Hrvatski P.E.N. Centar


	Novosti

	Ĺ to je P.E.N.

	Uprava

	Povelja P.E.N.-a

	Statut Hrvatskog P.E.N. centra

	Kontakt

	Izdanja P.E.N.-a

	Links

	Književnost uživo - Literature live

Novosti

POZIV NA NATJEÄŚAJ:

Nagrada ViĹˇnja Machiedo 2017. za najbolje knjiĹľevno esejistiÄŤko djelo.

Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu ViĹˇnja Machiedo za najbolje knjiĹľevno-esejistiÄŤko djelo napisano na hrvatskom jeziku.

Prva dobitnica Nagrade ViĹˇnja Machiedo bila je Ingrid Ĺ afranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik Nagrade ViĹˇnja Machiedo bio je Viktor Ĺ˝megaÄŤ za knjigu Europa x 10.
TreÄ‡a dobitnica Nagrade ViĹˇnja Machiedo bila je Renata JambreĹˇiÄ‡ Kirin za knjigu Korice od kamfora.

GodiĹˇnja nagrada dodjeljuje se za najbolje knjiĹľevno-esejistiÄŤko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2015. do 15. prosinca 2016. godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi graÄ‘ani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjediĹˇte u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazloĹľen. ObrazloĹľenje prijedloga mora sadrĹľavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloĹľenim za dodjelu Nagrade, te obrazloĹľenje razloga za dodjelu Nagrade.

Knjige (5 primjeraka) se Ĺˇalju na adresu Hrvatskog PEN centra (BasariÄŤekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2017. (u sluÄŤaju dostave na adresu - od 9 do 14 sati).

Nagrada ViĹˇnja Machiedo sastoji se od novÄŤanog iznosa 10.000 kn i plakete.

OcjenjivaÄŤki sud ÄŤine Tomica BajsiÄ‡, NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, Mladen Machiedo, Tonko MaroeviÄ‡ i Sibila Petlevski, a dobitnik/ca nagrade biti Ä‡e proglaĹˇen/a 27.03.2017. godine â€“ na roÄ‘endan ViĹˇnje Machiedo.

Hrvatski P.E.N centar poziva vas na razgovor

''KnjiĹľevnost i zbilja'',
Autobiografija i fikcija,

u srijedu, 30. studenog 2016., u 19.30 sati,
KnjiĹľnica i ÄŤitaonica B. OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5, Zagreb.

Sudjeluju: Tatjana GromaÄŤa, Slobodan Ĺ najder i Milko Valent,
moderira NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ.

Dan pisaca u zatvorima 2016. - kliknite ovdje

HRVATSKI P.E.N. CENTAR , HRVATSKO-HISPANSKO DRUĹ TVO, & KNJIĹ˝NICA I ÄŚITAONICA BOGDANA OGRIZOVIÄ†A imaju ÄŤast pozvati Vas na predstavljanje kubansko-Ĺˇpanjolskog pjesnika Rodolfa HĂ¤slera u okviru tribine i programa â€žKULTURA SUSRETAâ€ś :

Rodolfo HĂ¤sler, Havana & Barcelona

Sa znamenitim kubanskim i Ĺˇpanjolskim pjesnikom razgovarat Ä‡emo o njegovom djelu, o suvremenoj latinoameriÄŤkoj knjiĹľevnosti, o Kubanskoj revoluciji, mitu i zbilji, o Kubi danas, o Barceloni, usvojenom gradu, o kulturnom nomadizmu.

Moderator TOMICA BAJSIÄ†, prevodi MONIKA Ĺ˝UĹ˝AK

Tribina Ä‡e se odrĹľati u petak, 14. listopada 2016. u 19.30 sati u prostorijama KnjiĹľnice i ÄŤitaonice Bogdana OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5, u Zagrebu.

VESELIMO SE VAĹ EM DOLASKU!

Rodolfo HĂ¤sler roÄ‘en je 1958. u Santiagu na Kubi, godinu dana prije zavrĹˇetka Kubanske revolucije. Studirao je knjiĹľevnost na sveuÄŤiliĹˇtu u Lausannei, Ĺ vicarska. Pjesnik i prevoditelj, objavio je viĹˇe knjiga poezije: Poemas de arena (Editorial E.R., Barcelona, 1982), Tratado de licantropĂa (Editorial EndymiĂłn, Madrid, 1988), Elleife (premio Aula de PoesĂa de Barcelona 1992, Editorial El Bardo, Barcelona, 1993), De la belleza del puro pensamiento (beca de la Oscar B. Cintas Foundation de Nueva York 1993, Editorial El Bardo, Barcelona, 1997), Poemas de la rue de Zurich (Miguel GĂłmez Ediciones, MĂˇlaga, 2000), Paisaje, tiempo azul (Editorial Aldus, MĂ©xico D.F., 2001) y la plaquette Mariposa y caballo (El Toro de Barro, Cuenca, 2002). Njegove su pjesme prevedene na mnoge jezike i objavljene u raznim antologijama ukljuÄŤujuÄ‡i i Antologiju kubanske poezije XX-og stoljeÄ‡a, i antologiju Nove JuĹľnoameriÄŤke poezije. IzmeÄ‘u ostalog, preveo je sabranu poeziju Novalisa na Ĺˇpanjolski, a tako i djela Franza Kafke. Ĺ˝ivi u Barceloni od 1968. godine. HĂ¤sler je urednik ÄŤasopisa PoesĂa-Barcelona.

Programi PEN-a na Festivalu svjetske knjiĹľevnosti - rujan 2016 - kliknite ovdje

INTERNATIONAL P.E.N.
CROATIAN CENTRE
HRVATSKI CENTAR
10000 Zagreb, BasariÄŤekova 24
Tel.+385 1 48 80 014 Fax.+385 1 48 80 015
e-mail: hrvatski.p.e.n.centar@zg.t-com.hr
www.pen.hr

Zagreb, 8. lipnja 2016.

POZIV NA REDOVNU GODIĹ NJU SKUPĹ TINU

Cijenjene kolegice i kolege, dragi prijatelji, molimo vas da doista odvojite sat vremena kako bismo razmotrili poloĹľaj PEN-a u novonastalim okolnostima.

REDOVNA GODIĹ NJA SKUPĹ TINA HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
ÄŤetvrtak, 16. lipnja 2016., u 17.00 sati
u P.E.N.-u, BasariÄŤekova 24, Zagreb.

PRIJEDLOG DNEVNOG REDA:

1. Izbor radnog predsjedniĹˇtva
2. PrihvaÄ‡anje predloĹľenog dnevnog reda
3. PrisjeÄ‡anje na preminule ÄŤlanove
4. IzvjeĹˇÄ‡a o redovnoj i programskoj djelatnosti u 2015. i 2016. godini
5. Prijedlog programa rada do kraja 2016. i u 2017. godini
6. Rasprava o izvjeĹˇÄ‡u i programima
7. Razno

OÄŤekujuÄ‡i vaĹˇ dolazak i sudjelovanje u radu SkupĹˇtine PEN-a, srdaÄŤno vas pozdravljam.

S poĹˇtovanjem,

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ predsjednica

HRVATSKI P.E.N. CENTAR, HRVATSKO-HISPANSKO DRUĹ TVO i KNJIĹ˝NICA BOGDANA OGRIZOVIÄ†A imaju ÄŤast pozvati Vas na predstavljanje knjige:

AMAZONA DIĹ E

Ĺˇkola na dalekom kraju svijeta
tekst i fotografije Tomica BajsiÄ‡

Knjigu Ä‡e predstaviti TOMICA BAJSIÄ†, DAVID REY i IVO REIS DOS ANJOS uz fotografije, video i glazbu o rijekama Amazonije, i ÄŤitanje poezije.

Djeca Amazone zbog nasilne sjeÄŤe Ĺˇuma, nasrtaja lovokradica i stoÄŤarskih kompanija ÄŤesto skonÄŤaju u favelama Manausa, Sao Paula i Rio de Janeira.

Ova Ĺˇkola u srcu Amazone, u Xixuau, stvara uvjete opstanka i dostojanstvenog i radosnog Ĺľivljenja na prostoru koji neki zovu krajem, ali mnogi i poÄŤetkom svijeta, jer u ovom labirintu rijeka i pritoka i jedinstvenih biljaka i Ĺľivotinja koje obitavaju na pradavnom humusu nedirnutih kiĹˇnih Ĺˇuma, moĹľemo doĹľivjeti onaj prvi izlazak sunca nad Zemljom.

utorak, 24. svibnja 2016., u 18.00 sati

u KnjiĹľnici i ÄŤitaonici Bogdana OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5.

VESELIMO SE VAĹ EM DOLASKU!

â€žAmazona je nikada napisano zadnje poglavlje biblijske knjige Postanka.â€ś
Euclides da Cunha

Mi, ljudi kiĹˇne Ĺˇume (manifest stanovnika Xixuaua)

mi, ljudi Amazone, vjerujemo kako je neophodno zaustaviti sjeÄŤu drveÄ‡a kako bi se obuzdao klimatski kaos, oÄŤuvala bioloĹˇka razliÄŤitost i obranilo tradicionalne kulture.

Amazonska tropska kiĹˇna Ĺˇuma jedno je od najugroĹľenijih eko-sistema na Zemlji. Opstojnost tog eko-sistema ovisi o nama, ljudima koji je nastanjuju.

Mi, ljudi od Ĺˇume, njeni smo ÄŤuvari, i koristimo zemlju na naÄŤin da ne ÄŤinimo zlo biljkama i Ĺľivotinjama kojima je kiĹˇna Ĺˇuma isto tako dom.

Mi, zajednica XixuaĂşa, joĹˇ se od 1992 godine borimo protiv deforestacije i propadanja naĹˇeg Ĺˇumskog obitavaliĹˇta kreirajuÄ‡i alternative u vidu odrĹľivog razvoja, poboljĹˇanog obrazovanja i zdravstvene zaĹˇtite za naĹˇu djecu i za cijelu zajednicu; braneÄ‡i pritom naĹˇe izvorne obiÄŤaje.

Amazona je kljuÄŤna za buduÄ‡nost naĹˇeg planeta.

Vjerujemo da nije u ime ekonomije potrebno uniĹˇtiti Ĺˇumu zato Ĺˇto je nova forma razvoja uistinu moguÄ‡a kroz upotrebu naĹˇih prirodnih resursa.

Edukacija

Jedan od naĹˇih priroriteta uvijek je bio osigurati dostojno obrazovanje za naĹˇu djecu.

To je veliki izazov diljem cijele Amazone: nivo pismenosti je nizak i teĹˇko je doÄ‡i do dobrih uÄŤitelja. TeĹˇko ih je i zadrĹľati, jer mnoge Ĺˇkole imaju jednu uÄŤionicu i jednog uÄŤitelja koji mora putovati i u administrativnim centrima ÄŤekati tjednima da bi doĹˇao do svoje plaÄ‡e.

Projekt XixuaĂş otvorio je dvije osnovne Ĺˇkole u regiji Jauaperi, jednu u XixuaĂş i jednu u obliĹľnjoj zajednici, Samaumi. Prva osnovna Ĺˇkola u XixuaĂş zamijenjena je veÄ‡om zgradom, koja ukljuÄŤuju i dodanu kuhinju. Projekt skrbi o Ĺˇkolskim obrocima i materijalu za uÄŤenje osiguranom od drĹľave Roraima.

Sva djeca sada uÄŤe ÄŤitati i pisati - nepismenost je prevladavala u proĹˇloj generaciji, ali sada se veÄ‡ studenti pripremaju za sveuÄŤiliĹˇta.

Priskrbljivanje srednjoĹˇkolskog obrazovanja joĹˇ je veÄ‡i izazov: trenutno jedina srednja Ĺˇkola na rijeci Jauaperi je u zajednici SĂŁo Pedro, tri sata ÄŤamcem od XixuaĂşa.

Roditelji nemaju puno izbora nego tamo poslati svoju djecu, iako nedostaje nastambi za smjeĹˇtaj i adekvatne brige za djecu te dobi. Neki roditelji, ako imaju prijatelje ili nekoga iz obitelji koji moĹľe udomiti njihovu djecu, odluÄŤe se poslati djecu u gradove poput Manausa, iako u tom sluÄŤaju riskiraju odstraniti svoju djecu od svojih korijena i tradicije.

Ovaj projekt poluÄŤio je uspjehe i u obrazovanju odraslih. SunÄŤevom energijom pokretana internet mreĹľa pokriva multimedijalni centar, koji omoguÄ‡uje domaÄ‡ima pristup svim internetskim izvorima, Ĺˇto je rijetko pristupaÄŤno u amazonskim zajednicama.

Ovaj projekt pribavio je dobrovoljce spremne poduÄŤavati mreĹľne tehnologije, tako da zajednica putem umreĹľenosti moĹľe premostiti svoju izolaciju i komunicirati u svoje ime s vanjskim svijetom.

Zdravstvo

NajvaĹľnije je stvoriti efikasnu zdravstvenu skrb za stanovnike uz rijeku Jauaperi. Iako bi javne zdravstvene sluĹľbe trebale redovito posjeÄ‡ivati rijeku, u stvarnosti se zajednice na takvu pomoÄ‡ ne mogu osloniti, pa sve viĹˇe preuzimaju svoju zdravstvenu skrb u svoje ruke.

1995. godine projekt XixuaĂş sagradio je prvu zdravstvenu stanicu (jedna soba) u SĂŁo Pedru i napunio je lijekovima i opremom. Jedna je veÄ‡a stanica sagraÄ‘ena u XixuaĂş 2003. Godinama je je taj projekt radio kako bi osigurao stalni priljev medicinskih sestara iz inozemstva, a nedavno je postignut veliki uspjeh kroz projekt Talia, koji je omoguÄ‡io stanovnicima susjedne zajednice (Artemizia BrazĂŁo), da se Ĺˇkoluju za medicinsko osoblje s punim radnim vremenom, Ĺˇto je od Ĺľivotne vaĹľnosti za zajednice.

Isto u 1995., projekt je zapoÄŤeo kampanju na velikoj razini kako bi se iskorijenila malarija s rijeke Jauaperi. U partnerstvu s Nacionalnim zdravstvenim fondom drĹľave Amazonas i nekoliko talijanskih sveuÄŤiliĹˇta, profesionalna je medicinska sestra poduÄŤena i dovedena u Jauaperi. Bolest je sada gotovo sasvim nestala, u omjeru od gotovo 95 posto: od dvije tisuÄ‡e u 1995. do samo trinaest sluÄŤajeva u 2009 godini.

Na malariju se i dalje pazi uz pomoÄ‡ lokalnog tehniÄŤara, istreniranog da pomoÄ‡u mikroskopa identificiraju parazite malarije u krvnim uzorcima. Daljnje akcije kako bi se poboljĹˇalo zdravlje ukljuÄŤuju:

Reduciranje pojava parazita unutarnjih organa kroz projekt Agua Boa / ÄŚista voda, koji je instalirao pet ÄŤistih zdenaca vode u zajednicama uz rijeku Jauaperi, i sagradio zahode i sistem ÄŤiste vode u XixuaĂş; Dentalna skrb: edukacija i posjete stomatologa izvana i ustanovljena je priruÄŤna stomatoloĹˇka ordinacija; Ĺľitelji XixuaĂşa radili su zajedno da postave vrt s povrÄ‡em i voÄ‡njak koji odraĹľava razliÄŤitost i kompleksnost okruĹľujuÄ‡e Ĺˇume.

OÄŤuvanje

PreĹľivljavanje Amazone neraskidivo je povezano s njenim stanovnicima, koji su uvijek bili njeni ÄŤuvari. Branimo naĹˇu Ĺˇumu kontrolirajuÄ‡i trĹľiĹˇno ribarstvo, ilegalni lov, paleĹľ Ĺˇuma i ekspolataciju drveÄ‡a.

U Amazoni okupacija Ĺˇume uvijek poÄŤinje s otvaranjem ceste. SjeÄŤa vrijednih stabala prva je karika u lancu uniĹˇtenja, koju prati upotreba zemlje za polja riĹľe i soje ili uzgoj stoke. Regija Rio Jauaperi je jedna od rijetkih zona nedirnute tropske Ĺˇume u Amazoni i pod prijetnjom je otvaranja cesta, koncesija za sjeÄŤu i eksploataciju drva, ljudskih naselja i ekspanzije intenzivne agrikulture i uzgoja stoke.

Proglas UdruĹľenja Amazona

Pozivnica - kliknite ovdje

Povodom objavljivanja prijevoda pjesniÄŤke zbirke Prepoznavanja / Ricognizioni, a na poziv izdavaÄŤke kuÄ‡e Felsina (Zagreb), te uz potporu Zaklade Pro Helvetia i Veleposlanstva Ĺ vicarske Konfederacije, u Zagrebu Ä‡e nizom ÄŤitanja biti predstavljen Antonio Rossi, pjesnik i prevoditelj talijanskoga govornoga podruÄŤja.

Prvo javno predstavljanje odrĹľat Ä‡e se u suradnji s Hrvatskim P. E. N. centrom, u ÄŤetvrtak, 19. svibnja 2016. u 11 sati (Vila Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb).

U nazoÄŤnosti Njegove Ekselencije Stefana Estermanna, veleposlanika Ĺ vicarske Konfederacije u Zagrebu, autora Ä‡e predstaviti: Darinka KlariÄ‡ (nakladnica), Boris Nazansky (urednik izdanja), Tvrtko KlariÄ‡ (prevoditelj), Hans Peter Stoffel (University Auckland, New Zeland).
Izabrane ulomke ÄŤitat Ä‡e Rosanda TometiÄ‡.

Hrvatski P.E.N. centar ima ÄŤast pozvati Vas na
simpozij Â»Ecce homoÂ«,
utorak, 10. svibnja 2016.,
od 10 do 14 sati,
Hrvatski P.E.N. centar, Vila Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb.

Sudjeluju:
Tomislav Brlek ,
NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ,
Frano DulibiÄ‡,
Ivana HanaÄŤek,
Lucia Leman,
Ivana Mance,
Goran PavliÄ‡ i
Sibila Petlevski

DOBRODOĹ LI!

Ecce Homo letak - kliknite ovdje

Raspored izlaganja - kliknite ovdje

SveÄŤana dodjela nagrade ViĹˇnja Machiedo

MEDIJIMA: Reakcija HDP-a i PEN-a na ukidanje HRT-ove emisije "Montirani proces"

ZgroĹľeni smo odlukom programskog vijeÄ‡a Hrvatske radiotelevizije kojom je ukinuta, odnosno zabranjena emisija Â«Montirani procesÂ» i to s obrazloĹľenjem koje je priopÄ‡ilo politikom montirano programsko vijeÄ‡e HRT-a, da Â«Montirani procesÂ» raspiruje vjersku i nacionalnu netrpeljivost!

Ono Ĺˇto svaki totalitarizam (uz mnoge druge stvari) Ĺľeli jest parcijalizacija interesa, partikularizacija prostora uzajamnosti ÄŤije je konaÄŤno rjeĹˇenje smrt solidarnosti. To se radi sijanjem straha! Vremena u kojima oÄŤigledni stavovi koje u normalnim okolnostima ne bi trebalo posebno pojaĹˇnjavati postaju nasuĹˇno potrebni prostori artikulacije ispravnog i istinitog izuzetno su opasna vremena!

Nije li oÄŤigledno da je svakome tko je sposoban nasmijati se (i) na svoj raÄŤun jasno da se satirom i humorom â€“ upravo ekipa kojoj je javno odrezan jezik â€“ bori protiv bilo kakvog oblika mrĹľnje? No, oni koji odluÄŤuju o prostorima naĹˇih sloboda ne Ĺľele se niti se umiju smijati. Pogotovo ne na svoj raÄŤun. Ono Ĺˇto zabrinjava je da oni koji odbijaju tolerirati satiru, koji ne prihvaÄ‡aju ni dobrohotnu Ĺˇalu na svoj raÄŤun i to u vidu satiriÄŤnih gesti i komentara, nisu ekipirani za autorefleksiju, za samopropitivanje, za vrednovanje vlastitih djela... a povijest nam je ne jednom rekla i pokazala u kakve uĹľase izostanak autorefleksije vodi.

Utoliko je oÄŤigledno toÄŤna opservacija Vlade LuciÄ‡a, jednog od autora ove satiriÄŤne emisije koja se nije libila ismijati sve i sva, ali kojoj nikada nije bila nakana posijati ni zrnce mrĹľnje. Ova zabrana, uvjeren je LuciÄ‡, otvara prostore za one koji stvarno prakticiraju govor mrĹľnje, da, kada izgovore sadrĹľaje bremenite mrĹľnjom, hladno odmahnu rukom i kaĹľu: Ĺˇalili smo se! A tada oni koji Ĺˇalama lijeÄŤe i uveseljavaju druĹˇtvo zaista neÄ‡e imati Ĺˇto za reÄ‡i! To se, naĹľalost, dogodilo ne jednom i sve ÄŤeĹˇÄ‡e se dogaÄ‘a u zemlji koja se bez ikakvog racionalnog razloga polarizira Ĺˇto vodi eskalaciji mrĹľnje koja postaje sama sebi svrhom, a cilj koje je demontaĹľa demokracije i uspostava diktature ma koliko ridikulozni njezini konstruktori bili.

Nije presmjelo zakljuÄŤiti da Ä‡e zdrav, normalan ÄŤovjek kojemu je cilj Ĺľivot proĹľivjeti mirno i produktivno, sluĹľiti pozitivnim idejama zajednice, promicati demokraciju i suĹľivot, izmeÄ‘u Ministarstva Straha i Ministarstva Istine uvijek odabrati Ministarstvo SmijeĹˇnog Hoda, kojega se i ovi Â«zaigrani klinciÂ» koji su nam barem na sat vremena pruĹľali utjehu u dobrohotnom smijehu, kao i Montya Pythona, jamaÄŤno sjeÄ‡aju.

Koliko im to vrijedi u vremenu u kojemu je pythonizam postao jetka groteskna stvarnost bez odmaka i humora, pokazat Ä‡e ako ne povijest, a ono sve brojniji politiÄŤki aktivni povjesniÄŤari.

Nikola PetkoviÄ‡, predsjednik HDP-a
NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra

World Poetry Circle iz Atene i meÄ‘unarodni PEN centri, meÄ‘u kojima i Hrvatski P.E.N. centar, organiziraju ÄŤitanje poezije za izbjeglice na raznim lokacijama u svijetu. Osim hrvatskih pjesnika, Sibile Petlevski, Sanje LovrenÄŤiÄ‡, Lidije Bajuk, Tonka MaroeviÄ‡a, Mladena Machieda, Drage Ĺ tambuka, Monike Herceg, Ane Ĺ kvorc, Marine KatiniÄ‡, Lane DerkaÄŤ, Davora Ĺ alata, Branka ÄŚegeca, Luke MavretiÄ‡a, Tomice BajsiÄ‡a (koji Ä‡e ÄŤitati pjesmu sirijskog pjesnika Al-Aanija ubijenog zajedno sa sinom u Siriji 12. 03. 2016.)... te povodom MeÄ‘unarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije, ÄŤitat Ä‡e se i pjesme (na arapskom i u prijevodu) sirijskog pjesnika Nizara Qabbanija, Ĺˇto organizira Centar za mirovne studije i Inicijativa za podrĹˇku izbjeglicama "DobrodoĹˇli". Nizara Qabbanija Ä‡e na arapskom ÄŤitati prof. Tatjana PaiÄ‡-VukiÄ‡, koja Ä‡e proÄŤitati i jednu pjesmu sirijskog pjesnika Adonisa. Na engleskom Ä‡e ÄŤitati Cody McClain Brown, autor bloga Zablogreb.

http://booksa.hr/program/pjesma-za-izbjeglice-a-poem-for-refugees-un-poema-para-los-refugiados

GRAY KOCHHAR-LINDGREN

FILOZOFIJA NA ULICI

RAZGOVOR S AKTUALNIM POVODOM

KnjiĹľnica Marije JuriÄ‡ Zagorke
Krvavi most 2
ÄŤetvrtak, 10. oĹľujka u 19 sati

Prof. dr. sc. Gray Kochhar-Lindgren je istraĹľivaÄŤ na razmeÄ‘u umjetnosti i znanosti, osmiĹˇljatelj i direktor transdisciplinarnog sveuÄŤiliĹˇnog kurikuluma SveuÄŤiliĹˇta u Hong Kongu koji potiÄŤe globalnu umreĹľenost suradnih programa i razvoj sveuÄŤiliĹˇnih kolegija koji produbljuju sposobnosti kreativnog i kritiÄŤkog miĹˇljenja kod studenata i potiÄŤu razvoj novih metoda istraĹľivanja utemeljenih u umjetniÄŤkoj praksi i drugim inovativnim praksama. IzmeÄ‘u ostaloga, razgovarat Ä‡emo i o Â«kiĹˇobranima u Hong KonguÂ» kao primjeru odnosa uliÄŤne umjetnosti i politike na ulici.

S profesorom Kochharom-Lindgrenom razgovarat Ä‡emo na engleskom jeziku uz konsekutivni prijevod.
Gostovanje prof. dr. sc. Kochhara-Lindgrena ostvareno je u sklopu projekta prof. dr. sc. Sibile Petlevski: â€śKako praksom voÄ‘eno teorijsko istrazĚŚivanje u umjetnicĚŚkoj izvedbi mozĚŚe doprinijeti hrvatskoj znanostiÂ».
(Projekt IP-2014-09-6963, poduprt od Hrvatske zaklade za znanost)

Razgovor je ostvaren u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom.

Pozivnica - kliknite ovdje

Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko druĹˇtvo pisaca danas su, 10. veljaÄŤe 2016., predali prosvjedno pismo Predsjedniku Vlade, g. Tihomiru OreĹˇkoviÄ‡u:

-----

PoĹˇtovani PredsjedniÄŤe Vlade, gospodine Tihomire OreĹˇkoviÄ‡u, Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko druĹˇtvo pisaca prikupilo je 450 potpisa uglednih umjetnika i kulturnih djelatnika koji prosvjeduju protiv izbora g. Zlatka HasanbegoviÄ‡a za ministra kulture.

BuduÄ‡i da g. Zlatko HasanbegoviÄ‡ nema iskustva u upravljanju kulturnim institucijama te kulturu, kao Ĺˇto je razvidno iz brojnih njegovih izjava, ne poima kao autonomni i kreativni prostor, smatramo da je jedini povod za njegov izbor na tu funkciju da svoj mandat posveti ideoloĹˇkim zaoĹˇtravanjima i daljnjoj nepotrebnoj polarizaciji naĹˇeg druĹˇtva.

U prilogu Vam dostavljamo imena onih koji su se pridruĹľili naĹˇem pozivu da se razmisli o kvalificiranosti g. Zlatka HasanbegoviÄ‡a za obavljanje odgovorne duĹľnosti koja mu je povjerena.

S poĹˇtovanjem,

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, prof. dr. sc.
predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra

Nikola PetkoviÄ‡, prof. dr. sc.,
predsjednik Hrvatskog druĹˇtva pisaca

Potpisnici poziva na prosvjed Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog druĹˇtva pisaca:

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ
Nikola PetkoviÄ‡
Sanja RoiÄ‡
Branko ÄŚegec
Diana Burazer
Dunja FaliĹˇevac
Jurica PaviÄŤiÄ‡
Jasminka DomaĹˇ
MiloĹˇ ÄurÄ‘eviÄ‡
SnjeĹľana BanoviÄ‡
Vanda MikĹˇiÄ‡
Drago Hedl
DaĹˇa DrndiÄ‡
Andrej Nikolaidis
Dinko TeleÄ‡an
Marko PogaÄŤar
Goran Rem
Igor Ĺ tiks
DraĹľen KatunariÄ‡
Tomica BajsiÄ‡
Sibila Petlevski
Zvonko MakoviÄ‡
Seid SerdareviÄ‡
Renato BaretiÄ‡
Slobodan Ĺ najder
Laura Marchig
Boris Postnikov
Damir Ĺ odan
Vjeran Zuppa
Nenad PopoviÄ‡
Darko LukiÄ‡
Irena LukĹˇiÄ‡
Lada ÄŚale Feldman
Ĺ˝eljka ÄŚorak
Alida Bremer
Giga GraÄŤan
Miroslav Kirin
Iva GrgiÄ‡ MaroeviÄ‡
Andrea Zlatar VioliÄ‡
Viktor IvanÄŤiÄ‡
Vesna Biga
Heni Erceg
AljoĹˇa PuĹľar
Ivo BreĹˇan
Morana ÄŚale
SreÄ‡ko Horvat
Drago Glamuzina
Giacomo Scotti
Mladen Medar
Ĺ˝arko PaiÄ‡
Milorad StojeviÄ‡
Zoran FeriÄ‡
Helena SabliÄ‡ TomiÄ‡
Velimir ViskoviÄ‡
Milko Valent
Delimir ReĹˇicki
Ingrid Ĺ afranek
Daniel Ivin
Darko Suvin
Jasmina LukiÄ‡
Ljubo Pauzin
Ante Armanini
Sonja BaĹˇiÄ‡
Milivoj TeleÄ‡an
Lada KaĹˇtelan
Roman SimiÄ‡ BodroĹľiÄ‡
Borivoj RadakoviÄ‡
Predrag MatvejeviÄ‡
Katarina LuketiÄ‡
Antonela MaruĹˇiÄ‡
Kruno Lokotar
Edi MatiÄ‡
Jadranka PintariÄ‡
Marko DejanoviÄ‡
KreĹˇimir PintariÄ‡
Emir ImamoviÄ‡
Boris Greiner
Robert Naprta
Boris PeriÄ‡
ÄurÄ‘a KneĹľeviÄ‡
Jelena Zlatar
Aleksandar Ĺ˝iljak
Borivoj Ä†osiÄ‡
ÄorÄ‘e MatiÄ‡
Ĺ˝elimir PeriĹˇ
Marina VujÄŤiÄ‡
Alen KapidĹľiÄ‡
Olja SaviÄŤeviÄ‡ IvanÄŤeviÄ‡
Ana BrnardiÄ‡
Sanja LovrenÄŤiÄ‡
Ivica IvaniĹˇeviÄ‡
Andrijana Kos-Lajtman
Nikica MihaljeviÄ‡
Damir KarakaĹˇ
SlaÄ‘ana Bukovac
Gordan NuhanoviÄ‡
Ludwig Bauer
Igor Gajin
Lidija DujiÄ‡
Aida BagiÄ‡
Vera VujoviÄ‡
Mirjana Mrkela
Ivan Ĺ amija
Stjepan Balent
Davor Ivankovac
Natalija GrgoriniÄ‡
Ognjen RaÄ‘en
Renata ValentiÄ‡
Edi JurkoviÄ‡
Tomica Ĺ Ä‡avina
Nenad StipaniÄ‡
Neven UĹˇumoviÄ‡
SneĹľana Bukal
Milan Rakovac
Mirjana KrizmaniÄ‡
Ivana PeruĹˇko
Tatjana PeruĹˇko
Zoran Ĺ˝miriÄ‡
Ksenija KuĹˇec
Josipa BubaĹˇ
Davor Ĺ piĹˇiÄ‡
Lidija Hajnc StojeviÄ‡
Vesna IveziÄ‡
Vedrana Rudan
Vojislav Mataga
Ivana SimiÄ‡ BodroĹľiÄ‡
Edo PopoviÄ‡
Ĺ˝ivko ProdanoviÄ‡
Marijan GrakaliÄ‡
Vid Jeraj
Romeo MihaljeviÄ‡
Marinko KoĹˇÄŤec
Zoran TomiÄ‡
Korana SerdareviÄ‡
Goran Duka
Zoran KruĹˇvar
Katarina PeoviÄ‡ VukoviÄ‡
Mirjana MatvejeviÄ‡
Jela Godlar BreĹˇan
SaĹˇa Zelenika
Ema Ĺ olÄŤiÄ‡
Zvjezdana KarloviÄ‡
SaĹˇa LekoviÄ‡
Mario BoĹˇnjak
Vjeran KatunariÄ‡
Rada BoriÄ‡
Vesna TerĹˇeliÄ‡
Ilija JandriÄ‡
Dubravko MihanoviÄ‡
Tihomir Milovac
Mira Ĺ uvar
Ivana PlejiÄ‡ Pech
Maja DubljeviÄ‡
Sonja KovaÄŤiÄ‡
Frane JeliÄŤiÄ‡
Uzeir HuskoviÄ‡
Ana HadĹľiÄ‡
Korina Ä†opo MeniÄŤanin
Leila TopiÄ‡
Vatroslav MiloĹˇ
Gordana CrnkoviÄ‡
Sanja Sarnavka
Blanka KatunariÄ‡
Nina OĹľegoviÄ‡
Nermina HuskoviÄ‡
Lucija GusiÄ‡
Nada BeroĹˇ
Goran Sergej PristaĹˇ
Martina GloboÄŤnik
Neven Svilar
Slaven Tolj
Goran BorkoviÄ‡
Mladen MartiÄ‡
Goran FerÄŤec
DraĹľen LaliÄ‡
Josipa BubaĹˇ
Nikolina PristaĹˇ
Emilija ÄŚegec
Zdenko Duka
NataĹˇa Medved
Ivana Sajko
Mirana KoljatiÄ‡
Dijana PribaÄŤiÄ‡ JuriÄ‡
Franka PerkoviÄ‡
Biljana KaĹˇiÄ‡
Luka BogdaniÄ‡
Zrinjka PeruĹˇko
Igor RuĹľiÄ‡
UrĹˇa Raukar
Niko Gamulin
Tomislav Medak
Mihaela VekariÄ‡
NataĹˇa GovediÄ‡
Ivet Ä†urlin
Ana DeriÄ‡
NataĹˇa IliÄ‡
Sabina SaboloviÄ‡
Biserka CvjetiÄŤanin
Josip MlakiÄ‡
Neven Ĺ antiÄ‡
Suzana MatiÄ‡
Hrvoje Ĺ alkoviÄ‡
MaĹˇa KolanoviÄ‡
TonÄŤi ValentiÄ‡
Tena Ĺ tiviÄŤiÄ‡
Dragan OgurliÄ‡
Dario GrgiÄ‡
Tatjana Ĺ uput Raponja
Vera KataliniÄ‡
Boris GregoriÄ‡
Robert Vrbnjak
Lada SilaÄ‘in
Ivo Ĺ tiviÄŤiÄ‡
Mirjana Ĺ tiviÄŤiÄ‡
Marija DasoviÄ‡
DraĹľena Filjak
Mia Pervan
Ĺ˝eljka Somun
Damir BiliÄŤiÄ‡
Ivan ZoriÄ‡
Xenia Detoni
Ksenija BanoviÄ‡
Marina HorkiÄ‡
Nevenka RaÄŤki De Syo
Dean Trdak
Patricija Vodopija
BlaĹľena Radas
Ĺ tefica MartiÄ‡a
Marko GregoriÄ‡
Gordana V. PopoviÄ‡
Edo FiÄŤor
Neda ParaviÄ‡
Janko ParaviÄ‡
Ivan MatkoviÄ‡
Lara HĂ¶bling MatkoviÄ‡
Jelena Rajak
Kemal MujiÄŤiÄ‡ Artnam
Helena Puljiz
Manuela Krakar
NebojĹˇa BlanuĹˇa
Lorena Monica Kmet
Tanja Tandara
Koraljka CrnkoviÄ‡
Zrinka BlaĹľeviÄ‡
Ana Bilankov
Ariana Ĺ vigir
Mira RaÄŤki
Milena ZajoviÄ‡ Milka
Gordana ViskoviÄ‡
Ivana Borovnjak
Igor Kuduz
Zlatka Salopek
Nikola RadeljkoviÄ‡
Damir BraliÄ‡
Mirjana JakuĹˇiÄ‡
Ivica MitroviÄ‡
Gabrijel LaziÄ‡
Darko TraliÄ‡
Ivana RoĹˇÄŤiÄ‡
Sonja Braut-KaziÄ‡
Mateja ZidariÄ‡
DraĹľen ÄŚuliÄ‡
Anja PlaninÄŤiÄ‡
Ivor MartiniÄ‡
Ivica Buljan
SaĹˇa BoĹľiÄ‡
Ana Mikin
Mirjam DadiÄ‡
Emina ViĹˇniÄ‡
Rajka Rusan
BoĹľidar SmiljaniÄ‡
Pavle MiljenoviÄ‡
Tina KovaÄŤiÄŤek
Ivan DorotiÄ‡
Mirna Belina
Nina BariÄ‡
Nevena KuzmaniÄ‡
Zrinka ÄŚiÄ‡
Maja MilojeviÄ‡
Ana Elizabet
Damjan BruniÄ‡
Tena Ĺ kiljeviÄ‡
Maja JustinijanoviÄ‡
Tibor Szirovicza
Petra PaviÄ‡
Marko JeliÄ‡
Vesna Vugec
Dejana KataviÄ‡ Mraz
Romana Pohak MlinariÄ‡
Eduard PetroviÄ‡
Lana Bailo
Marina Paulenka
Gorjan Tozija
Pavlica BajsiÄ‡
Marin Lorencin
Tina Paleka
Tamara Bilankov
SiniĹˇa IvankoviÄ‡
Igor NiniÄ‡
Dejan IvoĹˇeviÄ‡
Mirjana Bjelica
Marija VrbanÄŤiÄ‡-Markulin
Nikica ZduniÄ‡
Denis Golenja
StaĹˇ Mlinar
SiniĹˇa Plantak
Romana Kajp
Bojan MrÄ‘enoviÄ‡
Ognjen BrnjiloviÄ‡
Orjeta JoviÄ‡
Elvis KrstuloviÄ‡
SunÄŤana S. Alvarado
Ljiljana KostiÄ‡
Jasna CvetkoviÄ‡
Mirna MaljenoviÄ‡
Mira MatoĹˇiÄ‡
Riana Petanjek
Hrvoje IvankoviÄ‡
Teodor Celakoski
Sara RadakoviÄ‡
Marijana RimaniÄ‡
Karla LuliÄ‡
Igor SirotiÄ‡
Martina RoginiÄ‡
Maja Rodica Virag
Sonja Soldo
Tea TomiÄ‡
Davor Varga
Lana Ĺ ariÄ‡
Kristijan Beluhan
Iva CincareviÄ‡
Sanja JankoviÄ‡
Ivan Lovrek
Leonida KovaÄŤ
Moris Mateljan
Suzana Strunjak
Valerija Zubak
Bruno Beljak
Kruno Kardov
SrÄ‘an Selanec Barbieri
Mirja DugonjiÄ‡
Alenka Bobinsky
Milijana BabiÄ‡
Nikola ZduniÄ‡
Sonja LeboĹˇ
Ivana FraniÄ‡
Martina BleÄŤiÄ‡ Kavur
Sadika ZubÄŤeviÄ‡
Pero MrnareviÄ‡
Boris PaveliÄ‡
Marko Sjekavica
Bruno BoĹľiÄ‡
Marko Zubak
Brigita MiloĹˇ
Ivana Katarina Jonke
Sven Jonke
Katarina DamÄŤeviÄ‡
Nikolina KreĹˇo
Mirjana Galo
Marija BoroviÄŤkiÄ‡
Lucija HraĹˇÄŤanec
NuĹˇa Hauser
Dubravko DumiÄ‡
Martina AniĹˇiÄ‡
Viktorija Novosel
Zdenka RobiÄ‡
Iva Maria JuriÄ‡
Melinda Kostelac
Dijana ProtiÄ‡
Eugen Borkovsky
Vlatka StipeÄŤ-SmiljiÄ‡
Dubravka DulebiÄ‡
Iva Babaja
Igor BezinoviÄ‡
Dunja Zubak
Malena Aliseta
Miran MioĹˇiÄ‡
Lana Ĺ ariÄ‡
Dunja BrniÄ‡
Nina VelniÄ‡
Agata Juniku
NataĹˇa KaĹˇnar
Petar Vrbek
Ljiljana IvkoviÄ‡
Anta BuÄŤeviÄ‡
Damir Markovina
Hrvoje HaraÄŤ
Renata Santo
Eleonora KatiÄ‡
Koraljka PolaÄŤek
Bojana KovaÄŤiÄ‡
Mani Gotovac
Tatjana GromaÄŤa
Hrvoje IvanÄŤiÄ‡
Leira Harabalja
Petra PetraÄŤ
Sandra MlaÄ‘enoviÄ‡
Veronika ReĹˇkoviÄ‡
Zoran PusiÄ‡
Andrea Weiss Sadeh
Tomislav Ĺ akiÄ‡
Asja BakiÄ‡
Branislav ObluÄŤar
Marijana RimaniÄ‡
Karla LuliÄ‡
Igor SirotiÄ‡
SlaÄ‘an Lipovec
Hajrudin HromadĹľiÄ‡
Helena PopoviÄ‡
Ita KovaÄŤ
Divina Marion
Tajana PaviÄŤeviÄ‡
Erika KoporÄŤiÄ‡
Silvana RogliÄ‡
Una Bauer
Predrag Vrabec
Filip Krenus
Matija VukĹˇiÄ‡
Sabine MariÄ‡
Danica Molnar-TrupkoviÄ‡
Marijan Molnar
Ivan Molnar
Lidija Koren
Rujana Jeger
Mario BuletiÄ‡
Ivan Kralj
Radenko Vadanjel
Karmela CindriÄ‡
Ĺ˝ivan Filippi
Bojana RadoviÄ‡
Anita Schmidt
Vesna ValenÄŤiÄ‡
Romana PereÄŤinec
Slobodan Drenovac
Vesna KuĹˇaniÄ‡
Mira BiÄ‡aniÄ‡
Kolja PetroviÄ‡
Iva PleĹˇe
David Ĺ porer
Leni BastaiÄ‡
Yves-Alexandre TripkoviÄ‡
Dragan PaveliÄ‡
SaĹˇa Blagus
Mladenka PinÄŤiÄ‡
Renata JambreĹˇiÄ‡ Kirin
SrÄ‘an SandiÄ‡
SaĹˇa Drach
Karla LonÄŤar
Tanja Arnaut
Ĺ˝ivko OreĹˇkoviÄ‡
Miroslav Ĺ ibila
Branko PeriÄ‡
Branimir Dolenc
Ĺ˝eljko Vukmirica
Klara Zaher

Poziv na prosvjed

Molimo Vas da se svojim potpisom pridruĹľite prosvjedu protiv izbora Zlatka HasanbegoviÄ‡a za ministra kulture. Jedini moguÄ‡i razlog za to je Ĺľelja vladajuÄ‡e veÄ‡ine da se gospodin Zlatko HasanbegoviÄ‡ u svom mandatu posveti ideoloĹˇkim zaoĹˇtravanjima i ÄŤistkama buduÄ‡i da nema nama poznatog iskustva u upravljanju kulturnim institucijama, niti je pokazao teorijsku i praktiÄŤnu upoznatost s funkcioniranjem autonomije toga podruÄŤja.

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ
predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra

Svoju suglasnost potvrdite odgovorom na hrvatski.p.e.n.centar@zg.t-com.hr ili pen@pen.hr

DoÂ 5. veljaÄŤe 2016. ukupno 440Â potpisa.

MEDIJIMA I NOVINARIMA

U Zagrebu, 28. sijeÄŤnja 2016.

Zbog nasrtaja na demokratske institucije, slobodu izraĹľavanja i ljudska prava, Hrvatsko novinarsko druĹˇtvo, Hrvatski PEN centar i Platforma 112 organiziraju konferenciju za novinare

â€žKamo ideĹˇ Hrvatska?â€ś

u petak, 29. sijeÄŤnja 2016.
u 10 sati
u velikoj dvorani Novinarskog doma (PerkovÄŤeva 2, Zagreb).

Na konferenciji za novinare govorit Ä‡e:
SaĹˇa LekoviÄ‡, Hrvatsko novinarsko druĹˇtvo
NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, Hrvatski P.E.N. centar
Sanja Sarnavka, Platforma 112

ÄŚitanje poezije za Ĺľivot i slobodu Ashrafa Fayedha

Hrvatski P.E.N. centar raspisuje natjeÄŤaj za dodjelu

NAGRADE VIĹ NJA MACHIEDO

GodiĹˇnja nagrada dodjeljuje se za najbolje knjiĹľevno-esejistiÄŤko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2014. do 15. prosinca 2015. godine.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi graÄ‘ani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjediĹˇte u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog za dodjelu Nagrade mora biti pismeno obrazloĹľen. ObrazloĹľenje prijedloga mora sadrĹľavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloĹľenim za dodjelu Nagrade, te obrazloĹľenje razloga za dodjelu Nagrade.

Pet (5) primjeraka valja dostaviti na adresu:
Hrvatski P.E.N. centar, BasariÄŤekova 24, 10 000 Zagreb.
Rok za predaju prijedloga istjeÄŤe 20. sijeÄŤnja 2016.
Rezultati natjeÄŤaja bit Ä‡e objavljeni na tiskovnoj konferenciji, a nagrada uruÄŤena javno na posebnoj sveÄŤanosti.

John Ralston Saul, predsjednik PEN Internationala, poznati kanadski teoretiÄŤar, esejist i romanopisac u Zagrebu:

srijeda, 9. rujna u 19 sati, Kino Europa, dvorana MĂĽller
Festival svjetske knjiĹľevnosti, Tribina Razotkrivanje: John Ralston Saul, Giga GraÄŤan i Matija JaneĹˇ, moderira NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ (povodom hrvatskog prijevoda Saulova romana ''MraÄŤni otkloni'').
Scensko ÄŤitanje prije tribine: Petra Svrtan i Robert Ĺ paniÄ‡, reĹľija Tamara DamjanoviÄ‡.

ÄŤetvrtak, 10. rujna u 19 sati, KnjiĹľnica i ÄŤitaonica B. OgrizoviÄ‡a
Tribina P.E.N.-a: John Ralston Saul o proĹˇlosti i buduÄ‡nosti P.E.N.-a u borbi za slobodu izraĹľavanja i ljudska prava.

SkupĹˇtina je Hrvatskog P.E.N. centra izrazila zabrinutost zbog ksenofobiÄŤnih reakcija nekih vlada pa i dijela stanovniĹˇtva EU povodom izbjegliÄŤke krize, te zakazivanja EU u cjelini.
SkupĹˇtina je, takoÄ‘er, izrazila zabrinutost zbog pokuĹˇaja falsificiranja povijesnih ÄŤinjenica u prijedlozima uvoÄ‘enja pozdrava ''Za dom spremni''.

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, predsjednica
za Hrvatski P.E.N. centar

Na skupĹˇtini su primljeni novi ÄŤlanovi: ABDULAH SIDRAN, LANA DERKAÄŚ, LAURA MARCHIG, MLADEN MEDAR, ANDREA PISAC i NEVEN VULIÄ†.

Zagreb, 5. rujna 2015.

REDOVNA GODIĹ NJA SKUPĹ TINA HRVATSKOG P.E.N. CENTRA
subota, 5. rujna 2015 , u 11.00 sati
u P.E.N.-u, BasariÄŤekova 24, Zagreb



TJ Dema		Bei Ling

Program - kliknite ovdje

NOÄ† KNJIGE U VILI ARKO

Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko druĹˇtvo pisaca
pozivaju Vas na tribinu
MANI GOTOVAC: Ĺ˝IVOT U KNJIGAMA,
u NoÄ‡i knjige, ÄŤetvrtak, 23. 4. 2015., u 18 sati,
Vila Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb.

Te veÄŤeri autorica i glumac proÄŤitat Ä‡e prvi put u javnosti ulomak iz najnovije knjige Mani Gotovac " SAMO DA RAZGOVARAMO" koja je u tisku.

Nagrada ViĹˇnja Machiedo
Hrvatskog P.E.N. centra
za 2014. godinu

Viktor Ĺ˝megaÄŤ
za knjigu ''Europa x 10''
Profil, Zagreb, 2014.

Hrvatski P.E.N. centar raspisuje natjeÄŤaj za dodjelu

NAGRADE VIĹ NJA MACHIEDO

GodiĹˇnja nagrada dodjeljuje se za najbolje knjiĹľevno-esejistiÄŤko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2013. do 15. prosinca 2014. godine. Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi graÄ‘ani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjediĹˇte u Republici Hrvatskoj. Prijedlog za dodjelu Nagrade mora biti pismeno obrazloĹľen. ObrazloĹľenje prijedloga mora sadrĹľavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloĹľenim za dodjelu Nagrade, te obrazloĹľenje razloga za dodjelu Nagrade.
Pet (5) primjeraka djela valja dostaviti na adresu: Hrvatski P.E.N. centar, BasariÄŤekova 24, 10 000 Zagreb.
Rok za predaju prijedloga istjeÄŤe 20. sijeÄŤnja 2015.
Rezultati natjeÄŤaja bit Ä‡e objavljeni na tiskovnoj konferenciji, a nagrada uruÄŤena javno na posebnoj sveÄŤanosti.

GOSTI IZ DALJINE
Hrvatski P.E.N. Centar

ELEANOR LIVINGSTONE Ĺ kotska poezija moderira Tomica BajsiÄ‡

petak, 12. prosinca 2014., u 20.00 sati u KnjiĹľnici B. OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5., i u subotu 13-og u 12 sati JUTRO POEZIJE, Pod starim krovovima, BasariÄŤekova 9.

Kao goĹˇÄ‡a Hrvatskog PEN-a dolazi nam Eleanor Livingstone, Ĺˇkotska pjesnikinja koja Ĺľivi na poluotoku Fife na sjeveroistoÄŤnoj obali Ĺ kotske i koja Ä‡e ÄŤitati svoju poeziju prevedenu na hrvatski i govoriti o svojem radu i suvremenoj Ĺˇkotskoj poeziji.
Eleanorina je najnovija zbirka pjesma â€žEven the Seaâ€ś bila u najuĹľem izboru za prestiĹľnu londonsku New Poetry Award, piĹˇe knjiĹľevne kritike i urednica je u nekoliko znamenitih izdavaÄŤkih kuÄ‡a i aktivna u nizu kulturnih inicijativa i projekata kroz Scottish Poetry Library u Edinburghu gdje se cijele godine odvijaju ÄŤitanja, tribine, i kreativne radionice, a veÄ‡ sedmu godinu direktorica je najvaĹľnijeg pjesniÄŤkog festivala u Ĺ kotskoj, festivala StAnza u St. Andrewsu, ÄŤiji je osnivaÄŤ nedavno preminuli irski nobelovac, pjesnik Seamus Heaney, i koji posjeÄ‡uju svake godine desetine pjesnika sa svih kontinenata, i koji je svojevrsno sjeciĹˇte suvremene pjesniÄŤke rijeÄŤi svijeta, dostupno kroz multimedijalne interakcije meÄ‘u raznovrsnim umjetniÄŤkim formama i dijaloge i tribine o najvaĹľnijim problemima i inovacijama danaĹˇnjice.

VESELIMO SE VAĹ EM DOLASKU!

Hrvatski P.E.N. centar poziva vas na tribinu Kultura susreta
- razgovor s Dinkom TeleÄ‡anom ''To umijeÄ‡e putovanja'',
u utorak, 11. studenog 2014., u 18.00 sati,
u prostorijama KnjiĹľnice i ÄŤitaonice Bogdana OgrizoviÄ‡a,
PreradoviÄ‡eva 5, u Zagrebu.

Hrvatski P.E.N. centar, kao poseban gost dogaÄ‘anja DruĹˇtva hrvatskih knjiĹľevnih prevodilaca, poziva vas na otvorenje

izloĹľbe â€śOd izvornika do prijevodaâ€ť i Okrugli stol "ÄŚitati i prevoditi u Ĺľenskom kljuÄŤu".

Sudjeluju: NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ i Iva GrgiÄ‡ MaroeviÄ‡, moderator Sead MuhamedagiÄ‡.

U ponedjeljak, 26. svibnja 2014. u 17.30 sati,
u KnjiĹľnici i ÄŤitaonici Bogdana OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5, Zagreb.

Veleposlanstvo Kraljevine NorveĹˇke i Hrvatski PEN centar pozivaju vas naÂ tribinu

JUGOISTOÄŚNA EUROPA IZ DRUGE PERSPEKTIVE

Sudionici ovog norveĹˇko-hrvatskoga dijaloga suÂ Svein MĂ¸nnesland,
Kjell Arild Nilsen, Vesna TerĹˇeliÄ‡ i Ĺ˝arko Puhovski.

PolaziĹˇte rasprave su knjige norveĹˇkih gostiju: National Symbols in Multinational States.The Case of Yugoslavia, Sveina MĂ¸nneslanda te MiloĹˇeviÄ‡ u ratu i u Haagu Kjell Arilda Nilsena.

OÄŤekujemo vas na Gornjem gradu, u Vili Arko, BasariÄŤekova 24,
u ponedjeljak,19. svibnja 2014. u 17 sati.

HRVATSKI P.E.N. CENTAR I SUBVERSIVE FILM FESTIVAL:
KNJIĹ˝EVNOST I SLOBODA
(9 i 10 svibnja 2014.)

PDF dokument - kliknite ovdje

NoÄ‡ knjige u vili Arko

Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko druĹˇtvo pisaca
pozivaju vas na tribinu

1914. â€“ pisanje o ratu, ÄŤitanje o ratu

U godini obiljeĹľavanja 100. godiĹˇnjice od poÄŤetka Velikog rata sudionici tribine razgovarat Ä‡e o onodobnim hrvatskim piscima koji su se temom rata bavili u svojim djelima, kao i o suvremenim povjesniÄŤarima i piscima kojima je Prvi svjetski rat predmet interesa i danas, poput nagraÄ‘ivane autorice Sibile Petlevski i njene trilogije romana Tabu i povjesniÄŤara Filipa HamerĹˇaka i najnovije knjige o Prvom svjetskom ratu Tamna strana Marsa. Na tribini Ä‡e se ÄŤitati ratna poezija Dragutina DomjaniÄ‡a, A. B. Ĺ imiÄ‡a, Drage IvaniĹˇeviÄ‡a, Frana AlfireviÄ‡a i drugih autoraâ€¦

u NoÄ‡i knjige, srijeda, 23. travnja 2014. u 19 sati, Vila Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb

Sudjeluju:

Sibila Petlevski, Filip HamerĹˇak, Tomica BajsiÄ‡, NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ i dramska umjetnica

Nagrada ViĹˇnja Machiedo
Hrvatskog P.E.N. centra
za 2013. godinu

Ingrid Ĺ afranek

za knjigu ''Bijela tinta''
Studije i ogledi iz francuske knjiĹľevnosti,
Litteris, Zagreb, 2013.

Hrvatski PEN centar poziva Vas da se ukljuÄŤite u

razgovor povodom
MeÄ‘unarodnog dana materinskoga jezika

21. veljaÄŤe 2014., petak, u 13 sati,
u KnjiĹľnici i ÄŤitaonici B. OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5, Zagreb.

Tim se razgovorom pridruĹľujemo inicijativi Odbora za prevoÄ‘enje i lingvistiÄŤka prava MeÄ‘unarodnoga PEN-a.
Sudjeluju: Tonko MaroeviÄ‡, Sibila Petlevski, Iva GrgiÄ‡ MaroeviÄ‡, Tomica BajsiÄ‡ i NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ.

Hrvatski P.E.N. centar raspisuje natjeÄŤaj za dodjelu

NAGRADE VIĹ NJA MACHIEDO

GodiĹˇnja nagrada dodjeljuje se za najbolje knjiĹľevno-esejistiÄŤko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2012. do 15. prosinca 2013.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi graÄ‘ani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjediĹˇte u Republici Hrvatskoj. Prijedlog za dodjelu Nagrade mora biti pismeno obrazloĹľen. ObrazloĹľenje prijedloga mora sadrĹľavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloĹľenim za dodjelu Nagrade, te obrazloĹľenje razloga za dodjelu Nagrade.
Pravilnik Nagrade ViĹˇnja Machiedo objavljen je u Narodnim novinama broj 141 27. studenoga 2013. te na internetskim stranicama Hrvatskoga centra P.E.N.-a.
Pet (5) primjeraka djela valja dostaviti na adresu:
Hrvatski P.E.N. centar, BasariÄŤekova 24, 10 000 Zagreb

Rok za predaju prijedloga istjeÄŤe 15. sijeÄŤnja 2014.
Rezultati natjeÄŤaja bit Ä‡e objavljeni na tiskovnoj konferenciji,
a nagrada uruÄŤena javno na posebnoj sveÄŤanosti.

NatjeÄŤaj objavljen u ''Jutarnjem listu'', u subotu, 14. prosinca 2013.

Pravilnik Nagrade ViĹˇnja Machiedo

Â

PDF dokument - kliknite ovdje

Hrvatski PEN centar ima ÄŤast pozvati Vas na regionalni susret pod stalnim nazivom SUSJEDSTVO RIJEÄŚI.

OvogodiĹˇnja je tema JEZIK KOJI NAS SPAJA I RAZDVAJA.

Skup Ä‡e se odrĹľavati 14. i 15. 11. od 11 sati u kuÄ‡i Arko, BasariÄŤekova 24.

Pozvali smo niz uglednih knjiĹľevnika, knjiĹľevnih kritiÄŤara, lingvista, filologa i publicista kojima je svakako zajedniÄŤko to da Ĺľive od posebne brige koje ukazuju jeziku. Zamolili smo ih potom da na naÄŤin koji sami izaberu, u eseju, fikciji, znanstvenoj analizi, progovore o shvaÄ‡anju vlastitoga jezika u odnosu spram susjednih jezika, jezika za koje ne treba prevoÄ‘enje ali se ipak po neÄŤemu razlikuju. TakoÄ‘er smo Ĺľeljeli ispitati postoji li neĹˇto Ĺˇto djeluju kao lingua franca u Ĺˇirem okruĹľenju.
Na skupu Ä‡e govoriti Vladislav Bajac, Laslo BlaĹˇkoviÄ‡, NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, Sinan GudĹľeviÄ‡, Enver Kazaz, SnjeĹľana KordiÄ‡, Vladimir Kopicl, Katica Kulavkova, Zvonko MakoviÄ‡, DuĹˇan MarinkoviÄ‡, Tonko MaroeviÄ‡, Ranko MatasoviÄ‡, Sibila Petlevski, Krunoslav PranjiÄ‡, Milorad Pupovac, Sanja RoiÄ‡, Nermin SarajliÄ‡, Dragan VelikiÄ‡, Marko VeĹˇoviÄ‡, Velimir ViskoviÄ‡, Zdravko Zima i Vjeran Zuppa.

Otvaranje u Berlinu bit Ä‡e u Nedjelju, 1. 09. 2013. PoÄŤinje u 19 sati u prostoruÂ www.c-base.org. U sklopu dogaÄ‘aja bit Ä‡e ÄŤitanja uĹľivo i video prezentacija, a predstavit Ä‡e se i nove stranice i nove moguÄ‡nosti poput Live Streaminga, Youtube videa, snalaĹľenja putem kategorija i arhiva, a moÄ‡i se stupiti direktno u razgovor s Berlinom. Prijenosu uĹľivo moÄ‡i Ä‡e se pristupiti putemÂ www.lyrikline.orgÂ stranica, a novi izgled se veÄ‡ sada moĹľe pogledati ovdje:Â http://lyrikline.org.dedi2460.your-server.de/

PoĹˇtovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,
na upravo zavrĹˇenoj IZBORNOJ SKUPĹ TINI Hrvatskog P.E.N. centra, danas, 18. svibnja 2013., s poÄŤetkom u 11 sati, u vili Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb, za Upravu PEN-a izabrani su:
predsjednica: NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ
potpredsjednici: Tonko MaroeviÄ‡ i Zvonko MakoviÄ‡
glavni tajnik: Tomica BajsiÄ‡
pomoÄ‡ni tajnici: Ingrid Ĺ afranek i Seid SerdareviÄ‡
ÄŤlanovi Upravnog odbora: Branko ÄŚegec, Sibila Petlevski i Mladen Machiedo
ÄŤlanovi Nadzornog odbora: Vjera Balen-Heidl, Sanja RoiÄ‡ i Miroslav Kirin.

Primljeni novi ÄŤlanovi PEN-a su:
Dalibor BlaĹľina, Dunja FaliĹˇevac, Vanda MikĹˇiÄ‡, Boris Postnikov, Dinko TeleÄ‡an, Tvrtko VukoviÄ‡ i Milana VukoviÄ‡ RunjiÄ‡.

Lijep pozdrav iz Hrvatskog P.E.N. centra.

Izvor fotografije: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek, sluĹľbena fotografkinja

U Zagrebu je 10. i 11. svibnja 2013. boravio predsjednik MeÄ‘unarodnoga PEN-a, gospodin John Ralston Saul. Sudjelovao je na PEN-ovskom skupu ''Subverzivna knjiĹľevnost: AngaĹľiranost danas'' u sklopu Subversive festivala.

Na prijemu kod predsjednika Republike Hrvatske (fotografija): predsjednik MeÄ‘unarodnoga PEN-a, gospodin John Ralston Saul, predsjednik RH, gospodin Ivo JosipoviÄ‡, predsjednica Hrvatskog PEN centra, gospoÄ‘a NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ i nekadaĹˇnji predsjednik Hrvatskog PEN centra te potpredsjednik MeÄ‘unarodnoga PEN-a, gospodin Predrag MatvejeviÄ‡.

Hrvatski P.E.N. centar ima zadovoljstvo pozvati vas na subverzivni forum
''Subverzivna knjiĹľevnost: AngaĹľiranost danas'',
9.-11. svibnja 2013. u kinu Europa,
u Zagrebu, u sklopu Subversive festivala.

PROGRAM:

Subverzivna knjiĹľevnost: AngaĹľiranost danas
Kino Europa (Dvorana MĂĽller) / 9. - 11. svibnja 2013.

ÄŚetvrtak, 9. svibnja
20:00
Foaje kina Europe
Predrag LuciÄ‡ i Boris DeĹľuloviÄ‡: Melodije bijede i pobjede
20:00 â€“ 22:00
SubLit CafĂ©
Moderatori: Milan Rakovac i Marko PogaÄŤar

Petak, 10. svibnja
11:00 â€“ 11:15
Uvod: ZaĹˇto subverzivna knjiĹľevnost?
11:15 â€“ 13:00
1. panel
Autorski angaĹľman juÄŤer i danas
Moderator: Igor Ĺ tiks
Panelisti/ice: Christos Chrissopoulos, NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, Karl Markus Gauss
13:00 â€“ 14:00
Stanka za ruÄŤak
14:00 â€“ 15:30
2. panel
PEN i angaĹľirana knjiĹľevnost
Moderator: NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ
Panelisti: Predrag MatvejeviÄ‡ i John Ralston Saul
16:00 â€“ 17:30
3. panel
Kako se to piĹˇe angaĹľirano?
Moderator: Peter Vermeersch
Panelisti/ice: Annelies Verbeke, Nikica PetkoviÄ‡, DaĹˇa DrndiÄ‡
18:00 â€“ 20:00
Okrugli stol
KnjiĹľevni angaĹľman: ÄŤemu i zaĹˇto?
Moderator: Boris Postnikov
Panelisti: Ivana Sajko, Oliver FrljiÄ‡, Andrej Nikolaidis i Selvdin AvdiÄ‡
20:00 â€“ 22:00
SubLit CafĂ©
Moderator: Marko PogaÄŤar

Subota, 11. svibnja
12:00 â€“ 14:00
4. panel
SuoÄŤavanje s proĹˇloĹˇÄ‡u
Moderator: Seid SerdareviÄ‡
Panelisti/ice: DaĹˇa DrndiÄ‡, SaĹˇa Ä†iriÄ‡ i Peter Vermeersch
14:00 â€“ 15:30
Stanka za ruÄŤak
15:30 â€“ 17:30
5. panel
SuoÄŤavanje sa sadaĹˇnjoĹˇÄ‡u: pisac kao aktivist
Moderator: Nick Holdstock
Panelisti/ice: Grazyna Plebanek, Andrej Nikolaidis, Ivana Sajko
18:00 â€“ 20:00
Okrugli stol
Okupiraj knjiĹľevnost
Moderator: Marko PogaÄŤar
Sudionici: AleĹˇ Debeljak, Karl Markus Gauss, Christos Chrissopolous

NoÄ‡ knjige u vili Arko

Â
Â Hrvatski PEN centar i Hrvatsko druĹˇtvo pisaca pozivajuÂ vas
na tribinu

TKO JAMÄŚI BUDUÄ†NOST KNJIGE

Â u NoÄ‡i knjige, utorak, 23. travnja 2013. u 19 sati
vila Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb

Na prvi pogled odgovor na postavljeno pitanje je jasan: buduÄ‡nost knjige ovisi o onima koji ih piĹˇu i onima koji ih ÄŤitaju. Okupljeni proizvoÄ‘aÄŤi knjiga, i sami ÄŤitatelji, znaju, meÄ‘utim, koliko toga ovisi o posrednicima i kontekstu odnosno njihovim stalnim transformacijama.Â Tko Ä‡e lakĹˇe preĹľivjeti, pjesnici koji moĹľda moguÂ svoja zahtjevna djela spasiti u niĹˇama izuzetima od pritiska trĹľiĹˇta ili autori kojiÂ kritiÄŤkim stavom Ĺľele izravni uÄŤinakâ€¦ ili neka sasvim nova vrsta pisanja?

Sudjeluju:
Asja BakiÄ‡, Ankica ÄŚakardiÄ‡, Kristina PosiloviÄ‡ iÂ Boris Postnikov

Razgovor moderira: NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ

Hrvatski PEN centar poziva Vas da se ukljuÄŤite uÂ razgovor povodom
MeÄ‘unarodnog dana materinskoga jezika
21. veljaÄŤe u 12 sati u Vili Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb.

Tim se razgovorom pridruĹľujemo inicijativi Odbora za prevoÄ‘enje i lingvistiÄŤka prava MeÄ‘unarodnoga PEN-a a sa Ĺľeljom da joĹˇ jednom razmotrimo poloĹľaj hrvatskoga jezika i drugih materinskih jezika drĹľavljana Hrvatske u kontekstu europskih integracija i globalizacije ali i na razini osobnih iskustava.
Razgovor Ä‡e zapoÄŤeti Vjera Balen-Heidl, Giga GraÄŤan, Iva GrgiÄ‡ MaroeviÄ‡ i Ingrid Ĺ afranek.

U nastavku Gironski manifest o jeziÄŤnim pravima (prijevod), jedan od temeljnih dokumenata MeÄ‘unarodnoga PEN-a.

GIRONSKI MANIFEST O JEZIÄŚNIM PRAVIMA

MeÄ‘unarodni PEN povezuje svjetske pisce.

Odbor MeÄ‘unarodnoga PEN-a za prevoÄ‘enje i jeziÄŤna prava objavio je prije petnaest godina u Barceloni OpÄ‡u deklaraciju oÂ jeziÄŤnim pravima.

Taj isti Odbor, danas okupljen u Gironi, objavljuje Manifest OpÄ‡e deklaracije u deset kljuÄŤnih toÄŤaka.

1.JeziÄŤna raznovrsnost svjetska je baĹˇtina koju valja cijeniti i Ĺˇtititi.

2. PoĹˇtovanje svih jezika i kultura temeljno je za proces stvaranja i odrĹľavanja dijaloga i mira u svijetu.

3. Svi pojedinci uÄŤe govoriti u krilu zajednice koja im daje Ĺľivot, jezik, kulturu i identitet.

4. RazliÄŤiti jezici i razliÄŤiti oblici govora nisu samo sredstva komunikacije; oni su i okruĹľje u kojem ljudi odrastaju iÂ gdje se stvaraju kulture.

5. Svaka jeziÄŤna zajednica ima pravo da se njezin jezik koristi kao sluĹľbeni na podruÄŤju govorenja.

6. Ĺ kolska nastava mora doprinijeti ugledu jezika Ĺˇto ga govori jeziÄŤna zajednica nekoga podruÄŤja.

7. PoĹľeljno je da graÄ‘ani raspolaĹľu opÄ‡im znanjem razliÄŤitih jezika, buduÄ‡i da to pogoduje empatiji i intelektualnoj otvorenosti te pridonosi produbljivanju znanja vlastitoga jezika.

8. PrevoÄ‘enje tekstova, posebice velikih djela razliÄŤitih kultura, predstavlja vrlo znaÄŤajan ÄŤimbenik u nuĹľnome procesu uzajamnogÂ veÄ‡eg razumijevanja iÂ poĹˇtovanja meÄ‘u ljudima.

9. Mediji su povlaĹˇteni glasnogovornici za provoÄ‘enje jeziÄŤne razliÄŤitosti i za struÄŤni i uÄŤinkoviti rast ugleda te razliÄŤitosti.

10. Ujedinjeni narodi moraju priznati pravo na koriĹˇtenje i zaĹˇtitu vlastitoga jezikaÂ kao jedno od temeljnih ljudskih prava.

Odbor MeÄ‘unarodnoga PEN-a za prevoÄ‘enje i jeziÄŤna prava

Girona, 13. svibnja 2011.

PoĹˇtovani,

Hrvatski PEN centar, na meÄ‘unarodni Dan pisaca u zatvoru 15. studenog, sveÄŤano proslavlja 80 godina svojeg uvaĹľenog ÄŤlana, potpredsjednika MeÄ‘unarodnoga PEN-a i nekadaĹˇnjeg predsjednika Hrvatskog PEN centra, gospodina Predraga MatvejeviÄ‡a, u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog druĹˇtva, PerkovÄŤeva 2, Zagreb, 15. studenog u 19 sati.

OÄŤekujuÄ‡i Vas, lijep pozdravÂ iz Hrvatskog P.E.N. centra

Hrvatski P.E.N. centar
ima ÄŤast pozvati Vas na tribinu

''Odgovornost Europe - od Bruxellesa do Konga i natrag''
utorak, 15. svibnja 2012., u 17 sati,
KnjiĹľnica i ÄŤitaonica B. OgrizoviÄ‡a,
PreradoviÄ‡eva 5, Zagreb.

O moguÄ‡nostima djelovanja europskih PEN centara govore
David Van Reybrouck i Peter Vermeersch
iz Belgijskog flamanskog PEN centra,
te Igor Ĺ tiks , Seid SerdareviÄ‡ i NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ.

REDOVNA GODIĹ NJA SKUPĹ TINA HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
subota, 5. svibnja 2012., u 11.00 sati
u P.E.N.-u, BasariÄŤekova 24, Zagreb

PEN centar: Javno, drĹľavno i privatno u medijima javna rasprava o vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a

Nakon â€śApela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-aâ€ť, 6. oĹľujka 2012. organizirana je i druga rasprava u organizaciji Hrvatskog PEN centra â€śO javnom, drĹľavnom i privatnom u medijimaâ€ť. Apel je u sijeÄŤnju ove godine potpisalo tridesetak nevladinih udruga, a upuÄ‡en je Hrvatskoj Vladi i Saboru s konstatacijom da se reforma Hrvatske radiotelevizije iz drĹľavnog u javni medij pokazala neuspjeĹˇnom.

Prema Nenadu StaziÄ‡u, SDP-ovom saborskom zastupniku, javni medij je onaj koji je financiran i kontroliran od strane javnosti. Upravo je to razlika drĹľavnog i javnog, zakljuÄŤuje i dodaje, â€śHRT to danas nijeâ€ť. Ĺ to se pak Programskog vijeÄ‡a na HRT-u tiÄŤe, ono je najbolje bilo kad su u njemu sjedili saborski zastupnici, smatra StaziÄ‡. â€śOni su nekome morali odgovarati, dok ovi danas nikome ne odgovarajuâ€ť, istaknuo je.

â€śKad govorimo o privatnom u medijima, najveÄ‡i je problem vlasniĹˇtava koji se ne moĹľe zakonski rijeĹˇitiâ€ť, istaknuo je Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog druĹˇtva (HND). Razlog leĹľi u ÄŤinjenica da je u Hrvatskoj veÄ‡ini vlasnika medij drugi odnosno, sporedni posao Ĺˇto se u konaÄŤnici odraĹľava na sam posao te na rad novinara, objasnio je. Kod medija u stranom vlasniĹˇtvu situacija je ipak neĹˇto drugaÄŤija, jer stranci ipak odgovornije upravljaju kapitalom. MeÄ‘utim postoje indicije da strani vlasnici glavnih medijskih kuÄ‡a su u izlasku iz Hrvatske jer profita tu viĹˇe nema, rekao je Duka.

Cilj drĹľavnih medija mora biti, zakljuÄŤio je predsjednik HND-a, da postanu javni. â€śU demokratskom druĹˇtvu nema potrebe za drĹľavnim medijimaâ€ť, istaknuo je.

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audioovizualnog centra na raspravi je pak govorio o stanju kaosa, ili pobrkanosti na Hrvatskoj javnoj televiziji HRT-u. Po njemu, osim Ĺˇto je doĹˇlo do zbrke u prvom i drugom programskom kanalu, koji su istovjetni, u organizaciji dvostruke proizvodnje, ingerencijama i kriterijima, joĹˇ su pobrkane i metode upravljanja javnom ustanovom i javnom organizacijom. MeÄ‘utim, u nekim stvarima na HRT-u je ipak postignuta revolucija. â€śTo je model u kojem je srediĹˇnji klijent, srediĹˇnja oglaĹˇivaÄŤka korporacijaâ€ť, rekao je te dodao â€śjavna sredstva slijevaju se u dĹľep oglaĹˇivaÄŤaâ€ť. Jedini naÄŤin na koji bi se takva situacija mogla rijeĹˇiti je unutar takozvanog â€śkruga povjerenjaâ€ť u kojem bi svatko, od javnosti do zastupnika u Hrvatskom saboru, mogao jasno reÄ‡i Ĺˇto hoÄ‡e, zakljuÄŤio je Hribar.

Javna televizija nikad nije postala javna veÄ‡ je drĹľavna, zakljuÄŤak je pak Zrinke Vrabec MojzeĹˇ, savjetnice predsjednika drĹľave za druĹˇtvena pitanja te bivĹˇe novinarke i urednice popularnog zagrebaÄŤkog radija 101. MojzeĹˇ pak smatra da Hrvatska ima dobre zakone po pitanju medija, â€śkojima niĹˇta ne fali osim Ĺˇto se ne provodeâ€ť, istaknula je. Kritizirala je i regulatore koji po njoj ne funkcioniraju jer u mnogo sluÄŤajeva kad su mogli reagirati oni su to propustili uÄŤiniti. TakoÄ‘er, naglasila je da o pluralizmu o tiskanim medijima u Hrvatskoj nema govora jer dvije tvrtke drĹľe preko 90 posto tog medijskog prostora. Osvrnula se i na sluÄŤaj novinara HRT-a Zorana Ĺ prajca koji je nakon emitiranja priloga u padu Vukovara nestao s televizije. â€śSvaka ÄŤast Ĺ prajcu na hrabrosti meÄ‘utim, o tome su nezavisni mediji govorili kada se o tome i trebalo govoriti. Tih medija danas viĹˇe nemaâ€ť, konstatirala je i zapitala se postoji li uopÄ‡e interes da se pored drĹľavnih i komercijalnih medija zadrĹľi forma neovisnih s javnom funkcijom.

HND HTV-a ne Ĺľeli politiÄŤare u VijeÄ‡u

Novinar Hrvatske radiotelevizije i urednik emisije â€śParaleleâ€ť, Goran Rotim, na raspravi je na konstataciju StaziÄ‡a da je Programsko vijeÄ‡e bilo najbolje kad su u njemu sjedili politiÄŤari, odgovorio kako Hrvatsko novinarsko druĹˇtvo HTV-a smatra da politiÄŤari ne bi trebali biti u programskom vijeÄ‡u javne televizije. TakoÄ‘er, HND HTV-a predala je svoje smjernice, odnosno stajaliĹˇta o tome kako bi se trebalo upravljati HTV-om. Po njima Programsko vijeÄ‡e imalo bi 11 ÄŤlanova, predstavnika javnih djelatnosti.

J.B.

Hrvatski P.E.N. centar Vas
u skladu s dogovorom nevladinih udruga
potpisnica Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a

poziva da sudjelujete u raspravi o
JAVNOM, DRĹ˝AVNOM I PRIVATNOM U MEDIJIMA

utorak, 6.oĹľujka 2012., u 11 sati, u prostorijama PEN-a,
KuÄ‡a Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb.

Hrvatski P.E.N. centar povodom prijedloga zakonske regulative ACTA izjavljuje kako su moguÄ‡e smanjenje slobode korisnika Interneta i poveÄ‡anje nadzora nad njima, okolnosti koje nalaĹľe paĹľljivu a prije svega javnu raspravu o svakoj promjeni zakonodavstva te poziva da se neophodna zaĹˇtita autorskih prava ne provodi na Ĺˇtetu velikih dostignuÄ‡a u slobodnom pristupu informacijama i uspostavljenoj mreĹľi nesputane komunikacije.

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ
Predsjednica

20. veljaÄŤe 2012.

Hrvatski centar PEN-a izraĹľava Ĺľaljenje zbog najave ukidanja dnevnika Vjesnik. Bez obzira na propuste ureÄ‘ivaÄŤke politike i padanje naklade , Vjesnik predstavlja tip glasila koje naÄŤelno sluĹľi opÄ‡em dobru a ne partikularnim interesima privatnih vlasnika. Funkcioniranje javnosti ovisi o prostoru za raspravu i informiranje gdje dobit ne moĹľe biti izravna i kratkoroÄŤna. Uvjereni smo da je moguÄ‡e pronaÄ‡i model potpore Vjesniku koji bi smanjio troĹˇkove a ojaÄŤao funkcije potrebne javnosti.

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ
predsjednica

14. veljaÄŤe 2012.

Predsjednik JosipoviÄ‡ podrĹľao Apel za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a

utorak, 31. sijeÄŤanj 2012.

Predsjednik Republike Ivo JosipoviÄ‡ primio je juÄŤer predstavnike i predstavnice Hrvatskog novinarskog druĹˇtva i nevladinih udruga, potpisnika/ca Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a, koji su ga informirali o zahtjevima sadrĹľanim u Apelu, a ÄŤiji cilj je uspostavljanje kvalitetnog upravljanja i programskog voÄ‘enja javnom televizijom.

Predsjednik JosipoviÄ‡ istaknuo je kako podrĹľava raspravu o funkcioniranju HRT-a i ostvarivanje javnog interesa u programu HRT-a. Transparentnije i odgovornije financijsko poslovanje javnog televizijskog servisa kao i programska i ureÄ‘ivaÄŤka neovisnost kljuÄŤni su za ispunjavanje javne funkcije Hrvatske televizije, naglasio je predsjednik JosipoviÄ‡.

Sugovornici su se sloĹľili kako je nuĹľno potaknuti produkciju informativnog, dramskog, znanstvenog, dokumentarnog, kulturnog programa, te programa namijenjenih nacionalnim manjinama i svim druĹˇtvenim grupama koje saÄŤinjavaju pretplatnike javnog servisa.

U izaslanstvu su bili Zdenko Duka, predsjednik HND-a, NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra, Vesna TerĹˇeliÄŤ, voditeljica Documente, Sanja Sarnavka, predsjednica Upravnog odbora KuÄ‡e ljudskih prava, te Elizabeta Gojan, predsjednica ogranka HND na HTV-u.

Hrvatski P.E.N. centar ima ÄŤast pozvati Vas na

III. REGIONALNI SUSRET SUSJEDSTVO RIJEÄŚI KLASICI DRUGIH

u ÄŤetvrtak 8.12. i petak, 9.12. od 10-do 14 sati Zagreb, BasariÄŤekova 24

Tomislav Brlek, NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, Tatjana JukiÄ‡, Enver Kazaz, Zvonko KovaÄŤ, Zvonko MakoviÄ‡, Tonko MaroeviÄ‡, Mihajlo PantiÄ‡, Sibila Petlevski, Marjan Strojan
govore o TomaĹľu Ĺ alamunu, Danilu KiĹˇu, Radomiru KonstantinoviÄ‡u, Marku VeĹˇoviÄ‡u, Jovanu HristiÄ‡u i mnogim drugima.

Vojka SmiljaniÄ‡-ÄikiÄ‡ govori o ''Sarajevskim sveskama.''

POZIVNICA

Hrvatski P.E.N. centar
u suradnji s KnjiĹľnicom Marije JuriÄ‡ Zagorke,
Veleposlanstvom SlovaÄŤke Republike
te Edicijama BoĹľiÄŤeviÄ‡ u povodu posjete delegacije SlovaÄŤkog P.E.N.-a

organizira susret sa slovaÄŤkim knjiĹľevnicima:
Milan AugustĂn, LubomĂr BelĂˇk, GustĂˇv MurĂn i VladimĂr SkalskĂ˝
te
predstavljanje hrvatskog prijevoda
knjige GustĂˇva MurĂna ''Kako je malen ovaj svijet''
u petak, 18. studenog 2011., u 18 sati,
u KnjiĹľnici Marije JuriÄ‡ Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb

Sudjeluju:
Sibila Petlevski
Zrinka KovaÄŤeviÄ‡
Sanja JanuĹˇiÄ‡
i GustĂˇv MurĂn

15. studeni 2011.
MEÄUNARODNI DAN PISACA U ZATVORIMA

Tribina Hrvatskog P.E.N. centra, utorak, 15. studenog 2011., 20.00 sati, u prostorijama KnjiĹľnice i ÄŤitaonice Bogdana OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5.
Sudjeluju: Tomica BajsiÄ‡, Boris Beck, Ĺ˝arko Puhovski

â€śNajpodmukliji od strahova je onaj koji se maskira u zdravi razum ili mudrost, pa osuÄ‘uje kao glupa, brzopleta, nevaĹľna i bezvrijedna, ÄŤak i najmanja, svakodnevna djela hrabrosti koja pomaĹľu oÄŤuvati samopoĹˇtovanje i dostojanstvo ÄŤovjeka.â€ť Aung San Suu Kyi, Burma (14 godina u kuÄ‡nom pritvoru).

LIU XIAOBO
MiĹˇ u zatvoru

Mali se miĹˇ provukao kroz reĹˇetke
i nervozno hoda uz rub prozorskog okna.
Ogoljeli zidovi ostaju iza njega,
a tako i komarci oteĹľali od krvi.
Uspio je privuÄ‡i srebrno svjetlo neba
i ÄŤinilo se kao da leti.
Takva je vrsta ljepote rijetka.
NoÄ‡as, miĹˇ je pristao gospodin.
Ne jede, ne pije, niti brblja u prazno.
Ĺ irom je otvorio oÄŤi poput izdajnika
kada odlazi tragom mjeseÄŤine.

Liu Xiaobo, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2010, zbog "svoje neiscrpne i nenasilne borbe za osnovna ljudska prava u Kini," jedan je od 40 kineskih pjesnika i pisaca joĹˇ uvijek u zatvoru, osuÄ‘en zbog â€śanti-drĹľavne subverzije.â€ť

Hrvatski P.E.N. centar ima ÄŤast pozvati vas na tribinu povodom eskalacije tragiÄŤnog progona novinara i pisaca u Meksiku. Za novinare, angaĹľirane pisce i aktiviste ljudskih prava Meksiko je najopasnija zemlja u Latinskoj Americi, i jedna od najopasnijih zemalja u svijetu. Zadnjih pet godina, trideset i pet novinara je ubijeno i osmero ih je oteto. Samo ove godine, devet je novinara ubijeno. VeÄ‡ina mrtvih, poput reportera lista La OpiniĂłn, Elisea BarrĂłna HernĂˇndeza, ubijenog 25. svibnja 2009., bavilo se istragom korupcije izvjeĹˇtavajuÄ‡i o organiziranom kriminalu, postajuÄ‡i mete zbog svog rada.

NajveÄ‡i broj tih ubojstava i nestanaka nije bio ispravno istraĹľen i kaĹľnjen, stvarajuÄ‡i atmosferu straha i nekaĹľnjivosti. Kampanja MeÄ‘unarodnog PEN centra â€žDay of the Dead 2011 in Mexico,â€ś predstavljena na kongresu u Beogradu proĹˇlog mjeseca, ima za cilj privuÄ‡i paĹľnju javnosti na porast zastraĹˇujuÄ‡eg nasilja koje prati nekaĹľnjivost,Â i mobilizirati pritisak na vlasti Meksika kako bi se ubijanju, otimanju, progonu, premlaÄ‡ivanju i zastraĹˇivanju novinara i pisaca u Meksiku stalo na kraj.

02. studenog 2011. u Muzeju prekinutih veza na Gornjem gradu, graÄ‘ani Meksika koji Ĺľive u Zagrebu postavit Ä‡e izloĹľbu, oltar poput onih uobiÄŤajenih u Meksiku za obiljeĹľavanje Dana mrtvih, u nadi za mir u Meksiku i jaÄŤanje kulturnih veza izmeÄ‘u Hrvatske i Meksika, uz plakat Hrvatskog P.E.N. centra za spomen na ubijene i nestale novinare i pisce u Meksiku.

Hrvatski P.E.N. Centar i Veleposlanstvo Kanade
sa zadovoljstvom Vas pozivaju na
okrugli stol
na kojem Ä‡e sudjelovati
Nelofer Pazira
kanadska novinarka, knjiĹľevnica i redateljica

Political and Human Rights Issues: Literary and Journalistic Style

u ponedjeljak, 19. rujna 2011., u 18 h
u KnjiĹľnici i ÄŤitaonici Bogdana OgrizoviÄ‡a,
PreradoviÄ‡eva 5, Zagreb

Nelofer Pazira, redateljica, glumica, novinarka i spisateljica afganistansko-kanadskog podrijetla, zagovornica je Â«odgovorne kinematografijeÂ». Svoj rad temelji na iskustvima odrastanja u Kabulu (Afganistan) tijekom 10 godina sovjetske okupacije. Godine 1989. pobjegla je s obitelji u Pakistan, a odatle u New Brunswick u Kanadi. Zauzima se za to da umjetnost, kao ÄŤimbenik druĹˇtvene promjene, mora propitkivati definicije Â«druĹˇtvenih normiÂ» i istovremeno promovirati humanost. Kroz svoj rad N. Pazira potiÄŤe kritiÄŤko miĹˇljenje, toleranciju i raznolikost. Nastoji prikazati kompleksnost ljudskih iskustava bez obzira na geografske i kulturoloĹˇke granice. Glumila je u hvaljenom filmu Kandahar, koji se temelji na njenoj osobnoj Ĺľivotnoj priÄŤi. Dobila je nagradu Prix dâ€™interprĂ©tation na filmskom festivalu u Montrealu. Njen rad na podruÄŤju filma obuhvaÄ‡a joĹˇ i film Return to Kandahar (Povratak u Kandahar) , koji je dobio nagradu Donald Brittain na Gemini Awards 2003. godine, zatim The Giant Buddhas (Divovski Bude) i Audition (Audicija) . Njen najnoviji film, Act of Dishonour (NeÄŤasni ÄŤin) , bavi se problematikom ubojstava iz ÄŤasti. Nelofer je radila za televiziju i radio CBC te je objavila viĹˇe radova. Godine 2006. njena je knjiga A Bed of Red Flowers: In Search of My Afghanistan (Gredica crvenog cvijeÄ‡a: u potrazi za mojim Afganistanom) dobila nagradu Drainie-Taylor Biography. Godine 2002. sudjelovala je u kulturnim aktivnostima UNESCO-a u Afganistanu. Godine 2003. osnovala je Fond za afganistanske Ĺľene Dyana, koji pomaĹľe afganistanskim Ĺľenama u Ĺˇkolovanju. Bila je predsjednica kanadskog PEN-a. Ima diplomu iz novinarstva i engleske knjiĹľevnosti sa sveuÄŤiliĹˇta Carleton u Ottawi, te magisterij iz antropologije, sociologije i vjerskih studija, koji je stekla na sveuÄŤiliĹˇtu Concordia u Montrealu. Dobila je i poÄŤasni doktorat iz prava na sveuÄŤiliĹˇtu Carleton.

PoĹˇtovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Hrvatski P.E.N. centar prireÄ‘uje

raspravu o KULTURNOJ POLITICI U STRANAÄŚKIM PROGRAMIMA
u srijedu, 8. lipnja 2011., u 10 sati, u BasariÄŤekovoj 24, Zagreb.

Sa zabrinutoĹˇÄ‡u pratimo kako veliki broj graÄ‘ana Hrvatske gubi povjerenje u institucije predstavniÄŤke demokracije - te pak ne mogu uÄŤinkovito obavljati svoje zadaÄ‡e bez dobroga funkcioniranja javne sfere i procesa oblikovanja javnoga mnijenja.
Ĺ˝elimo pruĹľiti priliku strankama da na samom poÄŤetku izborne borbe, prije nego Ĺˇto ova problematika bude posve potisnuta u drugi plan, izloĹľe svoje viÄ‘enje kulturne politike. To nam se ÄŤini nuĹľnim posebice zbog toga Ĺˇto je u uvjetima krize vaĹľno razjasniti kriterije, kako izravne dodjele pomoÄ‡i i odrĹľavanja pojedinih ustanova, tako i obuhvatne politike usmjeravanja razvoja kulture u cjelini.

Molimo vas da sudjelujete u raspravi i svojim doprinosom pomognete jasnom sagledavanju razliÄŤitih politiÄŤkih opcija na podruÄŤju kulturne politike.

Sa Ĺˇtovanjem,

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ
predsjednica

REDOVNA GODIĹ NJA SKUPĹ TINA HRVATSKOG P.E.N. CENTRA
subota, 14. svibnja 2011. u 11 sati
KuÄ‡a Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb

PRIJEDLOG DNEVNOG REDA:
1. Izbor radnog predsjedniĹˇtva
2. PrihvaÄ‡anje predloĹľenog dnevnog reda
3. PrisjeÄ‡anje na preminule ÄŤlanove
4. IzvjeĹˇÄ‡a o redovitoj i programskoj djelatnosti u 2010. godini
5. Prijedlog programa rada u 2011. godini
6. Rasprava o izvjeĹˇÄ‡u i programima
7. Prijedlozi za primanje novih ÄŤlanova
8. Rasprava i glasovanje za nove ÄŤlanove
9. Razno

Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na tribinu unutar niza

KULTURA i PROĹ LOST

Neslavne obljetnice
10. travanj 1941. â€“ 10. travanj 2011.

Govore:
Ivo Goldstein, Goran Hutinec, Ĺ˝arko Puhovski i Vjeran Zuppa

nedjelja, 10. travnja 2011. u 18 sati

KnjiĹľnica i ÄŤitaonica B. OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5, Zagreb

Hrvatski P.E.N. Centar ima ÄŤast pozvati Vas na

SUSRET S KATALONSKIM AUTORIMA

Jaume C. Pons
Angels Gregori
Angel Igelmo
Lucia Pietrielli
Pau Vadell
Anna Gual
Pau Sanchiz i Ferrer

srijeda, 6. travnja 2011. u 18 sati

KnjiĹľnica i ÄŤitaonica B. OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5, Zagreb

Hrvatski P.E.N. centar i KnjiĹľnica Bogdana OgrizoviÄ‡a

ÄŤetvrtak, 24. veljaÄŤe 2011. u 20 sati

ZAĹ TO PREVODITI POEZIJU?

Sudionici:
Tonko MaroeviÄ‡, Zvonimir MrkonjiÄ‡, Sibila Petlevski,
Zvonko MakoviÄ‡, Ervin JahiÄ‡ i Tomica BajsiÄ‡

KnjiĹľnica Bogdana OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5, Zagreb

FESTIVAL KNJIĹ˝EVNOST UĹ˝IVO

LITERATURE LIVE FESTIVAL
Zagreb, 5.-9. studenoga 2010.
Zagreb, 5-9 November 2010.

PEN-HDP, BasariÄŤekova 24
KnjiĹľnica Marije JuriÄ‡ Zagorke, Krvavi most 2
Booksa, MartiÄ‡eva 14d

Sudionici / Participants:
Aleksej Cvetkov, Jean de Breyne, Damir DomitroviÄ‡, MiloĹˇ ÄurÄ‘eviÄ‡, Elena Fanajlova, Maria Ignatjeva, DraĹľen KatunariÄ‡, Mirt Komel, Marinko KoĹˇÄŤec, Nika LeskovĹˇek, Nina MitroviÄ‡, Bernard NoĂ«l, Robert PeriĹˇiÄ‡, Sibila Petlevski, Marko PogaÄŤar, Tomo Ravbar, Evelina Rudan, Ivana Sajko, Simona SemeniÄŤ, Slobodan Ĺ najder, Tena Ĺ tiviÄŤiÄ‡, Marina Ĺ ur Puhlovski, Milko Valent

PROGRAM:

5.11.
PEN-HDP BasariÄŤekova 24
12.00 h
Otvaranje Festivala / Opening of the Festival
Autorska ÄŤitanja / Readings Talk Show
Jean de Breyne
S autorom razgovaraju / Interviewed by
Vanda MikĹˇiÄ‡ i Sibila Petlevski
Marko PogaÄŤar
S autorom razgovaraju / Interviewed by MiloĹˇ ÄurÄ‘eviÄ‡
Evelina Rudan
S autoricom razgovara / Interviewed by MiloĹˇ ÄurÄ‘eviÄ‡

6.11.
PEN-HDP BasariÄŤekova 24
18-21 h
Autorska ÄŤitanja / Readings Talk Show
Marina Ĺ ur Puhlovski
S autoricom razgovara/ Interviewed by Velimir ViskoviÄ‡
Robert PeriĹˇiÄ‡
S autorom razgovaraju / Interviewed by Jadranka PintariÄ‡
Marinko KoĹˇÄŤec
S autorom razgovara/ Interviewed by Jadranka PintariÄ‡

7.11.
PEN, HDP BasariÄŤekova 24
12-14 h
Autorska ÄŤitanja / Readings Talk Show
Slobodan Ĺ najder
S autorom razgovara / Interviewed by Sibila Petlevski
Nina MitroviÄ‡
S autorom razgovara / Interviewed by Sibila Petlevski

***

KnjiĹľnica Marije JuriÄ‡ Zagorke, Krvavi most 2
18-21 h
Autorska ÄŤitanja / Readings Talk Show
Bernard NoĂ«l
S autorom razgovaraju / Interviewed by
Ingrid Ĺ afranek, Zvonimir MrkonjiÄ‡ & Sylvain Tanquerel

KnjiĹľevni salon â€“ Pisma poetskog prijateljstva Literary Salon â€“ Letters of Poetic Friendship Jean de Breyne â€“ Bernard NoĂ«l

8.11.
PEN, HDP BasariÄŤekova 24
12-14 h
Autorska ÄŤitanja / Readings & Talk Show
DraĹľen KatunariÄ‡
S autorom razgovara / Interviewed by Jadranka PintariÄ‡
Maria Ignatieva
S autoricom razgovara/ Interviewed by Fikret Cacan

***

KnjiĹľnica Marije JuriÄ‡ Zagorke, Krvavi most 2
18-21 h
Autorska ÄŤitanja / Readings & Talk Show
Aleksej Cvetkov
S autorom razgovara / Interviewed by Fikret Cacan & Sibila Petlevski
MiloĹˇ ÄurÄ‘eviÄ‡
S autorom razgovara / Interviewed by Sibila Petlevski
Elena Fanajlova
S autorom razgovara / Interviewed by Fikret Cacan

9.11.
PEN, HDP BasariÄŤekova 24
12-14 h
Autorska ÄŤitanja / Readings Talk Show
Ivana Sajko
S autoricom razgovara / Interviewed by Marin BlaĹľeviÄ‡
Milko Valent
S autorom razgovara / Interviewed by Boris Senker

PARALELNI PODNEVNI PROGRAM:
KnjiĹľnica Marije JuriÄ‡ Zagorke, Krvavi most 2
12.00 h
Predstavljanje hrvatskog izdanja knjige Bernarda NoĂ«la Ostatak puta (Litteris-Zagreb)

***

Booksa, MartiÄ‡eva 14d
18-20 h
Autorska ÄŤitanja uz razgovor na temu
â€ś(De)tabuizacija suvremene drame i kazaliĹˇta;
primjeri iz hrvatske i slovenske prakseâ€ť
/ Readings and Talks on the topic
â€ś(De)tabuization of contemporary drama and theatre;
examples from Croatian and Slovene practiceâ€ť

Autori i sudionici u diskusiji /Authors and Participants in Discussion:

(Note: T. Ĺ tiviÄŤiÄ‡ is represented only as author in the Festival edition, not taking part in the discussion)

Damir DomitroviÄ‡, Mirt Komel, Nika LeskovĹˇek, Sibila Petlevski, Goran PavliÄ‡, Tomo Ravbar, Ivana Sajko, Simona SemeniÄŤ, Slobodan Ĺ najder, Tena Ĺ tiviÄŤiÄ‡, Milko Valent, Tomislav Zajec

Program festivala u PDF formatu - kliknite ovdje

Zagreb, 15. srpnja 2010.

Izjava za medije

Hrvatski P.E.N. centar ponovno izraĹľava ogorÄŤenje zbog represivnih postupaka protiv prosvjednika koji na primjeru VarĹˇavske ulice uz veliku potporu nastoje obraniti javni interes pred interesima pojedinaca. Prizor posjeÄŤenih stabala i velikog broja naoruĹľanih specijalaca ostat Ä‡e upeÄŤatljiv simbol nadmenosti i nebrige za volju graÄ‘ana.

Za Hrvatski P.E.N. centar NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ

Zagreb, 11. veljaÄŤe 2010.

Izjava za medije

Hrvatski centar PEN-a snaĹľno protestira protiv nasilnog postupka vlasti protiv graÄ‘anske inicijative za zaĹˇtitu gradske jezgre i pritvaranja njezinih aktivista. Time je instrumentima moÄ‡i prekinut pokuĹˇaj da se u javnosti nenasilnom akcijom i bez ometanja uobiÄŤajenog prometa raĹˇÄŤiste svi elementi graÄ‘evinskoga poduhvata. TraĹľimo da se pritvoreni odmah oslobode i da se omoguÄ‡i daljnje odvijanje mirnoga prosvjeda.

NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, predsjednica

Zagreb, 08. veljaÄŤe 2010.

50. OBLJETNICA ODBORA ZA PISCE U ZATVORU

Hrvatski P.E.N. centar predloĹľio je uvrĹˇtavanje Vlade Gotovca meÄ‘u pedeset pisaca koji Ä‡e obiljeĹľiti 50. obljetnicu Odbora MeÄ‘unarodnog PEN-a za pisce u zatvoru, posveÄ‡enog obrani slobode izraĹľavanja diljem svijeta.

OvogodiĹˇnja, jubilarna obljetnica, koja se obiljeĹľava meÄ‘unarodnom kampanjom ''Jer pisci govore Ĺˇto misle'', bit Ä‡e prigoda za odavanje poÄŤasti piscima za koje se razliÄŤitim naÄŤinima borbe i prosvjeda zalagao MeÄ‘unarodni PEN.

Na popisu pedeset ''znakovitih sluÄŤajeva'' su Josef Brodsky, Vaclav Havel, Anna Politkovskaya, Ken Saro-Wiwa, Salman Rushdie, Lydia Cacho i Liu Xiaobo. JoĹˇ nije odluÄŤeno hoÄ‡e li Vlado Gotovac biti meÄ‘u njima, a to bi se trebalo znati u travnju.

Tom hrvatskom pjesniku, esejistu, filozofu, govorniku i politiÄŤaru bit Ä‡e posveÄ‡eni programi obiljeĹľavanja Odbora za pisce u zatvoru u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra.

U Londonu Ä‡e se odrĹľati MeÄ‘unarodni festival svjetske knjiĹľevnosti ''Free the World'', od 14. do 18. travnja, a organizirat Ä‡e se i dogaÄ‘aju vezani uz Iran te uz kineskog disidenta Liua Xiaoboa.

PEN je najstarija organizacija koja promiÄŤe slobodu govora i izraĹľavanja, a Odbor za pisce u zatvoru postavio je nove standarde u obrani prava pisaca i ostalih. U radu Odbora danas sudjeluje viĹˇe od 70 centara u cijelome svijetu, dok MeÄ‘unarodni PEN (osnovan 1921., a Hrvatski PEN centar 1927.) ima viĹˇe od 140 podruĹľnica u stotinjak zemalja.

Zagreb, 12. studenog 2009.

Izjava za tisak

15. studeni - MeÄ‘unarodni dan pisaca u zatvorima

Povodom MeÄ‘unarodnog dana pisaca u zatvorima koji se svake godine obiljeĹľava 15. studenog, Hrvatski PEN centar obavjeĹˇtava javnost o aktivnostima Odbora za pisce u zatvorima na meÄ‘unarodnoj razini.

Svake godine Ĺˇirom svijeta ponavljaju se napadi na pisce, novinare, urednike, izdavaÄŤe i pjesnike koji su na najsuroviji naÄŤin onemoguÄ‡eni u svom radu. ViĹˇe od tisuÄ‡u sluÄŤajeva zlostavljanja, prijetnji, napada, progona i ubojstava svjedoÄŤe o ograniÄŤavanju slobodne i kritiÄŤke misli u mnogim drĹľavama svijeta..

Tijekom 75. kongresa MeÄ‘unarodnog PEN-a u Linzu krajem listopada ove godine â€“ Odbor za pisce u zatvorima objavio je izvjeĹˇÄ‡e za prvih 6 mjeseci 2009. godine i predloĹľio 11 posebnih rezolucija kojima se osuÄ‘uju napadi na pisce Ĺˇirom svijeta. Ove su rezolucije usmjerene protiv drastiÄŤnih krĹˇenja ljudskih prava kao i prava na slobodu govora i stvaranja u zemljama poput Kube, Kine, Irana, Rusije, Gruzije, Eritreje, Meksika i drugih zemalja Latinske Amerike.

U ĹˇestomjeseÄŤnom izvjeĹˇÄ‡u ovog PENova odbora detaljno su dokumentirani brojni napadi na pisce Ĺˇirom svijeta. Hrvatska se sa joĹˇ uvijek nerijeĹˇenim ubojstvom Ive PukaniÄ‡a, tako naĹˇla u nezavidnom druĹˇtvu sa zemljama poput â€“ Rusije, u kojoj pravosuÄ‘e uz ubojstvo Natalije Estemirove, novinarke i aktivistice NVO Memorial, nije od 1990. godine razrijeĹˇilo ÄŤak 17 ubojstava.

Odbor za pisce u zatvorima (WiPC) osnovan je 1960. godine kako bi branio prava pisaca koji borave u zatvorima, organizirao kampanje za oslobaÄ‘anje, lobirao vlade i lokalne vlasti i na taj naÄŤin ponudio zatvorenicima nadu i ohrabrenje. Pravo na kritiÄŤko miĹˇljenje i njegovo slobodno izraĹľavanje jedno je od najvaĹľnijih ljudskih prava koje se ne smije ograniÄŤavati.

Za viĹˇe informacija molimo pregledati:

www.internationalpen.org.uk/go/committees/writers-in-prison

ili se obratiti:

Andrea Feldman
Odbor za pisce u zatvorima
Hrvatski PEN centar

20 GODINA OD PADA BERLINSKOG ZIDA
razgovor koji organiziraju Hrvatski P.E.N. centar i Goethe-Institut Kroatien

petak, 13. 11. 2009. u 10 sati,
Hrvatsko novinarsko druĹˇtvo, PerkovÄŤeva 2, Zagreb

u razgovoru sudjeluju:
Gerd Koenen, povjesniÄŤar i publicist
Nenad PopoviÄ‡, pisac i nakladnik
Ĺ˝arko Puhovski, profesor politiÄŤke filozofije, SveuÄŤiliĹˇte u Zagrebu
Slobodan Ĺ najder, knjiĹľevnik

uz simultani prijevod.

Pozivnica - kliknite ovdje

Ako 1989., godina pada Berlinskog zida, oznaÄŤava jedan od â€žnajsretnijih dogaÄ‘ajaâ€ś u povijesti NjemaÄŤke, tada ovaj datum iz perspektive JugoistoÄŤne Europe istovremeno zahtijeva kritiÄŤki pogled unatrag. Kraj komunizma u zemljama bivĹˇe Jugoslavije doĹˇao je istovremeno s ratom, bijegom i progonom. Prema dr. Gerdu Koenenu povijest komunizma treba svrstati u â€žstoljeÄ‡e ekstremaâ€ś i dati izdiferenciranu sliku, Ĺˇto je tema ZagrebaÄŤkog razgovora povodom 20 godina od pada Berlinskog zida.

Dr. Gerd Koenen je povjesniÄŤar i publicist. Njegove glavne teme su povijest komunizma, radikalnih pokreta i totalitarnih praksi 20. stoljeÄ‡a. Posebno polje interesa su mu i odnosi izmeÄ‘u NjemaÄŤke i Rusije. 2007. dobio je LeipziĹˇku knjiĹľevnu nagradu za europsko razumijevanje. Od travnja 2008. gostujuÄ‡i je predavaÄŤ i istraĹľivaÄŤ Â«excellency programaÂ» FRIAS sveuÄŤiliĹˇta u Freiburgu. Ĺ˝iri povijesnog ÄŤasopisa DAMALS dodijelio mu je za knjigu Putovima sanja o svjetskoj revoluciji: projekt Guevara nagradu za najbolju povijesnu knjigu godine 2009. Najpoznatije knjige su mu: Veliki pjevovi â€“ Lenjin, Staljin, Mao Ce Tung. Kultovi voÄ‘a i mitovi o herojima, 1991., NjemaÄŤka i ruska revolucija (s Lewom Kopelevom) 1998. , Utopija ÄŤiĹˇÄ‡enja â€“ Ĺˇto je bio komunizam? 1998., Ruski kompleks. Nijemci i istok 2005.

		Koenenova politiÄŤka biografija zanimljiva je koliko i ona spisateljska. Bio je utjecajni ÄŤlan SDS-a, koji je vodio studentski pokret 1968. godine u NjemaÄŤkoj. Godine 1973. pristupio je KBW-u, KomunistiÄŤkom savezu Zapadne NjemaÄŤke. 1982. godine distancirao se od KBW-a baveÄ‡i se i intenzivno objavljujuÄ‡i o poljskom pokretu SolidarnoĹ›Ä‡. Posljednjih godina je kroz znaÄŤajne polemike u tiskanim medijima i na televiziji u svojoj zemlji postao jednim od najutjecajnijih intelektualaca koji govore o
proturjeÄŤnostima i praksama (napose njemaÄŤke) Nove ljevice i neokonformizmu svoje generacije. NjemaÄŤki tjednik Der Spiegel (2001.) o autobiografskoj studiji NaĹˇe crveno desetljeÄ‡e: To je povijest ÄŤitave jedne politiÄŤke generacije, ideoloĹˇkih i psiholoĹˇkih snaga koje su je pokretale, a u stvari i povijest jednog desetljeÄ‡a konaÄŤnog obraÄŤuna izmeÄ‘u komunizma i faĹˇizma. Biograf je tu kasni ideoloĹˇki kritiÄŤar samoga sebe, renegat koji piĹˇe u velikoj tradiciji Manesa Sperbera i Arthura Koestlera.

10 GODINA LYRIKLINE.ORG
KnjiĹľevna veÄŤer u Hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu

Hrvatski centar P.E.N.-a 2007. godine potpisao je partnerski ugovor s Literaturwerkstatt u Berlinu za ukljuÄŤivanje hrvatskih autora na internetsku pjesniÄŤku antologiju lyrikline.org, te prevoÄ‘enje stranih pjesnika na hrvatski i ukljuÄŤivanje tih prijevoda na istu stranicu. To se dogodilo nakon Ĺˇto je Zvonko MakoviÄ‡ godinu ranije bio pozvan da sudjeluje na pjesniÄŤkom festivalu u Berlniu i kao prvi hrvatski pjesnik ukljuÄŤen u tu antologiju. Tijekom 2008. snimljeno je Ĺˇestoro hrvatskih pjesnika, koji sami ÄŤitaju po deset svojih pjesama i s istim tim pjesmama u hrvatskoj i prevednoj verziji, ukljuÄŤeno je na internetsku stranicu ove najveÄ‡e antologije suvremene svjetske poezije. To su Zvonimir MrkonjiÄ‡, Andriana Ĺ kunca, Sonja ManojloviÄ‡, Branko MaleĹˇ, Delimir ReĹˇicki i Siblia Petlevski. U proljeÄ‡e 2009. direktor LiteraturwerkstĂ¤tta iz Berlina g. Thomas Wohlfahrt gostovao je u Zagrebu i u organizaciji Hrvatskog centra P.E.N.-a i Goethe Instituta i odrĹľao javnu prezentaciju internetske antologije lyrikline.org u KnjiĹľnici Bogdan OgrizoviÄ‡. Tijekom predstavljanja prireÄ‘eno je i ÄŤitanje zastupljenih hrvatskih pjesnika te razgovor s g. Wohlfartom i Z. MakoviÄ‡em koji s hrvatske strane vodi ovaj projekt. Kako lyrikline.org sada slavi desetu obljetnicu, dogovoreno je da zemlje partneri gostuju krajem listopada u Berlinu, a da se u veleposlanstvima tih zemalja organiziraju ÄŤitanja. Dogovoreno je tako da se u Hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu 28. listopada u 18h organizira knjiĹľevna veÄŤer koja je dio sluĹľbenog programa jubilarnoga festivala lyrikline.org. Sama proslava desetogodiĹˇnjice odvija se na najviĹˇoj razini, pa Ä‡e tako sam predsjednik BRD g. Horst Koehler otvoriti ovu sveÄŤanost. U Berlin su otputovali pjesnici Andriana Ĺ kunca, Zvonko MakoviÄ‡ i Branko ÄŚegec, a s njima Ä‡e u Hrvatskom veleposlanstvu u srijedu nastupiti i njemaÄŤki pjesnici Karin Kiwus i Dieter M. GrĂ¤f, dok Ä‡e moderatorica biti ugledna prevoditeljica i promotorica hrvatske knjiĹľevnosti u NjemaÄŤkoj gospoÄ‘a Alida Bremer.
Tijekom prve polovice 2009. dovrĹˇene su pripreme za snimanje drugih Ĺˇestoro pjesnika, te njihovi prijevodi, Ĺˇto Ä‡e biti predstavljeno u listopadu u Berlinu u okviru obiljeĹľavanja desetogodiĹˇnjice projekta. Da je takva aktivna promidĹľba hrvatske poezije vaĹľna, svjedoÄŤi i ÄŤinjenica da je Ĺˇestoro hrvatskih pjesnika bilo pozvano proĹˇloga lipnja da gostuje u okviru vrlo dobre prevodilaÄŤke radionice koja se veÄ‡ 16 godina odrĹľava u Mainzu i Edenkobenu. Taj prevodilaÄŤki projekt, nazvan â€žPoezija susjedaâ€ś ("Poesie der Nachbarn: Dichter ĂĽbersetzen Dichter"), nakon dovrĹˇenih prijevoda tiska opseĹľnu knjigu hrvatskih autora, predstavlja ih na viĹˇe mjesta u NjemaÄŤkoj i knjige distribuira na relevantne adrese. U lipnju su tako u Edenkobenu i Mainzu gostovali Ivana BodroĹľiÄ‡-SimiÄ‡, Gordana BeniÄ‡, Zvonko MakoviÄ‡, Branko ÄŚegec, Tomica BajsiÄ‡, a pozvani Delimir ReĹˇicki zbog bolesti nije mogao putovati. Iako internetska antologija lyrikline.org nema direktne veze s projektom "Poesie der Nachbarn: Dichter ĂĽbersetzen Dichter", ima itekako indirektne. Naime, hrvatski su pjesnici u NjemaÄŤkoj prepoznati i cijenjeni i pojavljivanje u viĹˇe projekta pomaĹľe boljem poznavanju i prevoÄ‘enju naĹˇe suvremene knjiĹľevnosti uopÄ‡e.
I ljetoĹˇnji projekt â€žPoezija susjedaâ€ś i knjiĹľevna veÄŤer koje Ä‡e se odrĹľati u srijedu 28. listopada 2009. u 18h u Veleposlanstvu RH u Berlin omoguÄ‡eno je uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH.

Regionalni susret Susjedstvo rijeÄŤi
Drugi svjetski rat, holokaust i knjiĹľevnost danas

Susjedstvo rijeÄŤ, prvi regionalni susret Hrvatskog centra P.E.N.-a, govori o joĹˇ i danas vaĹľnoj i bolnoj temi - Drugom svjetskom ratu, holokaustu i knjiĹľevnosti danas. Upravo ove godine obiljeĹľava se sedamdeseta godiĹˇnjica izbijanja najkrvavijeg sukoba u povijesti, sukoba koji je promijenio ne samo kartu Europe i svijeta, veÄ‡ je donio najstraĹˇnije uĹľase - od logora smrti i programa istrebljenja jedne nacije pa sve do atomske bombe. I na naĹˇim prostorima Drugi svjetski rat ostavio je neizbrisiv trag, te gotovo da i nema obitelji koja nije itekako osjetila i proĹľivjela uĹľase koje je uzrokovao. NaĹľalost, u knjiĹľevnosti s naĹˇih prostora tema Drugog svjetskog rata relativno je malo i rijetko zastupljena, posebno u usporedbi s europskim knjiĹľevnostima, a ni naĹˇa se historiografija joĹˇ uvijek nije dovoljno pomno i objektivno posvetila tom povijesnom razdoblju.
Susret Susjedstvo rijeÄŤi Ĺľeli potaknuti da se o temama Drugog svjetskog rata i holokausta progovori i iz perspektive knjiĹľevnosti i publicistike, da se pokuĹˇa uvidjeti zaĹˇto nedovoljno piĹˇemo, zaĹˇto naĹˇe pisce zapravo rijetko zanimaju takve teme, zaĹˇto se na naĹˇim pozornicama rijetko izvode drame koje se bave Drugim svjetskim ratom, zaĹˇto nas slabo zanima vlastita proĹˇlost, i na koji se umjetniÄŤki naÄŤin moĹľemo baviti partizanima, ustaĹˇama, ÄŤetnicima, belogardejcima, logorima smrti od Jadovna i Danice do Jasenovca, te kako to da se zapravo i povjesniÄŤari i publicisti relativno rijetko odluÄŤuju baviti Drugim svjetskim ratom. Zatvaramo li i dalje svoje kosture u ormar i hoÄ‡e li oni zbog toga ponovno iskoÄŤiti kada im se najmanje nadamo, kao Ĺˇto je bilo poÄŤetkom devedesetih?
O temi susreta razgovarat Ä‡e ugledni pisci i publicisti DaĹˇa DrndiÄ‡, Slavko Goldstein, Tvrtko Jakovina, Drago JanÄŤar, Ivan LovrenoviÄ‡, Dragan RaduloviÄ‡, Slobodan Ĺ najder i Andrea Zlatar.

Seid SerdareviÄ‡

Program

10. 9. 2009. u 19 sati
Profil Megastore, BogoviÄ‡eva 7, Zagreb
Predstavljanje autora i ÄŤitanje iz djela
Sudjeluju: Slavko Goldstein, Drago JanÄŤar i Slobodan Ĺ najder
Voditelji: Andrea Zlatar i Seid SerdareviÄ‡

11. 9. 2009. u 11 sati
Hrvatski centar P.E.N.-a, Vila Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb
Izlaganja i razgovor
Sudjeluju: DaĹˇa DrndiÄ‡, Slavko Goldstein, Drago JanÄŤar, Ivan LovrenoviÄ‡, Dragan RaduloviÄ‡, Slobodan Ĺ najder
Voditelji: Tvrtko Jakovina i Andrea Zlatar

11. 9. 2009. u 19 sati
Profil Megastore, BogoviÄ‡eva 7, Zagreb
Predstavljanje autora i ÄŤitanje iz djela
Sudjeluju: DaĹˇa DrndiÄ‡, Ivan LovrenoviÄ‡ i Dragan RaduloviÄ‡
Voditelji: Andrea Zlatar i Seid SerdareviÄ‡

Hrvatski centar P.E.N.-a poziva Vas na predstavljanje dvojeziÄŤnih izdanja danskih autora objavljenih u Biblioteci P.E.N.

Susanne Jorn: Nimbi

Erik Stinus: Vlak u vruÄ‡ici - Febertoget

Predstavljanje Ä‡e se odrĹľati u petak, 5. lipnja 2009., u 13 sati u A-119 na Katedri za skandinavske jezike i knjiĹľevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana LuÄŤiÄ‡a 3.
Govorit Ä‡e autorica Susanne Jorn, prevoditeljica Dora MaÄŤek, urednik izdanja MiloĹˇ ÄurÄ‘eviÄ‡ i direktorica festivala KnjiĹľevnost uĹľivo, Sibila Petlevski.

HRVATSKI CENTAR P.E.N.-a, CENTAR ZA KNJIGU i

KNJIĹ˝NICA BOGDANA OGRIZOVIÄ†A

pozivaju vas na predstavljanje

ameriÄŤkog pjesnika

BRIANA HENRYJA

o kojemu Ä‡e govoriti slovenski pjesnici
ALEĹ Ĺ TEGER
i
TOMAĹ˝ Ĺ ALAMUN
Henryjevu poeziju u prijevodu Borisa GregoriÄ‡a ÄŤitat Ä‡e
Tanja RadoviÄ‡
Razgovor Ä‡e simultano prevoditi
MiloĹˇ ÄurÄ‘eviÄ‡

KnjiĹľnica Bogdana OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5, utorak 2. lipnja 2009. U 19 sati

Hrvatski centar P.E.N.-a poziva Vas da aktivno sudjelujete na tribini â€žĹ to Ä‡e nam ÄŤasopisi za kulturu?â€ś, prvoj tribini iz ciklusa â€žJavna rijeÄŤâ€ś.

Tribina Ä‡e se odrĹľati u srijedu, 29. travnja 2009., u 19 sati u prostorijama Hrvatskog centra P.E.N.-a u BasariÄŤekovoj 24, Zagreb.

Pitanje â€žĹ to Ä‡e nam ÄŤasopisi za kulturu?â€ś nije miĹˇljeno retoriÄŤki. Povodom nedavnih polemika, ali i povodom ekonomske krize koja zahtijeva legitimiranje svih izdataka, skup onih koji proizvode, financiraju i ÄŤitaju takve ÄŤasopise pravo je mjesto za izricanje jasnih i razgovijetnih stavova.

Upravni odbor Hrvatskog centra P.E.N-a Ĺľeli javnost upozoriti na slijedeÄ‡e okolnosti:

Povodom otkaza uruÄŤenog novinarki Slobodne Dalmacije, NataĹˇi Ĺ kariÄŤiÄ‡, PEN sa zabrinutoĹˇÄ‡u izjavljuje da zakonski okviri u kojima se odvija rad veÄ‡ine novinara u Hrvatskoj ne jamÄŤe sigurnost u obavljanju njihova odgovornoga posla informiranja javnosti.

Povodom ukidanja sredstava za Ĺˇkolske knjiĹľnice zbog smanjenog proraÄŤuna ukazuje na okolnost da razmjerno neznatna sredstva namijenjena Ĺˇkolskim knjiĹľnicama omoguÄ‡uju da se knjiga pribliĹľi onima kojima je upravo Ĺˇkola jedina moguÄ‡nost da doÄ‘u u dodir s knjigama izvan, ali i unutar Ĺˇkolskih zahtjeva. PomoÄ‡ Ĺˇkolskim knjiĹľnicama neophodna je karika u stvaranju ravnopravnih moguÄ‡nosti za kasnije sudjelovanje u kulturnom i javnom Ĺľivotu.

Upravni odbor najavljuje sljedeÄ‡e aktivnosti:

Goethe-Institut Kroatien i Hrvatski centar P.E.N.-a javno Ä‡e predstaviti projekt internetskog portala lyrikline.org u petak, 17. travnja 2009. u 19 sati u KnjiĹľnici i ÄŤitaonici Bogdana OgrizoviÄ‡a, PreradoviÄ‡eva 5 u Zagrebu.

U projekt je ukljuÄŤeno sedam hrvatskih pjesnika: Sibila Petlevski, Sonja ManojloviÄ‡, Andrijana Ĺ kunca, Zvonimir MrkonjiÄ‡, Branko MaleĹˇ, Delimir ReĹˇicki i Zvonko MakoviÄ‡. Djela su dostupna u zvuÄŤnom zapisu na izvornom jeziku i u prijevodu.

Tribine tijekom travnja i srpnja:

Javna rijeÄŤ - U potrazi za ÄŤasopisom za kulturu; Populizam i demokracija; Internet i javnost
Usmene novine - ÄŚlanovi PEN-a i njihovi gosti vraÄ‡aju se ovom davno zaboravljenom obliku javne rijeÄŤi, iznoseÄ‡i tekstove za koje u danaĹˇnjim medijima ne mogu pronaÄ‡i mjesto.

Regionalni knjiĹľevni skup SUSJEDSTVO RIJEÄŚI - sastanak uglednih pisaca iz Hrvatske i susjednih zemalja

Izdanja Hrvatskog centra P.E.N.-a moĹľete naruÄŤiti putem telefona (385 1 48 80 014) ili e-maila (hrvatski.p.e.n.centar@zg.t-com.hr).


	Uprava Hrvatskog centra P.E.N.-a (izabrana na Izbornoj skupĹˇtini 14. oĹľujka 2009.)

	NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ	predsjednica
	(27 glasova)

	Zvonko MakoviÄ‡	potpredsjednik
	(23 glasa)

	Tonko MaroeviÄ‡	potpredsjednik
	(29 glasova)

	Seid SerdareviÄ‡	glavni tajnik
	(30 glasova)

	Ingrid Ĺ afranek	tajnica
	(28 glasova)

	Tomica BajsiÄ‡	tajnik

	(26 glasova)


	UPRAVNI ODBOR	NADZORNI ODBOR

	Branko ÄŚegec	Andrea Feldman
	(21 glas)	(16 glasova)

	Ĺ˝eljka ÄŚorak	Sibila Petlevski
	(19 glasova)	(15 glasova)

	Giga GraÄŤan	Andrea Zlatar
	(17 glasova)	(12 glasova)

IZBORNA SKUPĹ TINA HRVATSKOG CENTRA P.E.N.-a

odrĹľat Ä‡e se u subotu, 14. oĹľujka 2009. u 11 sati

Vila Arko, BasariÄŤekova 24, Zagreb

Od 7. do 11. studenoga 2008., u prostorijama Vile Arko u BasariÄŤekovoj 24 na Gornjem gradu, odrĹľat Ä‡e se peto izdanje festivala KNJIĹ˝EVNOST UĹ˝IVO - LITERATURE LIVE, i ove godine u organizaciji Hrvatskog centra P.E.N.-a i Hrvatskog druĹˇtva pisaca HDP-a.

OvogodiĹˇnji festival predstavlja velika imena starije generacije pjesnika poput talijanskog autora Luciana Morandinija, izraelskog pjesnika s bogatom frankofonom recepcijom IsraĂ«la Eliraza i ruskog pjesnika VjaÄŤeslava Kuprijanova. MeÄ‘u pozvanim prozaicima zasebno mjesto pripada Hamidu Sadru, jednom od najnagraÄ‘ivanijih austrijskih romanopisaca koji stvara na njemaÄŤkom, ali je podrijetlom iz Irana. U svojim sredinama prepoznati, hvaljeni i prevoÄ‘eni mlaÄ‘i autori po prvi puta se predstavljanju hrvatskoj publici: Slovak Martin Solotruk, Ĺ veÄ‘ani Boel Schenlaer i Per-Eric SĂ¶der, glazbenici-pjesnici poput MalteĹľanina Vincea Fabrija i Francuza HervĂ©a Brunauxa i Patricka Dubosta, ili nekonvencinalnog Izraelca Ronnyja Somecka. Festival ove godine Ĺľeli svratiti pozornost na znaÄŤaj pjesnikinja u domaÄ‡oj sredini â€“ od Andriane Ĺ kunce, preko Gordane BeniÄ‡ do Dorte JagiÄ‡. Sudionik festivala je i jedan od najÄŤitanijih hrvatskiih prozaika, Zoran FeriÄ‡. Britanska knjiĹľevnica Fiona Sampson nagraÄ‘ivana je autorica ÄŤetrnaest knjiga. Pjesnik, prozaik i urednik meÄ‘unarodne elektroniÄŤke edicije Blesok, Makedonac Igor Isakovski, veÄ‡ je poznat mlaÄ‘oj hrvatskoj pjesniÄŤkoj sredini, baĹˇ kao i Sergej Glovjuk, jedan od prevoditelja i glavni urednik antologije kojom je hrvatska poezija predstavljena u Rusiji. Gost festivala je i AleĹˇ Ĺ teger, utjecajno ime suvremene slovenske scene, ali i izvanredni pisci iz trĹˇÄ‡anske sredine: Roberto Dedenaro i Slovenac Marko Kravos, s ÄŤijim se djelom zagrebaÄŤka sredina veÄ‡ nekoliko puta susretala. NjemaÄŤki pisac Olaf Georg Klein autor je jedne od svojedobno najkontroverznijih knjiga koje dokument i fikciju isprepleÄ‡u u potresnoj slici Berlina.

Program festivala KnjiĹľevnost uĹľivo - Literature live 2008 - kliknite ovdje

Tomislav Ladan, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav KrleĹľa, prevoditelj, leksikograf, romanopisac i naĹˇ uvaĹľeni ÄŤlan preminuo je u petak, 12. rujna 2008.
Komemoracija Ä‡e se odrĹľati u srijedu, 17. rujna u 10 sati u Leksikografskom zavodu Miroslav KrleĹľa.
IspraÄ‡aj je istoga dana, s krematorija na Mirogoju u 12 i 30.

OvogodiĹˇnji Svjetski kongres Internacionalnog P.E.N.-a odrĹľat Ä‡e se od 17. - 22. rujna u Bogoti, Kolumbiji, a njegova je tema najavljena naslovom The role of the Word. Hrvatski centar P.E.N.-a predstavljat Ä‡e prof. dr. NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ.

U ponedjeljak, 16. lipnja, preminuo je naĹˇ uvaĹľeni ÄŤlan, pjesnik i esejist Zlatko TomiÄŤiÄ‡ (26. 5. 1930.). Pisao je prozu, putopise, drame i eseje. UreÄ‘ivao je nekoliko ÄŤasopisa te prevodio s makedonskog. S Dragutinom TadijanoviÄ‡em priredio je Antologiju hrvatskih pjesama u prozi (1958.).

Od 5. do 8. lipnja 2008. godine ÄŤlanovi Hrvatskog centra P.E.N.-a sudjelovat Ä‡e na 11. Regionalnoj konferenciji P.E.N.-a u Ohridu.
Hrvatski predstavnici bit Ä‡e aktivno ukljuÄŤeni u raspravu okruglog stola na temu Freedom and Fear, zastupljeni u publikacijama koje izlaze u sklopu ohridske konferencije, te na kraju prisustvovati sastanku Odbora za prevoÄ‘enje i lingvistiÄŤka prava, koji svoje sjediĹˇte ima upravo unutar Makedonskog centra P.E.N.-a, a koji sustavno priprema izvjeĹˇÄ‡a o stanju lingvistiÄŤkih prava u pojedinim zemljama.

U pripremi su dvojeziÄŤna izdanja izabranih pjesama sljedeÄ‡ih autora: Susanne Jorn (Danska), Erik Stinus (Danska), Don Paterson (Ĺ kotska), Dieter GrĂ¤f (NjemaÄŤka).
U istoj ediciji Biblioteke P.E.N.-a veÄ‡ su objavljeni dvojeziÄŤni naslovi portugalskih pjesnika Ane Hatherly i Casimira de Brita.

12. lipnja 2008. godine odrĹľat Ä‡e se tribina na temu Slovensko-hrvatske kulturne veze. Nakon ljubljanskih susreta koji su se odrĹľali u oĹľujku ove godine, ÄŤlanovi dvaju susjednih centara P.E.N.-a ponovno Ä‡e se okupiti u KnjiĹľnici Bogdana OgrizoviÄ‡a. Sudjeluju: Ciril Zlobec, Boris A. Novak, AleĹˇ Debeljak, Tone PerĹˇak, Miha PintariÄŤ, Manca KoĹˇir, Peter KovaÄŤiÄŤ PerĹˇin, NadeĹľda ÄŚaÄŤinoviÄŤ, Zvonko MakoviÄ‡, Branko ÄŚegec, Tonko MaroeviÄ‡, Ĺ˝arko PaiÄ‡, Zvonko KovaÄŤ.

Prethodna stranica [ 2 ] Slijedeća stranica

design MidiCOM