske inicijative Dugave, koji je krenuo sa ciljem senzibiliziranja lokalne zajednice u Dugavama, kvartu na čijoj je periferiji smješten Porin - prihvatilište za tražitelja azila. Kroz ovaj ciklus tribina propituje se možemo li kroz književnost, ali i razgovor sa samim tražiteljima azila, potaknuti međusobno razumijevanje i socijalnu inkluziju.
Projekt se od 2017. g. provodi u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba i Hrvatskim P.E.N. centrom.
|
|
|
|
|
|
|
HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO,
HRVATSKI P.E.N. CENTAR i
KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA
POZIVAJU VAS NA TRIBINU "KULTURA SUSRETA"
"LJUBAVNA POEZIJA U AL-ANDALUSU"
u utorak, 11.06.2019. u 18.00 sati
u prostorijama Knjižnice i čitaonice
Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5
Predavač:
doc. dr. sc. GORANA BIKIĆ CARIĆ,
profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Voditelj:
TOMICA BAJSIĆ, književnik
VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!
Ova tribina realizirana je uz potporu za društva prijateljstva MVEP
|
|
|
|
|
Srdačno Vas pozivamo na tribinu Hrvatskog PEN-a
MI NEMAMO NEPRIJATELJA, poezija Liu Xie i Liu Xiaoboa,
povodom tridesete godišnjice krvoprolića na trgu Tiananmen,
u utorak, 4. lipnja 2019. u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Pjesme Liu Xiaoboa, preminulog kineskog Nobelovca i aktivista s Tiananmena i njegove supruge umjetnice i pjesnikinje Liu Xie koja se u vrijeme njegovih zatvorskih godina nalazila u kućnom pritvoru iz kojeg je puštena u srpnju prošle godine, interpretirat će glumci Veronika Mach i Marko Movre.
Moderiraju Tomica Bajsić i Miroslav Kirin.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na program unutar FESTIVALA EUROPSKE KRATKE PRIČE
Ponedjeljak, 3. lipnja
18.00
KLUB BOOKSA, FRA GRGE MARTIĆA 14D, ZAGREB
LITERARY EUROPE LIVE PLUS
U SURADNJI S HRVATSKIM PEN CENTROM
RAZGOVOR
Pravo na priču
Melatu Uche Okorie, Tomica Bajsić
Homo Narrans, tema 18. izdanja fekp-a propituje sposobnost i potrebu ljudskog bića da priče priča i kroz njih vidi i razumije svijet oko sebe. Ponekad, te se priče ne slažu s našima, onima koje pripovijedamo o vlastitim društvima i vlastitim vrijednostima – što ih čini dragocjenijima, premda ih možda zbog toga čujemo teže. Rođena u Nigeriji, Melatu Uche Okorie autorica je koja je nakon osam i pol godina provedenih u Irskoj kao tražiteljica azila svoje iskustvo pretočila u pripovijetke koje su je svrstale među najsnažnije glasove nove irske književnosti. O važnosti prava da ispričamo svoju i čujemo tuđu priču s Melatu Uche Okorie i Tomicom Bajsićem, nagrađivanim književnikom i predsjednikom hrvatskog PEN centra, razgovara Cyrille Cartier.
Moderira: CYRILLE CARTIER
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na
tribinu TUMAČI POEZIJE, u srijedu, 8. svibnja 2019. u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Miroslav Kirin razgovara s Brankom Malešom povodom četrdesetgodišnjice zbornika Off poezije.
Pojedine avangardne tekstove iz te kultne zbirke interpretirat će
glumac Marko Movre,
a razgovoru i čitanju pridružit će se i neki od još aktivnih pjesnika off-generacije
te mlađi hrvatski pjesnici čitanjem svojih pjesama.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U sklopu manifestacije Noć knjige 2019. pozivamo Vas na tribinu
Sto mu gromova! – Omiljeni likovi i fiktivni junaci koji nas inspiriraju,
u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca,
koja će se održati u utorak, 23. travnja 2019. u 19 h
u Basaričekovoj 24, na Gornjem Gradu.
|
|
|
O svojim iskustvima poimanja lika govorit će zaljubljenici u strip, glumci Marko Cindrić i Asim Ugljen; vizualna umjetnica Ivana Pipal koja kao medije izražavanja koristi animaciju, strip i umjetničku knjigu; akademska slikarica i strip crtačica Helena Janečić; spisateljica, prevoditeljica i filmska kritičarka Mima Simić, ujedno i autorica zbirke priča Pustolovine Glorije Scott, knjige koja je dijelom objavljena u formi stripa; zatim Leonida Kovač, povjesničarka umjetnosti i suautorica grafičkog romana Nasta Rojc: Ja borac, te pisac, prevoditelj i grafički dizajner Tomica Bajsić.
Radujemo se Vašem dolasku!
|
|
|
|
|
|
|
S veseljem Vas pozivamo na tribinu Književnost i otpor, u četvrtak, 18. travnja 2019. u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Branko Maleš, pjesnik i pjesnički inovator, antologičar i književni kritičar, govorit će o načinima otpora kroz književnost, aktivizmu, a najviše otporu kroz poeziju, njenu formu i tematiku, o zamkama iste i kako ih uspješno izbjeći.
Moderira: Monika Herceg
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.
x x x
čemu sve to?
a što?
pa to
ponedjeljak, utorak
pa i srijeda
čemu sve to?
Branko Maleš
|
|
|
|
|
|
|
Svečana dodjela Nagrade Višnja Machiedo
Svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku
održana je danas (27. ožujka 2019.) u prostorijama P.E.N.-a.
Nagradu Višnja Machiedo za 2018. godinu dobila je Dorta Jagić
za knjigu "Veće od kuće" u izdanju Hena.com.
Čestitamo dobitnici!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
S veseljem Vas pozivamo na tribinu Hrvatskog P.E.N. Centra:
KNJIŽEVNOST I EKOLOGIJA
petak, 15. ožujka 2019. u 19 sati
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
EDO POPOVIĆ, pisac i hodač, predstavit će svoju novu knjigu Čovjek i planina: Kratki uvod u sjeverni Velebit, gdje se bavi ekologijom i povratkom jednostavnom životu, a govorit će i o pjesniku Garyju Snyderu i drugim književnicima i umjetnicima koji su tražili sklad s prirodom kao domom, a ne samo mjestom za posjete.
Moderira: Tomica Bajsić
Gary Snyder: Zavjetujemo se zajedno sa svim bićima
Jedem sendvič
Radeći u šumama,
Dok srna gricka žbunje u snijegu
Promatramo jedno drugo,
žvačući zajedno.
Bombarder iz Beala
iznad oblaka,
Ispunja nebo grmljavinom.
Ona podiže glavu, osluškuje,
I čeka dok zvuk sasvim ne iščezne.
Isto činim i ja.
s engleskoga preveo Vojo Šindolić
|
|
|
|
|
|
|
ZA SVIJET BEZ ZIDOVA
S veseljem Vas pozivamo na svjetsko čitanje poezije
Za svijet bez zidova u organizaciji World Poetry Movementa
i Hrvatskog i Slovenskog PEN-a
u ponedjeljak, 25. veljače 2019.
u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
Čitaju: Tomica Bajsić, Ivan Herceg, Dorta Jagić, te Stanka Hrastelj
i Barbara Pogačnik iz Slovenije i Zviad Ratiani iz Gruzije.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PORUKE I PISMA
S veseljem Vas pozivamo na tribinu Hrvatskog PEN-a
povodom Međunarodnog dana materinskog jezika
u četvrtak, 21. veljače 2019. u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
O tome kako društvene mreže mijenjaju jezik i komunikaciju
razgovarat će Tomica Bajsić, Luiza Bouharaoua, Nadežda Čačinovič,
Monika Herceg, Sibila Petlevski i Neven Vulić.
|
|
|
|
|
|
|
HRVATSKI P.E.N. CENTAR, HRVATSKI CENTAR ITI i HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO
POZIVAJU VAS NA TRIBINU
"HRVATSKA DRAMA NA ŠPANJOLSKOM GOVORNOM PODRUČJU"
u utorak, 5.02.2019. u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5
Sudjeluju: ŽELJKA TURČINOVIĆ, dramaturginja, kazališna kritičarka i predsjednica Hrvatskog centra ITI i voditelj tribina „Kultura susreta“ Tomica Bajsić.
VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P. E. N. centar
i
Hrvatsko društvo pisaca
povodom Dana sjećanja na žrtve njemačkog nacionalsocijalizma
pozivaju na večer čitanja poetskih i proznih tekstova na temu Holokausta.
Tekstove Paula Celana, Darka Cvijetića, Errija De Luce, Daše Drndić, Irene Klepfisz,
Prima Levija, Miklósa Radnótija , Jorgea Sempruna i drugih
čitat će Nancy Abdel Sakhi, Vilim Matula i Urša Raukar.
Program moderiraju Tomica Bajsić, Zoran Ferić, Miroslav Kirin i Tvrtko Klarić.
Pridružite nam se u nedjelju, 27. siječnja 2019. u 18 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.
|
|
|
|
|
POZIV NA NATJEČAJ:
Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2018. godini.
Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2017. do 15. prosinca 2018. godine.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske,javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2019. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 14 sati).
Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Peta dobitnica je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.
Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.
Dobitnik/ca nagrade biti će proglašen/a 27.03.2018. godine – na rođendan Višnje Machiedo.
|
|
|
|
|
NAJAVA TRIBINE
"Poezija migracija i bezdomnosti"
U sklopu projekta Hrvatskog P.E.N. centra pod nazivom "Tumači poezije“ u petak 28. prosinca 2018. u Knjižnici Dugave održat će se večer "Poezija migracija i bezdomnosti". Projekt Tumači poezije zamišljen je kao ciklus tribina na kojima ljudi, koji inače ne pišu niti profesionalno tumače poeziju, opušteno razgovaraju o poeziji međusobno i s publikom.
Ovoga puta razgovarat ćemo o poeziji koja tematizira iskustvo migracija i bezdomnosti. Događaj će moderirati prevoditelj Tvrtko Klarić i pjesnik Miroslav Kirin, a pjesme će tumačiti Asja Korbar iz udruge Are You Syrious. Pjesme će čitati glumica Nancy Abdel Sakhi.
Početak tribine je u 18:30 sati.
|
|
|
|
|
POZIVNICA
"Suvremena ljubavna poezija i razgovor o njoj"
U sklopu projekta Hrvatskog P.E.N. centra pod nazivom "Tumači poezije“ u srijedu, 19. prosinca 2018. u Knjižnici Tina Ujevića, održat će se večer "Suvremena ljubavna poezija i razgovor o njoj". Projekt Tumači poezije zamišljen je kao ciklus tribina na kojima ljudi, koji inače ne pišu niti profesionalno tumače poeziju, na opušten način razgovaraju o poeziji međusobno i s publikom.
Ovoga puta razgovarat ćemo o suvremenoj ljubavnoj poeziji. Događaj će moderirati pjesnikinja Diana Burazer i pjesnik Miroslav Kirin, a u razgovoru će sudjelovati Nadira Eror, Tea Grašić-Kvesić i Jozefina Marković. Pjesme čita Matea Andrić.
Početak tribine je u 18 sati.
|
|
|
|
|
SVJETSKO ČITANJE POEZIJE
10. prosinca u 19 i 30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.
Čitaju i nastupaju: Nina Bajsić, Diana Burazer, Marija Dejanović, Jasminka Domaš, Dorta Jagić, Miroslav Kirin, Ana Brnardić Oproiu, Adrian Oproiu, Evelina Rudan ...
Prije sedamdeset godina, 10. prosinca 1948., u Parizu je proglašena Opća deklaracija o pravima čovjeka UN-a. PEN se i ove godine pridružio Međunarodnom festivalu književnosti u Berlinu koji poziva pisce, kulturne institucije, sveučilišta i knjižnice da taj dan obilježe čitanjem u sjećanje na ubijenog saudijskog novinara Jamala Khashoggija i pjesnika Ashrafa Fayadha osuđenog na smrt zbog stihova, ali mu je zbog protesta širom svijeta kazna preinačena u osmogodišnju s bičevanjima, i blogera Raifa Badawija, osuđenog isto zbog slobode izražavanja na šest godina zatvora s bičevanjima i koji se najvjerojatnije nalazi u centralnom zatvoru Dhahban u Saudijskoj Arabiji.
Svjetsko čitanje odvija se isti dan u Berlinu, Hannoveru, Parisu, Poitiersu, Lisabonu, Quebecu, Burkini Faso ....
|
|
|
|
|
|
|
U sklopu ciklusa tribina Hrvatskoga PEN-a "Tumači poezije" održat će se večer "Približimo se romskoj poeziji",
u ponedjeljak, 3. prosinca u 19 sati,
u Knjižnici M. J. Zagorke,
Krvavi most 2, Zagreb.
Razgovarat ćemo o romskoj poeziji koja je na našoj književnoj sceni gotovo nevidljiva.
U interpretaciji poezije sudjelovat će kazališni redatelj Lovro Krsnik i akademska kiparica Manuela Pauk, a događaj će moderirati Marija Dejanović. U razgovoru će nam pomoći dr. sc. Ljatif Demir, romski pjesnik, aktivist i sveučilišni profesor, koji će i pripremiti selekciju romske poezije.
Vidjet ćemo kako će umjetnici reagirati na umjetnički medij koji im nije primaran način izražavanja (poeziju) te na kulturni podtekst umjetnosti na koji ne nailaze često (romska kultura).
Nadamo se da ćete, skupa s nama, uživati u ljepoti romskog pjesništva te naučiti nešto novo o romskoj poeziji i kulturi.
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na tribinu
TUMAČI POEZIJE
uz predstavljanje knjige Tomice Bajsića
Južna pošta - Putovanje poezijom Latinske Amerike (Zagreb : Hrvatsko društvo pisaca, 2009.)
u srijedu, 28. studenoga 2018.
19 sati
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
Krvavi most 2, Zagreb
Dramski umjetnik Ivan Colarić pročitat će poemu Mapa brazilskog pjesnika Murila Mendesa, a autor knjige Tomica Bajsić govorit će o putovanju latinoameričkom poezijom.
|
|
|
|
|
POZIVNICA
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na okrugli stol Nasljeđe Austrougarske monarhije (program Susjedstvo riječi), u petak, 23.11. u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.
O temi postojanja ili nepostojanja zajedničkoga nasljeđa a prije svega o kontinuitetu ili diskontinuitetu vlastitih kulturnih tradicija govore slovenski gosti prof. dr. Janko Prunk, povjesničar i Ifigenija Simonović, spisateljica, predsjednica Slovenskog PEN-a, te Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković, Tonko Maroević i Sibila Petlevski.
|
|
|
|
|
|
|
Za Međunarodni dan pisaca u zatvoru 15. studenoga 2018. u Književnom klubu Booksa, u 19 i 30 sati, Hrvatski PEN prikazuje dokumentarni film režisera Askolda Kurova: PROCES | Rusija protiv Olega Sencova. Govorit ćemo i o ubijenim novinarima i zatvaranim piscima u fokusu Međunarodnog PEN-a, a povodom političkih progona u Kataloniji Tomica Bajsić pročitat će nekoliko pjesama iz zbirke novijeg katalonskog pjesništva Riječi za jedan lapidarij, po izboru Tonka Maroevića.
Više o filmu: Oleg Sencov je ukrajinski režiser, i aktivist Euromajdana koji se protivio aneksiji Krima gdje je živio. 2014. godine odveden je od Ruske službe sigurnosti u Moskvu, mučen u zatvoru i optužen za planiranje terorističkih akcija poput dizanja Lenjinovog spomenika u zrak. Osuđen je u politički motiviranom procesu na dvadeset godina zatvora unatoč činjenici da je svjedok koji ga je teretio povukao priznanje iznuđeno mučenjem i na sudu porekao krivicu Sentsova. Oleg Sencov je 5. listopada ove godine prekinuo štrajk glađu koji je trajao 145 dana jer mu je zbog kritičnog zdravstvenog stanja određena mjera prislinog hranjenja.
“... Bio je čovjek po imenu Poncije Pilat. Nakon što je mnoge godine prosjedio na mjesecu, porazmislio je o onome što je učinio. Onda, kada mu je oprošteno, hodao je uzduž mjesečeve zrake i rekao Ješui Ha -Nocriju, Isusu iz Nazareta: Znaš, bio si u pravu. Najveći je grijeh na Zemlji kukavičluk." Ukrajinski režiser Oleg Sencov u obraćanju sudu nakon što je u politički montiranom procesu osuđen na 20 godina robije u Sibiru.
|
|
|
|
|
|
|
400. godišnjica rođenja Jurja Križanića
Tonko Maroević i Tomica Bajsić govore povodom obilježavanja 400. godišnjice rođenja Jurja Križanića,
utorak, 23. listopada u 18 sati, Gradska knjižnica Ivana Gorana Kovačića, Karlovac, Ilirska dvorana, Lj. Šestića 1
|
|
|
|
|
|
|
POZIVNICA: Tribina “One nadiru u falangama: seksizam i kritika”
Hrvatski PEN centar, Hrvatsko društvo pisaca, udruge Kurziv/Kulturpunkt.hr i Kulturtreger/Booksa
pozivaju vas na tribinu posvećenu trenutnom stanju u umjetničkoj kritici “One nadiru u falangama: seksizam i kritika”, koja će se održati u utorak, 2. listopada 2018. s početkom u 19 sati u dvorani vile Arko (Basaričekova 24).
Sudionici tribine su književna kritičarka Katarina Luketić, osnivač i glavni urednik izdavačke kuće Fraktura - najbolja literatura Seid Serdarević, književna kritičarka Nađa Bobičić, profesorica i književna teoretičarka Maša Grdešić, novinarka Ivana Perić i predsjednik PEN-a i pjesnik Tomica Bajsić. Razgovor će moderirati novinarka i književnica Antonela Marušić.
Izravan povod za ovu tribinu je mizogina i seksistička kritika romana Korane Serdarević “Eksperiment Irene Tot” Ivice Matičevića objavljena ovog ljeta u književnom časopisu Republika. Govor mržnje, seksizam i mizoginija koje ovaj tekst promiče ni tri mjeseca nakon što je objavljen nisu naišli na adekvatnu osudu većine institucija s kojima njezin autor surađuje. Kratkim priopćenjem obratio se nedavno tek Odsjek za komparativnu književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Mizoginija i seksizam nisu rijetki ni u glazbenoj kritici. Na glazbenom portalu Ravno do dna prošle je godine objavljen sporan tekst glazbenog kritičara i novinara Zorana Stajčića, kao i članak “Cigarete poslije koitusa” Đina Kolege. Na ove tekstove reagirao je cijeli niz autorica i autora na feminističkim i nezavisnim portalima.
Nadovezujući se na ove slučajeve, tribina će nastojati adresirati sljedeća pitanja: Što je (književna) kritika i kome je namijenjena? Kako živi kritika u Hrvatskoj? Postoje li zakonitosti forme i tko ih propisuje? Što karakterizira kritičko pisanje u Hrvatskoj i regiji? Kakvi su uvjeti ovog dijela književne proizvodnje? U kojoj su mjeri seksizam i mizoginija prisutni u književnom/umjetničkom polju i kritici?
Razgovarat će se i o odgovornosti urednika časopisa, portala i elektroničkih publikacija za tekstove koje objavljuju autori te odnosu između ključnih aktera u polju: izdavača, književnih autora i autora kritike.
POZIVNICA: potpredsjednik Međunarodnoga PEN-a i predsjednik Japanskoga PEN centra, gospodin Takeaki Hori, u posjetu Zagrebu i Varaždinu, 1. listopada 2018.
Hrvatski P.E.N. centar sa zadovoljstvom Vas poziva na predavanja gospodina Horija i gospodina Ikezawe o haiku poeziji u Varadinu i Zagrebu.
Takeaki Hori japanski je pjesnik, potpredsjednik Međunarodnoga P.E.N.-a i predsjednik Japanskoga P.E.N. centra, a Natsuki Ikezawa pjesnik i prozni pisac, dobitnik nagrade Akutagawa.
Predavanja će se održati u ponedjeljak, 1. listopada 2018., u Varaždinu u 13:00 sati (HNK Varaždin, Europa media centar) i u Zagrebu u 18:30 (HAZU, Velika dvorana za sjednice). Pozivnica u prilogu.
Više: http://www.hr.emb-japan.go.jp/hr/2018/kultura-2018-09-haiku.html
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar i Booksa pozivaju vas na
večer irske poezije i glazbe u društvu Bartholomewa Ryana,
u četvrtak, 20. rujna 2018. u 20 sati, u Booksi, Martićeva 14d, Zagreb.
Ryanova će glavna tema biti čuveno Finneganovo bdijenje. Prizivajući Kaosmos, ekologiju i feminizam, ovo je jedinstveni doživljaj kultnog djela Jamesa Joycea u glazbeno-scenskoj izvedbi irskog pisca, filozofa i glazbenika koji predaje na sveučilištu u Lisabonu i prvi je gost književne rezidencije Hrvatskog P.E.N. centra.
Bartholomew Ryan istraživač je filozofije i koordinator CultureLaba na Institutu za filozofiju Nova (Instituto de Filosofia da Nova – IFILNOVA) Sveučilišta Nova u Lisabonu, pisac, glazbenik i kompozitor, rođen u Dublinu. Studirao je u Dublinu, Aarhusu i Kopenhagenu. Bio je predavač na Bard Collegeu u Berlinu, Lady Margaret Hall u Oxfordu i Sveučilištu u Aarhusu.
Između ostalog objavio je knjige Faces of the Self: Autobiography, Confession, Therapy (urednik; 2018.), Nietzsche and Pessoa: Ensaios (urednik; 2016.), Nietzsche and the Problem of Subjectivity (urednik; 2015.), and Kierkegaard's Indirect Politics: Interludes with Lukács, Schmitt, Benjamin and Adorno (autor; 2014.).
Član je istraživačkih grupa "Pitanja subjektivnosti: književnost i filozofija", "Lisbon Nietzsche Group" u okviru CultureLaba i "HyperNietzsche" te istraživačkog projekta "Experimentation and Dissidence" u Centru za filozofiju Sveučilišta u Lisabonu.
Dobitnik je FCT (Fundação para a Ciência e a Tecnologia) istraživačke stipendije (travanj 2014. – ožujak 2015.) za rad na projektu "The Plurality of the Subject in Nietzsche and Pessoa".
Ryan vodi međunarodni glazbeni projekt The Loafing Heroes, a 2016. objavili su svoj peti album The Baron in the Trees.
Ulaz je besplatan, a događanje će se odvijati na engleskom jeziku, bez prijevoda. Poveznica u nastavku:
http://booksa.hr/program/finneganovo-bdijenje-irska-poezija-i-glazba-uz-bartholomewa-ryana
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na nekoliko PEN-ovih događanja unutar Festivala svjetske književnosti:
Iskustvo Pessoe, glazba i poezija, u sklopu PEN-ovog programa angažirane književnosti vodi Tomica Bajsić.
Četvrtak, 06.09.2018 // 21:00 - 23:00 // Zagreb // Kulturni centar Mesnička.
Poezija & glazba. Sudjeluju: Bartholomew Ryan, Francesca Cricelli, Thiago Ponce de Moraes, Diana Burazer, Miroslav Kirin, Dorta Jagić, Marina Katinić, Drago Štambuk, Ivan Colarić, Nina Bajsić
Pjesnička večer u okviru programa PEN-a Gosti iz daljine: Poezija Brazil!
Petak, 07.09.2018. / 21:00h. Kulturni Centar Mesnička, vodi Tomica Bajsić, nastupaju Francesca Cricelli iz Sao Paula i Thiago Ponce de Moraes iz Rio de Janeira, a na gitari ih prati Bartholomew Ryan iz Lisabona. Razgovor će prevoditi Dean Trdak.
Riječ i svijet, okrugli stol.
Subota, 08.09.2018. u 17:00 sati, Kino Europa - Dvorana Müller
Moderira Nadežda Čačinovič
U sklopu PEN-ovog programa angažirane književnosti na okruglom stolu o utjecaju pisane riječi na društvene promjene sudjeluju Tomica Bajsić, Francesca Cricelli, Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković i Bartholomew Ryan.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OBAVIJEST: Na redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskoga P.E.N. centra, održanoj u subotu, 30. lipnja 2018., u 10 sati, u PEN-u, vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb, primljeni su novi članovi: Ksenija Banović, Ursula Burger, Dorta Jagić, Lea Kovacs, Lucia Leman, Gordan Nuhanović i Edo Popović.
|
|
|
|
|
POZIV ČLANOVIMA
Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,
pridružite nam se na redovnoj godišnjoj Skupštini Hrvatskoga P.E.N. centra.
REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
subota, 30. lipnja 2018., u 10.00 sati
u P.E.N.-u, Basaričekova 24, Zagreb
Veseleći se vašem dolasku i sudjelovanju u radu P.E.N.-a, srdačno vas pozdravljam.
S poštovanjem,
|
Tomica Bajsić
predsjednik
|
Zagreb, 19. lipnja 2018.
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na razgovor o Somaliji i somalskim autoricama Warsan Shire, Waris Dirie i Ayan Hirsi Ali,
te o integraciji izbjeglica kroz umjetnost i kulturu
KNJIŽEVNA SENZIBILIZACIJA – SOMALIJA
07. 06. u 18:30 u Knjižnici Dugave, Ul. Svetog Mateja 7, 10000, Zagreb
Organizatori: Hrvatski centar PEN-a u suradnji s Knjižnicom Dugave
i Građanskom inicijativom Dugave
O Somaliji i somalskim autoricama Warsan Shire, Waris Dirie i Ayan Hirsi Ali
te o integraciji izbjeglica kroz umjetnost i kulturu općenito govorit će:
Tomica Bajsić, pjesnik i predsjednik Hrvatskog P.E.N. centra
Ksenija Banović, moderatorica i voditeljica projekta
„Nitko ne napušta dom osim ako dom nisu usta morskog psa. Nosila sam tu staru himnu u ustima tako dugo da više nije bilo mjesta ni za jednu drugu pjesmu, drugi jezik i drugi govor. Poznajem strah koji te prekriva, u potpunosti guta. Rastrgala sam i pojela svoju putovnicu u hotelu zračne luke. Naduta sam jezikom koji si ne mogu priuštiti da zaboravim.“
Warsan Shire
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na tribinu:
PUTEVI BEZ POVRATKA
Tribina Hrvatskog PEN-a o izbjeglicama, zidovima i granicama,
srijeda, 16. svibnja u 19:30, Knjižnica B. Ogrizovića, Preradovićeva 5.
Sudjeluju: Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog PEN-a, Asja Korbar, voditeljica razvoja udruge "Are you Syrious?", Kristina Samardžić, suradnica za komunikaciju Isusovačke službe za izbjeglice, Waddah Almasri, sirijski novinar i pisac.
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca pozivaju Vas na
Noć knjige u vili Arko:
okrugli stol ''Budućnost knjige'',
u ponedjeljak, 23. travnja u 18 sati,
u vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Tomislav Brlek, Nadežda Čačinovič, Mišo Nejašmić, Sibila Petlevski i David Šporer.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Svečana dodjela Nagrade Višnja Machiedo
Svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku održana je danas (27. ožujka 2018.) u prostorijama P.E.N.-a.
Nagradu Višnja Machiedo za 2017. godinu dobila je Ljiljana Filipović za knjigu "Klub krivaca" u izdanju Antibarbarusa.
Čestitamo!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na
svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2017. godinu,
u utorak, 27. ožujka 2017. u 12 sati,
u vili Arko, Basaričekova 24,u Zagrebu.
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. centar poziva vas na Svjetski dan poezije (21. ožujka) na
predstavljanje knjige Vidi poezija! i čitanje hrvatskih pjesnika,
21. ožujka 2018. u 19.30 sati, Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.
Sudjeluju:
Fikret Cacan
Lana Derkač
Monika Herceg
Marina Katinić
Sanja Lovrenčić
Zvonko Maković
Lara Mitraković
Sibila Petlevski
Evelina Rudan
Davor Šalat
Ivan Šamija
Vigor Vukotić
VIDI, POEZIJA! Knjiga u izdanju PEN-ove biblioteke Glasovi svijeta.
Devedeset pjesama za devedesetu godišnjicu Hrvatskog PEN-a.
|
Pjesnici: Don Paterson, Ron Padgett, Sandeep Parmar, Brian Turner, TJ Dema, Dominik Dombrowski, Jarkko Tontti, Anton García, Rita Dahl, Luljeta Lleshanaku, Valzhyna Mort, Kristin Dimitrova, Ilya Kaminsky, Patrick Cotter, James Byrne, Kim Addonizio, Sandra Cisneros, Martín Espada, Sinéad Morrissey, Milena Ercolani, Jacques Brel, Adam Zagajewski, Eugenijus Ališanka, Wolf Wondratschek, Yu Jian, Jack Mapanje, Joan Batchelor, Josif Brodski, Márcia Theóphilo, Liu Xiaobo, Liu Xia, Anne Carson, Bei Dao, Mahmoud Darwish, Pier Paolo Pasolini, Raúl Zurita, José Emilio Pacheco, Najwan Darvish, Tishani Doshi, Xu Hudong, Gabeba Baderoon, Melissa Fry Beasley, Marco Fazzini, Maria Barnas, Tibor Weiner Sennyey, Nathalie Handal, Zbigniew Herbert, Tehila Hakimi, Cláudia Sampaio, Andreia C. Faria, Blanca Wiethüchter, Claribel Alegria, Leonard Cohen, Chiqui Viscoso, Alejandra Pizarnick, Alfonsina Storni, Ernesto Cardenal, Francesca Cricelli, Liesbeth Eugelink, Majlinda Bashllari, Claudia Gabler, Roberto Bolaño, Eugeniusz Kasjanowicz, Easterine Kire, Chenjerai Hove, Moira McAuliffe, Gary Snyder, Aurélia Lassaque, Rafael Alberti, Roque Dalton, Juan Gelman, Márcia Theóphilo, Shi Tao, Julio Cortázar, Eunice Odio, Manuel Bandeira, Vinicíus de Moraes, Ashraf Fayadh, Kätlin Kaldmaa, Shachar-Mario Mordechai, Yolanda Castaño, Yu Jian, Hans Till, Lim, SJ Fowler, Estevo Creus, Ali Cobby Eckermann, Ostap Slyvynsky, Ming Di, Billy Collins.
Prevoditelji: Miroslav Kirin, Damir Šodan, Tomica Bajsić, Smajl Smaka, Mehmed Begić, Đurđica Škeljo, Štefica Martić, Božica Jelušić, Fikret Cacan, Sawako Nakayasu, Hai Ana, Lena Jayyusi, W.S. Merwin, Tonko Maroević, Romana Perečinec, Angéla Pataki, Tanja Miletić Oručević, Tanja Tarbuk, Roel Schuyt, Dubravka Ugrešić, Darko Poslek, Grzegorz Łatuszyński, Yu Zhang, Marko Pogačar, Wang Ping.
UVOD: 90 pjesama po izboru pjesnika i prevoditelja u PEN-ovoj biblioteci Glasovi svijeta putna su torba poezije, ili ruksak koji istovremeno služi i kao uzglavlje.
Pregršt je to prevedenih i izabranih pjesama iz PEN-ovog programa Kultura susreta, prevoditeljskih radionica, programa Pjesnici prevode pjesnike i raznovrsnih aktivnosti PEN-a poput solidarnosti s izbjeglicama ili zatvorenim pjesnicima u svijetu, u obranu slobode izražavanja i promoviranja književnosti. Neke od pjesama objavljene su u časopisima, na radiju i u antologijama. Mnoge, još neobjavljene pjesme, dolaze iz prašnjavih ladica pjesnika koji prevođenje poezije poimaju kao autorski rad kojim šire i horizonte svoje poetike. Zahvaljujemo se zato prije svega svim prevoditeljima u knjizi. Slike u knjizi plod su izvrsne suradnje s Academiom Modernom, tako da ovom prilikom zahvaljujemo umjetnicama Miriam Younis, Tanji Škrgatić i Snježani Ban. Poezija, prvo slovo PEN-a, kolijevka je ljudskog sporazumijevanja koja pronosi onu prvu, izvornu iskru slobodarskog duha. Ovaj izbor je lišen kategorizacije, teorije i bibliografije i bilješki o autorima, koje su lako dostupne jer zastupljeni pjesnici svaki na svoj način pripadaju mapi poezije svijeta. 90 pjesama u izravnom su dijalogu s čitateljem, poput niza ispremiješanih karata od kojih nam se svaka otkriva kao korak u nepoznato. Čitajmo, kako bi vidjeli da se poezija može živjeti, i da poezija može otvoriti novostvorena neba, kao u pjesmi Joséa Emilija Pachecoa, Svitanje u Buenos Airesu:
Svjetlost probija nebesku plavet
Dan se dani nad Plazom San Martín
U svakom cvijetu iverje neba
|
|
|
|
|
|
|
POZIVNICA
STUDENTI PREVODE ZA VAS!
Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas
na predstavljenje romana Mala zemlja (Gaël Faye),
ponedjeljak, 12. ožujka 2018. u 18 sati,
Studentski klub Božo Lerotić,
Ulica Ruđera Boškovića 5, Zadar.
Sudjeluju:
Adriana Babok
prof. Vanda Mikšić
Matea Milovac
Tony Šercer
|
|
|
|
|
|
|
|
|
MANIFEST ŽENA MEĐUNARODNOG PEN-a
Jednoglasno usvojen od delegata Međunarodnoga PEN-a, 21. rujna 2017. godine na Osamdeset i trećem kongresu PEN-a u Lavovu u Ukrajini.
Prvim i temeljnim načelom Povelje PEN-a tvrdi se kako „književnost ne poznaje granice“. Te su granice tradicionalno doživljavane kao međe koje razdvajaju zemlje i ljude. Za mnoge žene u svijetu – donedavno gotovo za sve žene svijeta – prva i zadnja, a možda i najmoćnija granica bila su vrata kuće u kojoj žive: roditeljskoga doma ili kuće njihovih muževa.
Kako bi ostvarile svoja prava na slobodu govora, čitanja i pisanja, ženama je prije svega potrebno omogućiti slobodu kretanja - tjelesnog, intelektualnog i društvenog. Malo je društvenih sustava koji se ne ophode neprijateljski prema ženi koja kroz život ide sama.
PEN misli da nasilje nad ženama, u svim mogućim oblicima, kako unutar četiri zida, tako i u javnome prostoru, dovodi do opasnih oblika cenzure. Diljem svijeta, neprekidno se kultura, vjeroispovijest i tradicija stavljaju iznad ljudskih prava i koristi ih se u argumentaciji kojom se ohrabruje i opravdava zlo počinjeno nad ženama i djevojčicama.
PEN misli da je svako ušutkivanje pojedinaca istovremeno i poricanje njihove egzistencije. To je vrsta smrti. Bez potpune slobode izražavanja ženske kreativnosti i znanja, čovječanstvo je prikraćeno i osiromašeno.
|
|
|
|
|
|
|
Poštovani,
Hrvatski P.E.N. centar, Veleposlanstvo Republike Slovenije
i Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića
povodom Dana žena - 8. ožujka –
i obilježavanja 140. godišnjice rođenja slovenske književnice Zofke Kveder,
imaju čast pozvati Vas na
razgovor o položaju ženskog književnog stvaralaštva i o fenomenu feminističke literature,
u četvrtak, 8. ožujka 2018., u 19.00 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu.
Sudjeluju:
književnica i praunuka Zofke Kveder Sanja Pilić, njena kćer, fotografkinja i redateljica Vladimira Spindler, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ivana Latković i slovenska književnica i prevoditeljica, profesorica slovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Pragu Alenka Jensterle Doležal.
Moderira:
filozofkinja, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i potpredsjednica Hrvatskoga P.E.N. centra Nadežda Čačinovič.
Književnu večer popratit će i izložba knjiga Zofke Kveder nastalih u vrijeme njezina stvaranja u Sloveniji, u Pragu i u Zagrebu.
|
|
|
|
|
|
POZIVNICA
Pozivamo vas na tribinu o zapadno-istočnoj književnosti čiji su povod
na hrvatski prevedene knjige
Nathalie Handal
("Pjesnik u Andaluziji", preveo Damir Šodan,
izd. Druga priča, Zagreb, 2017),
Najwana Darwisha
("Više nemamo što izgubiti", preveo Damir Šodan;
engleski prijevod Kareem James Abu-Zeid,
Shura publikacije, Opatija, 2017),
Tozana Alkana
("Smrt pogađa metu", prevela i priredila Darija Žilić,
Shura publikacije, Opatija, 2017),
koja će se održati
u dvorani vile Arko, Basaričekova 24, Zagreb,
u četvrtak, 22. veljače 2018. u 19 sati
Večer će glazbeno obogatiti Dražen Franolić na arapskoj lutnji.
Organiziraju: Hrvatsko društvo pisaca i Hrvatski PEN centar
Sudjeluju: Darija Žilić, Tomica Bajsić i Dražen Franolić
Dobrodošli!
|
|
|
|
|
Povodom Dana materinskoga jezika Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na razgovor
''Tuđe i naše'', srijeda, 21. veljače u 16 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
O prevođenju i popularizaciji književnosti
Sudjeluju: Lea Kovács, koja prevodi mađarsku i francusku književnost na hrvatski jezik i hrvatsku poeziju na mađarski, Giga Gračan, književna prevoditeljica i novinarka, Monika Herceg, dobitnica nagrade Goranovo proljeće za poeziju, koja je u ime Prirodoslovno-matematičke udruge studenata (PRIMUS) pokrenula natječaj Kvant književnosti, Sanja Baković, novinarka i pjesnikinja, organizatorica pjesničke tribine Odvalimo se poezijom.
Moderira: Tomica Bajsić
Hrvatski PEN izabrao je obilježavanje toga dana kao povod za javno predstavljanje rada na lingvističkim pravima u skladu s jednim od temeljnih dokumenata Međunarodnog PEN-a i njegova Odbora za prevođenje i jezična prava, Manifesta iz Girone (13. svibnja 2011.):
1. Jezična raznovrsnost svjetska je baština koju valja cijeniti i štititi.
2. Poštovanje svih jezika i kultura temeljno je za proces stvaranja i održavanja dijaloga i mira u svijetu.
3. Svi pojedinci uče govoriti u krilu zajednice koja im daje život, jezik, kulturu i identitet.
4.Različiti jezici i različiti oblici govora nisu samo sredstva komunikacije; oni su i okružje u kojem ljudi odrastaju i gdje se stvaraju kulture.
5.Svaka jezična zajednica ima pravo da se njezin jezik koristi kao službeni na području govorenja.
6.Školska nastava mora doprinijeti ugledu jezika što ga govori jezična zajednica nekoga područja.
7. Poželjno je da građani raspolažu općim znanjem različitih jezika, budući da to pogoduje empatiji i intelektualnoj otvorenosti te pridonosi produbljivanju znanja vlastitoga jezika.
8.Prevođenje tekstova, posebice velikih djela različitih kultura, predstavlja vrlo značajan čimbenik u nužnome procesu uzajamnog većeg razumijevanja i poštovanja među ljudima.
9.Mediji su povlašteni glasnogovornici za provođenje jezične različitosti i za stručni i učinkoviti rast ugleda te različitosti.
10. Ujedinjeni narodi moraju priznati pravo na korištenje i zaštitu vlastitoga jezika kao jedno od temeljnih ljudskih prava.
U obilježavanju ovoga dana PEN je do sada pokazao vrlo široki raspon u odabiru tema: od pitanja prevođenja i dvojezičnosti, preko osobnih svjedočanstava o odrastanju u jeziku, do rasprave o ideološkim konotacijama nekih jezičnih odluka. Uspješnom se pokazala i rasprava o odnosu slike i riječi (s posebnim naglaskom da sveprisutnost vizualnih informacija), i 2017. o odnosu zvuka i riječi, a za 2018. opet predlažemo opću temu, temu koja obuhvaća kako se putem aktivnog rada na promoviranju poezije i objavljivanju, prezentiranju, festivalima i organizacijom književnih natječaja u školama i među mladima razvija materinski jezik, a putem prevođenja i književnih manifestacija otvara neomeđeni kreativni prostor susreta gdje jedan književni jezik zaživi u drugom zajedno s kulturom prostora gdje nastaje.
|
|
|
|
|
POZIV NA NATJEČAJ:
Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2017. godini.
Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2016. do 15. prosinca 2017. godine.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2018. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 14 sati).
Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik Nagrade Višnja Machiedo bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.
Ocjenjivački sud čine Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Mladen Machiedo, Tonko Maroević i Sibila Petlevski, a dobitnik/ca nagrade biti će proglašen/a 27.03.2018. godine – na rođendan Višnje Machiedo.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poštovani,
Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na čitanje poezije povodom
Dana pisaca u zatvoru
Čitanje će se održati u srijedu 15. studenoga 2017. u 16.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.
Čitaju pjesnici
Tomica Bajsić, Lidija Bajuk, Ana Brnardić Oproiu, Fikret Cacan,
Lana Derkač, Jasminka Domaš, Miroslav Kirin, Laura Marchig,
Luka Mavretić, Miroslav Mićanović, Adrian Oproiu, Davor Šalat i drugi
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski P.E.N. Centar i Hrvatsko - hispansko društvo imaju čast pozvati Vas
31. listopada 2017. u 18.00 sati
u Knjižnicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5. na predstavljanje knjige:
DRAŽEN KATUNARIĆ
KRONOS, izabrane pjesme, Buenos Aires, 2017.
u prijevodu Carmen Verlichak
Govorit ćemo o novoj knjizi poezije Dražena Katunarića objavljenoj na španjolskom u Argentini u prijevodu Carmen Verlichak, i o vidljivosti i prepoznatljivosti hrvatske književnosti na prostorima Latinske Amerike.
Sudjeluju: DRAŽEN KATUNARIĆ I CARMEN VRLICHAK
Moderator: TOMICA BAJSIĆ
VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!
|
|
|
|
|
Hrvatski PEN centar poziva Vas na susret s kineskim pjesnikom Wangom Jiaxinom u sklopu programa GOSTI IZ DALJINE.
Predstavljanje knjige izabranih pjesama ''Noćni vlak'' i čitanje uglednog suvremenog kineskog pjesnika Wanga Jiaxina održat će se u baru i kulturnom klubu Botaničar, Trg Marka Marulića 6, u srijedu 11. listopada u 19:30.
Uz pjesnika i autora knjige Wanga Jiaxina sudjeluju i Tomica Bajsić, urednik knjige, Miroslav Kirin, prevoditelj, Ivana Gubić, prof. kineske književnosti na Katedri za sinologiju (Filozofski f.) i Marija Šegvić, dramska umjetnica.
|
|
|
|
|
|
HRVATSKI P.E.N. CENTAR NA FESTIVALU SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
SVJETSKO ČITANJE POEZIJE NA TEMU DEKLARACIJE O PRAVIMA ČOVJEKA Ujedinjenih naroda
06.09.2017 // 19:00 - 20:00 / Zagreb / KNJIŽNICA I ČITAONICA B. OGRIZOVIĆA
U sklopu svjetskog čitanja poezije povodom Deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda, a na inicijativu Literaturfesta Berlin, 6. rujna svoje pjesme čitat će pjesnici u raznim gradovima svijeta, a čitat ćemo i poeziju zatvaranog i nedavno preminulog kineskog pjesnika i borca za ljudska prava Liu Xiaoboa. U Zagrebu čitaju pjesnici iz Italije, Portugala, Njemačke i Hrvatske.
VEČER PORTUGALSKE I TALIJANSKE POEZIJE
07.09.2017 // 19:00 - 20:00 / Zagreb / KNJIŽNICA I ČITAONICA B. OGRIZOVIĆA
S opsežnim programom i više svojih pjesmama druge poetske večeri predstavit će nam se petero autora iz Italije i Portugala Cláudia R. Sampaio i Andreia C. Faria te Marco Fazzini, Rino Cortiana i Franco Ferrari Delfino. Ovi se autori u svojim zemljama pokazuju kao bilo etablirani, bilo novi poetski glasovi, čija je poezija prevođena na više svjetskih jezika i čije pjesme itekako pogađaju trenutak u kojem nastaju, iako se često oslanjaju na tradiciju, koju itekako propituju.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,
rezultati izborne skupštine Hrvatskog P.E.N. Centra su:
predsjednik: Tomica Bajsić
potpredsjednice: Sibila Petlevski i Nadežda Čačinovič
glavni tajnik: Branko Čegec
pomoćni tajnici: Miroslav Kirin i Seid Serdarević
članovi Upravnog odbora: Tonko Maroević, Zvonko Maković, Iva Grgić Maroević
članovi Nadzornog odbora: Delimir Rešicki, Vanda Mikšić, Sanja Roić.
Zahvaljujemo dosadašnjoj Upravi P.E.N.-a i čestitamo novoizabranoj.
|
|
|
|
|
Poštovane kolegice i kolege,
dragi prijatelji, članovi Hrvatskog centra P.E.N.-a,
u skladu sa Statutom naše udruge i pravilima Međunarodnoga P.E.N.-a, pozivamo Vas da sudjelujete na ovogodišnjoj
IZBORNOJ SKUPŠTINI HRVATSKOG CENTRA P.E.N.-a
u subotu, 1. srpnja 2017. u 11.00 sati
Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb
Očekujemo Vaš dolazak i sudjelovanje u radu skupštine.
prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič
predsjednica
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO; HRVATSKI P.E.N. CENTAR & KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA imaju čast pozvati Vas na tribinu „KULTURE SUSRETA“ pod naslovom:
O KNJIGAMA, SJEĆANJU I TRAUMI
O sjećanju i traumi Sefarda u egzilu, knjižnicama i pismenosti, humanizmu i imperijalizmu govorit će nam britanski akademik Jeremy Lawrance, lingvist i povjesničar, bivši predsjednik Društva hispanista Velike Britanije i Irske.
SUDJELUJU: JEREMY LAWRANCE, SIBILA PETLEVSKI , LUCIA LEMAN, TOMICA BAJSIĆ
Tribina će se održati u četvrtak, 6. travnja 2017., u 19.30 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.
VIŠE O PREDAVAČU:Britanski akademik Jeremy Lawrance, lingvist i povjesničar, stručnjak je za španjolski “zlatni vijek” kojega od 2006. godine predaje na Sveučilištu u Nottinghamu. Bio je predsjednik Društva hispanista Velike Britanije i Irske, a u Zagreb dolazi kao pozvani predavač i jedan od uvodničara međunarodne konferencije „Narratology and Its Discontents: Narrating beyond Narration“ koja se održava od 6. do 8. travnja u organizaciji Odsjeka za dramaturgiju Akademije dramske umjetnosti, a u sklopu višegodišnjeg znanstvenog projekta prof. dr. sc. Sibile Petlevski poduprtog od Hrvatske zaklade za znanost, a na konferenciji govori o sjećanju i traumi Sefarda u egzilu: i jednom izdanju knjige iz 1600. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO, HRVATSKI P.E.N. CENTAR & KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA imaju čast pozvati Vas na tribinu „KULTURE SUSRETA“ pod naslovom:
Valeria Luiselli
TIJELA BEZ TEŽINE
VALERIA LUISELLI (Ciudad de México, 1983.) mlada je meksička autorica, nova zvijezda latinoameričke književnosti!
"Luisellin fantastičan prvi roman, o mladoj majci iz Mexico Cityja koja piše roman o vremenu koje je provela kao prevoditeljica opskurnih djela u maloj izdavačkoj kući u Harlemu, razara betonske blokove svakodnevice prekrasnom, melankoličnom kontemplacijom o nestajanju…“ Publishers Weekly
"Nevjerojatan literarni talent." The Daily Telegraph
SUDJELUJU: Matija Janeš, prevoditelj i Josip Ivanović, urednik knjige Tijela bez težine, Edicije Božičević, 2016.
Moderira: Tomica Bajsić
Tribina će se održati u utorak, 4. travnja 2017., u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.
DOBRODOŠLI!
VIŠE O KNJIZI (izdanje Edicije Božičević): Tijela bez težine kompleksan je roman napisan gotovo bestežinskim stilom. Naime dok Luisellina proza u ovome romanu naizgled glatko teče, obogaćena suptilnim poetskim i filozofskim elementima, njegova je struktura zamršena i majstorski izvedena. Roman donosi dvije glavne fabularne linije, jednu u prošlosti i povezanu s imenom Gilberta Owena, već pomalo zaboravljena meksičkog modernističkog pjesnika koji je živio u prvoj polovini 20 stoljeća. Njegovu pak poeziju i životnu putanju koja ga je odvela u New York istražuje mlada spisateljica i prevoditeljica iz sadašnjosti, nastanjena u spomenutom gradu, protagonistkinja romana. Dvije će se spomenute linije radnje malo-pomalo u romanu međusobno približavati.
Upravo će New York biti mjesto radnje Tijela bez težine, gdje će se prošlost i budućnost protagonistkinje presijecati s onom Gilberta Owena, ali i velikana svjetske književnosti poput Ezre Pounda, Louisa Zukofskog i Federica Garcíje Lorce. Njujorška podzemna željeznica ukazuje nam se kao svojevrsni Had koji udomljuje duhove spomenutih pisaca, okomica koja omogućuje prodor kroz vrijeme. Jer New York, reći će jedan od pripovjedača romana, počinje se zamjećivati odozdo, iz njegova metroa. Tijela bez težine roman je koji svakako ima težinu, koji nas osvaja svojom fragmentiranom formom, poetskim elementima, melankolično-buntovnim stilom, misaonim pronalascima, a nadasve kao zaokruženo umjetničko djelo.
VIŠE O AUTORICI: Valeria Luiselli (Ciudad de México, 1983.) mlada je meksička autorica, nova zvijezda latinoameričke književnosti, koja je nakon svega tri objavljene knjige uspjela usmjeriti na sebe pozornost međunarodne javnosti. Velik uspjeh koji je ostvarila, posebice u anglofonom svijetu, podsjeća na sličan fenomen otprije nekoliko godina, povezan s imenom Roberta Bolaña. Luiselli se na književnoj sceni pojavljuje 2010. knjigom eseja Papeles falsos, gdje se ingenioznim asocijacijama ideja predstavila kao pozorna i inteligentna promatračica stvarnosti koja je okružuje, što njezina rodnoga Meksika, što američkih i europskih gradova. Luiselli je u tom djelu već zacrtala neka od obilježja koja će je krasiti i u sljedećim knjigama, a to su prije svega eksperimentiranje s formom i stilom, ludički odnos prema jeziku, zatim kolokvijalnost i ležernost udružena s intelektualnošću i načitanošću. Godine 2011. izlazi Luisellin prvi roman, Los ingrávidos (Tijela bez težine) koji je kod kritičara i čitatelja polučio izniman uspjeh. La historia de mis dientes Luisellin je zasad zadnji roman, u kojemu je ponudila osobni pregled povijesti zapadnoga mišljenja, fikcionalizirajući tu povijest. Valeria Luiselli trenutačno živi u New Yorku, gdje studira komparativnu književnost na University of Columbia. Objavljuje članke u raznim časopisima poput Letras Libres i New York Times. Sudjelovala je na mnogim književnim festivalima diljem svijeta, a 2015. gostovala je na Festivalu europske kratke priče u Zagrebu.
|
|
|
|
|
|
|
Dobitnica Nagrade Višnja Machiedo za 2016. godinu je
Morana Čale za knjigu 'O DUŠI I TIJELU TEKSTA: POLIĆ KAMOV, KRLEŽA, MARINKOVIĆ', Disput, 2016.
Čestitamo!
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu i Hrvatski centar P.E.N
povodom Međunarodnog dana žena ljubazno pozivaju na
literarnu razgovornu večer "Pjesnikinje za pjesnikinje"
8. ožujka 2017., u 19.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
Preradovićeva 5, Zagreb
Sudjelovat će: Barbara Korun, Stanislava Repar, Lidija Dimkovska, Sibila Petlevski i Asja Bakić
Moderatorica: Nadežda Čačinovič
Događaj će se odvijati na hrvatskom i na slovenskom jeziku; informacije o projektu te pročitane pjesme bit će na raspolaganju i na engleskom jeziku
....
Pjesnikinje o pjesnikinjama je projekt, koji je nastao prilikom poteškoća jedne od slovenskih pjesnikinja zbog produženja statusa u Ministarstvu kulture: obratila se deset pjesnikinjama za pomoć te ih povezala idejom kako pjesnikinje moraju nešto učiniti također za svoje društveno djelovanje odnosno i za sebe, te da su same međusobno odgovorne za percepcijsko polje poezije stvorene od ženskog pera. Iz ove inicijative proizašli su redoviti mjesečni susreti o poeziji. U razdoblju od pet godina zaredalo se pedesetak pjesničkih zbirki četrdesetak pjesnikinja – svaka večer bila je unikatna, ali i vrlo ugodna i posebna. Osjećaj međusobne solidarnosti i prijateljske kritičnosti svakako godi, a tom prilikom se izreku i zapisuju društveno vrlo relevantne stvari.
A na drugoj strani – tuđinstvo. Eugene Ionesco, Ismail Kadare, Linda Maria Baros samo je nekoliko imena literarnih stvaralaca, koji su živjeli u stranom svijetu. O njima puno znamo, ali ne znamo baš puno o došljacima u našoj sredini. Lidija Dimkovska u Sloveniju je došla iz Makedonije, a Stanka Repar iz Slovačke. Nadežda Čačinovič je Slovenka, Asja Bakić je kćer izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a Sibila Petlevski došljaka iz Makedonije. Kako se osjećaju, kako stvaraju, kako rješavaju pitanje identiteta, sve to su pitanja koja su posebno osjetljiva za pjesnikinje.
Dodirna točka je solidarnost. Ženske stvarateljice još uvijek se nalaze u sjeni muških kolega, tim više ako su strankinje. Projekt Pjesnikinje o pjesnikinjama je priča o solidarnosti i međusobnom poticanju, što će biti i ključna poruka našeg obilježavanja Međunarodnog dana žena.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prethodna stranica
[ 1 ] Slijedea stranica
|
|
|
|
|
