English version


Novosti
Što je P.E.N.
Uprava
Povelja P.E.N.-a
Statut Hrvatskog P.E.N. centra
Kontakt
Izdanja P.E.N.-a
Links
Književnost uživo - Literature live



Novosti

KAJ i ČA - poetski međuprostori

Utorak, 20. rujna 2022. u 19 sati,
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

U sklopu ciklusa tribina Tumači poezije Hrvatskog PEN centra, održat će se tribina posvećena hrvatskoj dijalektalnoj poeziji.
Na tribini će sudjelovati Božica Brkan, književnica i novinarka, Evelina Rudan, književnica, pjesnikinja, književna povjesničarka i kritičarka, Mario Kolar, književni povjesničar i kritičar, Nada Galant, pjesnikinja i Diana Burazer, moderatorica.

DOBRODOŠLI!


Događaj Annie Ernaux: Govoriti i pisati o pobačaju

U sklopu ciklusa tribina Književnost čita znanost, znanost čita književnost koje ove godine pokrećemo u sklopu Hrvatskog PEN centra donosimo niz bitnih književnih djela i tema koje pokušavamo gledati iz nekih drugih kuteva, ponajviše znanstvenih, bilo da se radi o društevnim ili prirodnim znanostima. Cilj ovog projekta je stvaranje i novih čitanja, ali i različite književne publike, kao i osvještavanje važnosti književnih djela za neke neknjiževne fenomene.

Knjige u fokusu ove tribine bit će ove godine Događaj Annie Ernaux, Kada više ne razumijemo svijet Benjamina Labatuta, Zemlja bez sutona Marije Andrijašević i Smrtni ishod atletskih povreda Milice Vučković.

Ciklus tribina započinjemo razgovorom o knjizi Događaj
u Booksi, u utorak, 13. 9. u 19h.

Događaj je knjiga koja je danas aktualno koliko je bila i kada je prvi puta objavljena, a sjajan prijevod Milene Ostojić na hrvatskom donosi nam MAMA Zagreb u suradnji s Kulturtregerom u već poznatoj biblioteci Prijatelji.

Događaj je autobiografsko djelo koje pred nas donosi brutalno iskrenu i mučnu priču o iskustvu abortusa autorice u vrijeme kada je u Francuskoj pobačaj zabrenjen. Kroz tribinu i razgovor s Marijom Mađor Božinović, fizičarkom, Jasenkom Grujić, ginekologinjom i aktivisticom za ženska reproduktivna prava te Andreom Vranić, psihologinjom razgovarat ćemo o značenju knjige Događaj, različitim aspektima napisanog iskustva te samom značenju iznošenja ovog iskustva za društvo i ženska prava.

Moderira: Monika Herceg


Društvo hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatski PEN centar pozivaju Vas na pjesničko - glazbeno druženje s Mariom Quinterom, kolumbijskim pjesnikom, glazbenikom i direktorom kazališne grupe Parpado teatro. U glazbenom dijelu pridružit će mu se dramski umjetnik Ivan Colarić. U razgovoru s autorom, saznat ćemo nešto o književnosti dviju Amerika, južne i sjeverne, o njegovoj radu i životu podijeljenom na San Francisco i Medellin, i o novim strujanjima u suvremenoj kolumbijskoj lirici. Sudjeluju: Mario Angel Quintero, Ivan Colarić, Tomica Bajsić i Željka Somun.

Utorak, 13. rujna 2022. u 19 sati. Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.


Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na ljetnu tribinu

"PAVANA ZA USNULU PRINCEZU" -

O PJESNIŠTVU LUCIJE STAMAĆ (1990. - 2000.)
I O NJEZINOJ RECEPCIJI U HRVATSKOJ I ŠIRE

Povodom uređivanja sabranog izdanja poezije Lucije Stamać u dvojezičnom izdanju, autorica (danas djelatna pod imenom Lucia Leman) i njezina urednica Darija Žilić pozivaju vas na ljetnu tribinu i na druženje u knjižnici "Marija Jurić Zagorka", gdje ćemo uz čitanje pjesama iz tri zbirke Lucije Stamać razgovarati o mogućnostima njihova tumačenja iz nekadašnje i današnje perspektive, o problematici koju rješava ovaj pjesnički opus, odnosno o (a)temporalnosti književnog iskaza kojim se svojedobno služila ova hrvatsko-britanska umjetnica, u međuvremenu autorica brojnih romana i znanstvenih studija posvećenih obrani poezije (tj. njihovih autora).


Svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra
za književnu esejistiku
održana je danas (21. lipnja 2022.)
u kući Arko, Basaričekova 24, u Zagrebu.

Nagradu Višnja Machiedo za 2021. godinu
dobio je naš ugledni član, Marko Grčić,
za knjigu ‘Otpalo lišće’
u izdanju Društva hrvatskih književnika.
Čestitamo!


Poštovane kolegice i kolege,
dragi prijatelji, članovi Hrvatskog P.E.N. centra,
u skladu sa Statutom naše udruge i pravilima Međunarodnoga P.E.N.-a, pozivamo Vas da sudjelujete na redovitoj
SKUPŠTINI HRVATSKOG P.E.N. CENTRA
u subotu, 25. lipnja 2022., u 11.00 sati
kuća Arko, Basaričekova 24, Zagreb


Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na predstavljanje antologije
“Ima li pjesnika u Monte Carlu?” Damira Šodana,

sutra, u petak, 24. lipnja 2022.
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

U 18.00 sati Hrvatski PEN predstavlja
Antologiju suvremene europske poezije
“Ima li pjesnika u Monte Carlu”.

Sudjeluju: Tomica Bajsić i Damir Šodan
Glazba: Ivan Škrabe


Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas
na svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2021. godinu
(nagrada Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku),
u utorak, 21. lipnja 2021.,
u 12 sati,
Basaričekova 24, Zagreb.


Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na program

ČITAĆA PROBA

Petak 17.06 i subota 18.06.

Grey Caffe bar Gundulićeva ulica 34, Zagreb

u 20 sati

Mladi, nagrađivani, i svestrani dramski pisci i glumci će u ugodnoj i opuštenoj atmosferi predstaviti kako nastaje dramski tekst i što je potrebno da postane dio scenske stvarnosti . Nema tehničkih elemenata poput rekvizita, kostima ili rasvjete – samo čisti, s publikom dijeljeni, užitak čitanja iz prve ruke.

17.06. u 20 sati
Dramski autori: Patrik Gregurec, Mihovil Rismondo

18.06. u 20 sati
Dramski autori: Ana Dragozet, Filip Rutić

Glumci: Rea Kamenski-Bačun, Antonio Agostini

Dramaturgija događaja: Sibila Petlevski

Dizajnerica plakata: Paula Tomić
Više o autorima:

Patrik Gregurec rođen je 1992. godine u Sisku. Studira magistarski studij Dramskog i filmskog pisma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše poeziju i druge književne, dramske i izvedbene tekstove, scenarije. Bavi se praktičnom dramaturgijom. Za rukopis Špaga dodijeljena mu je nagrada Goran za mlade pjesnike 2022. godine. Glumio je u sisačkom Kazalištu Daska. Dramaturg je na ispitnim produkcijama odsjeka Kazališne režije i radiofonije, scenarist kratke igrane serije Svjedok (CROSOL), autor teksta, dramaturg i izvođač u dječjoj lutkarskoj predstavi nastaloj po motivima Epa o Gilgamešu – Genkidu, autor teksta za dječju predstavu Pero, dječak bez sjene (Lutkarski eksperimentalni teatar) te suautor teksta i dramaturg na lutkarskoj predstavi Caffe Kraljevstvo (Kazalište lutaka Zadar). Monolog Jež više nema dilemu izveden mu je u sklopu ZKM-ovog projekta Ako me čuješ, ja ću pričati. Radio je na adaptaciji teksta i dramaturgiji predstave Smrt trgovačkog putnika (Kazalište Virovitica), dramatizirao i adaptirao roman 1984. Georgea Orwella u radiodramu za Hrvatski radio, bio je dramaturg na plesnoj predstavi Monomit (ITD, Škvadra) te za kazalište adaptirao roman Branislava Glumca Zagrepčanka (Teatar Erato).

Naslov: S vremenom

Logline: Kućica u cvijeću, strava oko nje.

Mihovil Rismondo (Zagreb, 1999.) maturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 2017. pa upisao Preddiplomski studij Dramaturgije na ADU u Zagrebu. Na reviji DeSADU predstavio je do sad drame Hipolit iz predgrađa, Ljubav u afteru i Pater familias. Na festivalu KRADU predstavio je dramu Vampir alergičan na krv, a u suradnji s odsjekom Glume napisao je autorsku adaptaciju Kratka povijest Rosa i Guila. U suradnji s Kazališnom radionicom Malik (Rijeka) 2018. godine adaptaciju Šume Striborove pod nazivom Začarani sin. Napisao je i scenarij za kratki igrano-eksperimentalni film Uloga u produkciji Zagreb filma, a kratka priča Terase uvrštena je u višejezičnu zbirku Biber (4).

Naslov: Pater familias

Logline: Otac pokušava poslati sina na odvikavanje od alkohola, tek da bi se i sam ubrzo vratio starim navikama.

Ana Dragozet rođena je 1992. godine u Vitezu. Preddiplomski studij novinarstva završila je u Mostaru 2020. Dobitnica je dvije Rektorove nagrade - Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski studij kazališne dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu upisuje 2020. godine. Autorica je nekoliko dramskih tekstova izvođenih u amaterskim kazalištima u Bosni i Hercegovini, od kojih je tekst Lude sedamdeste nagrađen s četiri nagrade za najbolji autorski tekst. Bila je članica Dramskog studija mladih – Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, a nakon toga i vanjska suradnica. Surađuje sa ZeKaeM-ovim učilištem kao dramaturginja, a na prvoj godini Diplomskog studija dramaturgije na Sveučilištu u Zagrebu za dramu Nemoj gasiti svjetlo nagrađena je Rektorovom nagradom. Upravo ta drama će biti uprizorena u Radio ateljeu kao audiodrama u režiji Silve Ćapin i uz originalnu glazbu Stanislava Kovačića. Ana Dragozet može se pohvaliti i iskustvom glume, a tu posebno izdvaja Kraljevo u režiji Ivana Lea Leme (HNK Mostar).

Naslov: Crta

Logline: Od zajedničkog straha i svakodnevne boli sve je manje sigurnog prostora. Dom postaje nepoznanica, a krvavi noževi nalaze se u svačijim rukama.

Filip Rutić (1997., Varaždin), nakon srednje škole upisuje sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje završava preddiplomski studij. Trenutno je student dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti. Piše prozu, dramske tekstove i scenarije od kojih je jedan ekraniziran u film Povjerenje premijerno prikazan na Pula film festivalu 2021. Proza mu ulazi u uže izbore i objavljivana je u sklopu više natječaja. Dobitnik je nagrade Kritične mase 2020. za kratku priču.

Naslov: Psovka

Logline: Na razmeđu mašte i istine, neživog i život, troje se dramskih likova pokušava suočiti sa međusobno isprepletenim prošlostima.


Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva u Zadar na “Poeziju u prijevodu”,
u petak 17. lipnja u 20 sati, u Sv. Donatu.
Dio je to programa koji Hrvatski P.E.N. centar ostvaruje u suradnji sa Sveučilištem u Zadru.

Program „Poezija u prijevodu“ povezan je sa studijima filologije na kojima se posebna pozornost pridaje upravo književnom prevođenju. Ove godine „Poezija u prijevodu“ posvećena je preminulim pjesnicima Tonku Maroeviću i Ivici Ušljebrki. Tonko Maroević bio je poseban gost ovoga dijela programa u prvoj godini održavanja maratona, a Ivica Ušljebrka bio je član organizacijskog odbora maratona, organizator programa „Na njima riječ ostaje“, a sudjelovao je i u radu na do sada objavljenim zajedničkim zbirkama. Studenti Sveučilišta u Zadru čitat će svoje prijevode njihovih pjesma.

Gošće programa “Poezija u prijevodu” bit će hrvatske pjesnikinje i članice P.E.N.-a Gordana Benić, Diana Burazer, Dorta Jagić i Andriana Škunca. Tijekom večeri, osim razgovora s pjesnikinjama, moći ćemo čuti i njihovu poeziju na različitim jezicima. Poseban gost večeri je i član katalonskog P.E.N.-a, pjesnik i prevodilac Pau Sanchis i Ferrer koji se ovaj put neće predstaviti kao pjesnik, već će kao prevoditelj njegove poezije govoriti o Tonku Maroeviću. Moderiraju: Rafaela Božić i Iva Grgić Maroević.

Plakat cjelovitog dvodnevnog programa Millenium stih – poetski maraton 17. i 18. lipnja u Zadru, u prilogu.


Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na tribinu programa „TUMAČI POEZIJE“

„SEDAM ČILEANSKIH PJESNIKA HRVATSKIH KORIJENA“
u utorak, 14.6.2022 u 19h
, u Knjižnici „Marije Jurić Zagorke“, Krvavi most 2.

Sudionici:
Željka Lovrenčić, književnica
Dražen Katunarić, književnik
Vesna Tominac Matačić, glumica
Diana Burazer, književnica i moderator

Opis programa:
Govorit ćemo o sedam uglednih čileanskih pjesnika hrvatskih korijena. O njima će govoriti Željka Lovrenčić, jedna od najčvršćih spona između Hrvatske i Čilea, te Dražen Katunarić, urednik kultne knjige autora Jerka Ljubetića Hrvatska/Čile: Povijesne i kulturne veze.

Glumica Vesna Tominac Matačić pročitat će i 7 pjesama.

Moderator: Diana Burazer

Željka Lovrenčić jedna je od najčvršćih spona između Hrvatske i Čilea. Radila je kao profesorica hrvatskog jezika i kulture u Punta Arenasu i kao diplomatkinja u Santiagu. Godinama se bavi proučavanjem hrvatskoga iseljeništva u Čileu – na tu je temu i doktorirala, te prevođenjem djela čileanskih autora na hrvatski jezik i hrvatskih na španjolski.

Dražen Katunarić urednik je kultne knjige autora Jerka Ljubetića Hrvatska/Čile: Povijesne i kulturne veze koja je objavljena 2000. godine u biblioteci Relations časopisa Most/The Bridge u dvojezičnom izdanju. Knjiga objedinjuje bogatu građu o životu i stvaralaštvu hrvatskih iseljenika u toj južnoameričkoj zemlji.


Francuski institut u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom ugošćuje na rezidencijalnom boravku u Hrvatskoj mladu autoricu Maurane Mazars, s kojom će se u srijedu 25. 5. 2022. u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u 17 sati održati susret uoči otvorenja izložbe originalnih tabli nagrađivanog strip albuma Tanz!, u Francuskom institutu u 19 sati.

“Diplomski projekt Tanz! tek je drugi album tridesetogodišnje Maurane Mazars koji krije narativnu ambiciju i rijetko grafičko majstorstvo. Prati mladog njemačkog plesača s kraja 1950-ih koji kreće u osvajanje Broadwaya. Dirljiva priča o učenju, koja govori kako o plesu tako i o rasizmu ili identitetu prenoseći radosnu energiju poput one Genea Kellyja.”

Rođena 1991. u Toulonu, Maurane Mazars odrasla je u Parizu. Na satovima filma u srednjoj školi njezino se zvanje oblikovalo: htjela je pričati priče, pričati o ljudima, svakodnevnoj poeziji, intimnim pokretima. Prvo je studirala na École Estienne gdje je osvojila nagradu Prix Coup de Coeur na natjecanju Trophée Presse Citron 2011., prije nego što se nastanila u Ženevi kako bi studirala ilustraciju i strip na Visokoj školi za umjetnost i dizajn. Tamo je napravila svoj prvi strip Acouphènes, koji je 2015. dobio Töpfferovu nagradu za mlade stripove prije nego što je objavljen u izdanju AGPI 2017., gdje je ponovno nominirana za nagradu Töpffer, kao i za BDZoom nagradu. Maurane je također dobitnica 3. nagrade na Međunarodnom natjecanju u ilustraciji u Crans-Montani 2015. i suosnivačica ženevskog kolektiva dizajnera Casual Friday. Godine 2016. upisuje se na Visoku školu umjetnosti Rajne. Njezin diplomski projekt Tanz! osvaja nagradu Raymond Leblanc zahvaljujući kojoj je objavljen u nakladi Le Lombard u kolovozu 2020. Knjiga doživljava uspjeh kod kritike i dobiva nagradu Fauve Révélation na Međunarodnom festivala stripa u Angoulêmeu 2021.

Umjetnica trenutno živi između Pariza i Ženeve.


Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca
imaju čast pozvati Vas na dvodnevni skup
povodom četvrt stoljeća časopisa
„Europski glasnik“


Svečano predstavljanje s
uvodnim izlaganjem Nathalie Heinich:
"Što to militantizam čini slobodi
istraživanja"(konsekutivni prijevod Lea Kovács)
Žarko Paić
Dražen Katunarić
Dodjela Priznanja i grafike Dimitrija Popovića: Otmica Europe
u ponedjeljak, 23. svibnja 2022. u 18.00 sati

Okrugli stol o temi:
Kultura otkazivanja (Cancel Culture)
Sudjeluju:
Nathalie Heinich, Jaroslav Pecnik, Iztok Osojnik, Nebojša Lujanović, Darija Žilić
Moderator: Dražen Katunarić
u utorak, 24. svibnja 2022. u 18.00 sati

Dobro došli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, 23. i 24. svibnja 2022. u 18.00 sati!


Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na književno - glazbenu večer za Ukrajinu

U četvrtak, 19. svibnja u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

Sudjeluju: kantautorica Nina Bajsić, glazbenica Jasmina Bojić, kantautor Ivan Škrabe, glumac i glazbenik Ivan Colarić. Anna Komarytsia će a capella otpjevati jednu ukrajinsku pjesmu. Pjesnici i urednici Siniša Matasović i Žarko Jovanovski predstavit će ukrajinske pjesnike iz časopisa Alternator, a čitat ćemo i pjesme iz knjige nove ukrajinske poezije o ratu koju priprema Alla Tatarenko. Tribinu moderira Tomica Bajsić. Svi prihodi idu za pomoć Ukrajini.

Neki od zastupljenih ukrajinskih pjesnika: Katerina Mihaljicina, Marjana Savka, Katerina Kalitko, Ostap Slivinski, Galina Kruk, Darina Hladun, Julija Mikolajivna, Ivan Lučuk, Daria Lisenko, Sergij Žadan, Jurij Andruhović, Lilija Bomko.

36.
Daleko su trave što niču u bučanskom parku
crveni šarani u jezeru
mrtvi pauk u lanjskoj paučini s one strane prozora
naše nepročitane do kraja knjige i naša brojila koja su zamrla
i naši tihi životi
daleko su od nas.

Darina Hladun

29.03. – 02. 04.2022.


Hrvatski PEN s veseljem Vas poziva na susret s pjesnikinjom i kantautoricom Lidijom Bajuk, koja priprema dvostruki album s uglazbljenim verzijama pjesama naših najboljih pjesnika. O glazbi i književnosti s autoricom će razgovarati Lucia Leman.

U četvrtak, 28. travnja 2022. u 20 sati,
u Knjižnici M. Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.


Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na susret s Draganom Velikićem, srpskim književnikom koji u Zagrebu boravi kao gost književne rezidencije Hrvatskog P.E.N. centra.

Srijeda, 20. travnja 2022. u 19.30 sati, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

Uz autora, na tribini sudjeluju i Branko Čegec i Zvonko Maković.


Pisci protiv totalitarizma

Bugarska epizoda Vesne Parun

Izložba i tribina u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.
Ponedjeljak, 4. travnja 2022. u 20 sati.

Na tribini povodom 100. rođendana pjesnikinje Vesne Parun sudjeluju:
Nj. E. gđa Genka Georgieva, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj
Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog P.E.N. centra
Ksenija Banović, književna prevoditeljica
Vesna Tominac Matačić, glumica

U povodu 100. rođendana Vesne Parun, Hrvatski P.E.N. centar i Veleposlanstvo Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj predstavljaju izložbu Pisci protiv totalitarizma uz tribinu Bugarska epizoda Vesne Parun.
Naime, uz devedesetak autorskih knjiga koje je objavila, manje je poznato da se Vesna Parun bavila i prijevodom poezije s njemačkog, francuskog, slovenskog i bugarskog jezika. U njezinoj bogatoj biografiji gotovo je nepoznata činjenica o životu na relaciji Sofija-Zagreb u periodu od 1962. do 1968. godine. Poznanstvo s Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radnoj akciji 1947., zauvijek ju je vezalo uz Bugarsku, gdje je prijateljevala s bugarskim intelektualcima, uglavnom mladim satiričarima i disidentima. Pod političkim pritiskom i optužbama za špijunažu ekstradirana je iz Bugarske 1967. Za sobom je ostavila pregršt prijevoda bugarskih pjesnika u hrvatskoj periodici.

U prepjevu zbirke poezije Hriste Jasenova Viteški Zamak koju je izdala u vlastitoj nakladi 2006. godine Vesna Parun kaže:

„Prepisujući prepjeve rukom, po tko zna koji put – kao u dobra stara spora vremena – hvatala me sumnja u njihovu točnost; gorka spoznaja da je ono najčarobnije u nečijoj poeziji neprevodivo, jer je riječ postala muzikom. Poezija je veliki mag. Možda sam u nekoj pjesmi dotaknula njezin vrh. Što uopće znači prepjevati njezinu poeziju? Lišiti je najprije njezine odjeće jezika, strgnuti s nje te čudne tuđe nam riječi, da ostane od nje tek gola misaona stabljika. Stabljika glazbe, na koju ćemo nasaditi onu istu biljku, u tkivo drugog jezika utkanu. U drugu riječ, koja joj se opire. Koja je ne voli, dok ne izvuče iz nje za sebe bar zrnce ljepote".


Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na susret s Anom Svetel, izvrsnom pjesnikinjom i spisateljicom iz Slovenije, koja se bavi i antropologijom i glazbom.

U Zagrebu boravi kao gošća Rezidencije za pisce Hrvatskog P.E.N. centra.
Uz autoricu, sudjeluju i Ivan Herceg i Tomica Bajsić.

Četvrtak, 31. ožujka 2022. u 20 sati,
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.


OBAVIJEST o komemoraciji za Igora Mandića

Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatski P.E.N. centar organiziraju komemoraciju za svojeg uvaženog člana i dragog prijatelja Igora Mandića, koja će se održati u dvorani Hrvatskog novinarskog društva, Perkovčeva 2, Zagreb, u ponedjeljak, 28. ožujka 2022. s početkom u 19 sati.

Skup će otvoriti predsjednik HDP-a Zoran Ferić i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Govore: Velimir Visković, Drago Glamuzina, Bruno Kragić, Nikola Petković, Helena Sablić Tomić.


Pjesnička večer s Tomislavom Domovićem

Pozivamo Vas na pjesničku večer u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra
"Ponešto o ratu, više o ljubavi" na kojoj će biti predstavljene knjige poezije
"100 ljubavnih i ni jedna više" te "Kaverne" autora Tomislava Domovića.

Sudjeluju: Biserka Goleš Glasnović, Darija Žilić, Ninoslav Žagar i autor.

U petak, 18. ožujka 2022., u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.


Hrvatski P.E.N centar, UKPD" Dnjipro"- Rijeka( ukrajinsko kulturno- prosvjetno društvo), Zajednica Talijana Rijeka, Udruga Slobodna Država Rijeka, Portal Rijeka danas, Vas pozivaju na glazbeno-pjesničku večer pod nazivom

„Rijeka za Ukrajinu“

organiziranu u okviru humanitarne akcije za potporu i pomoć narodu Ukrajine i prikupljanje pomoći za Medical Aid Committee in Zakarpattya te prikupljanje pomoći na žiro računu Ukrajinske Ambasade u Zagrebu.

Sudjeluju pjevačice Olga Kaminska (soprano) i Alida Delcaro
te književnici
Tomica Bajsić – pjesnik i predsjednik Hrvatskog P.E.N Centra, Tiziana Dabović, Laura Marchig, Nikica Petković, Mario Simonovich, Tea Tulić.

Utorak, 15. ožujka 2022. u Zajednici Talijana Rijeka, s početkom u 18h


Il P.E.N. croato, l'Associazione culturale ucraina „Dnjipro“ - Fiume, la Comunità degli Italiani di Fiume, l'Associazione Stato Libero di Fiume e il quotidiano on line “Rijeka danas”, Vi invitano a partecipare alla serata di musica e poesia Intitolata

„Fiume per l’Ucraina“

che viene organizzata a sostegno delle popolazioni delle colpite dalla guerra
e per raccolta di aiuti da spedire all'organizzazione Medical Aid Committee in Zakarpattya e la raccolta fondi da inviare al conto giro dell'Ambasciata Ucraina a Zagabria.

Partecipano le cantanti Olga Kaminska (soprano) e Alida Delcaro
nonché e i poeti e letterati
Tomica Bajsić – poeta e presidente del P.E.N croato (Zagabria), Tiziana Dabović, Laura Marchig, Nikica Petković, Mario Simonovich, Tea Tulić.

Martedì, 15 marzo 2022 con inizio alle ore 18 presso la Comunità degli Italiani di Fiume.


Hrvatski P.E.N. centar i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu pozivaju Vas na pjesničko čitanje iz „Banijske književne antologije” u Galeriji Šira gdje je postavljena izložba autorskih postera studenata Nastavničkog odsjeka ALU pod nazivom “Poezija u slici” koji su nadahnuti pjesmama iz antologije.

Sudjeluju: Ivan Babić, Sanja Baković, Tomica Bajsić,
Vid Bešlić, Ana Brnardić, Branko Čegec, Tomislav Domović,
Ena Katarina Haler, Dorta Jagić, Renata Jambrešić Kirin,
Maja Rivić, Domagoj Rogulja i Evelina Rudan

Petak, 11. ožujka 2022. u 18 sati,
Galerija Šira, Preradovićeva 13, Zagreb.


za Ukrajinu

Pjesničko čitanje za mir i u solidarnosti
s kolegama i svim ljudima u Ukrajini
-žrtvama ruske agresije.

Sudjeluju: Ivan Babić, Tomica Bajsić, Sanja Baković,
Diana Burazer, Lana Derkač Šalat, Tomislav Domović,
Ena Katarina Haler, Ivan Herceg, Dražen Katunarić,
Miroslav Kirin, Ksenija Banović, Vanda Mikšić, Evelina Rudan ...

Utorak, 1. ožujka 2022. u 18 sati,
Galerija Šira, Preradovićeva 13, Zagreb.


Hrvatski PEN centar s veseljem Vas poziva na tribinu
povodom Dana materinskoga jezika: Odumire li hrvatski jezik?

Sudjeluju: mr.sc. Nives Opačić, mr.sc. Mia Pervan,
dr.sc.Željko Jozić i dr.sc. Marko Kovačić.
Moderira Vjera Balen-Heidl

U ponedjeljak, 21. veljače 2022., u 16 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOGA JEZIKA: Svaka dva tjedna nestane jedan jezik. Od nekih šest tisuća jezika u svijetu gotovo je svaki drugi u opasnosti. Takvi gubici potkopavaju kulturne različitosti svijeta. Odlaskom jednog jezika nestaju i posebnosti jedne kulture. Taj se datum obilježava inicijativom UNESCO-a iz 1999. i rezolucijom Ujedinjenih naroda iz 2002. Na Međunarodni dan materinskoga jezika i Međunarodni PEN podsjeća na važnost očuvanja jezičnih prava i na poštivanja jezičnih različitosti.


Poštovani,

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na otvorenje izložbe Poezija u slici -
Banijska književna antologija
u srijedu, 16.2. 2022., u 19 sati u Galeriju Šira u Preradovićevoj 13 u Zagrebu.

Studenti/ autori postera /naslov književnog rada i ime književnika:
ANTONELA BELI: Hodao je, Miroslav Kirin MARGARETA BELANČIĆ: Danijel XXXVIII., Tea Benčić Rimay MARCELA BENCEK: Na povratku, Adela Milčinović; Misli se odmaraju, Ana Brnardić ADRIJANA BRČIĆ: Nikad ja ne bih ostarila, Marija Čudina LEA BULAJA: Povratak, Nikola Vujčić; Fantazme iza vrata, Josip Stanić Stanios SANDA ČRNELČ: Razlog, Miroslav Kirin; Želja, Nikola Vujčić (Ruke) PETRA DIVKOVIĆ: Bjesovi, Monika Herceg IVONA KATALINIĆ: Sumrak, Nikola Vujčić LEA KRMPOTIĆ: Bjesovi, Nikola Vujčić MARIJA KLADARIN: Šuma, Boris Vrga IVANA KRNJAK: Udomljavanje, Slavko Jendričko MIHAELA KRPAN: Riba, Marija Dejanović MARIJA MATOK: Povratak, Nikola Vujčić; Petrinjska ulica, Miroslav Kirin; Fantazme iza vrata, Josip Stanić Stanion MATIJA MEŠTRIĆ: Mali grad, Ivo Kozarčanin MIHAELA RAŠICA: Jesen 1917. , Kamilo Križanić LORENA ŠIMIĆ: Neviđenom, Jovanka Hrvaćanin BERNARDICA SVAGUŠA: Sumrak, Nikola Vujčić ANTONELA ŠURBEK: Biciklisti, Boris Vrga

O izložbi:

Knjiga po kojoj su nastala ova izvanredna likovna djela studenata Nastavničkog odsjeka Likovne akademije u Zagrebu jedno je od najvažnijih izdanja prošlogodišnje domaće produkcije. Banijsku književnu antologiju Hrvatski P.E.N. centar objavio je u suradnji s Meandar Mediom.
Taj antologijski pregled književnosti područja Banovine nastao je kao kreativni odgovor na razorni potres koji je prije godinu dana zadesio taj kraj. Iz ruševina i pukotina uvijek izbije i svjetlost, pa smo svjedočili i solidarnosti prema bližnjemu do rijetko viđenih razmjera, iako sama obnova tog područja tragično kasni.
Zajedno s Likovnom akademijom organizirali smo natječaj kako bismo predstavili izložbu najuspjelijih studentskih radova s temom pjesama i proznih fragmenata iz ove knjige koju su pripremili Boris Vrga i Miroslav Kirin i približili nam taj iznimno vrijedan, a nedovoljno poznat segment nacionalne i regionalne kulture. Riječ je o tridesetak autora i autorica koji su živjeli i djelovali od početka dvadesetog stoljeća pa sve do početka dvadeset i prvog stoljeća. Zahvaljujem profesorima i svim studentima Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti koji su sudjelovali u ovom našem zajedničkom projektu koji povezuje književnost i likovnu umjetnost. Dvadesetak radova izabranih od mentora uključenih u projekt šaljemo školama i knjižnicama na Banovini, gdje se održavaju i književne radionice i nastupi pisaca iz antologije. Sedam najboljih likovnih radova nagrađujemo kako bi studenti osjetili da njihov rad ima vrijednost jer neizvjesno je i hrabro danas studirati na Akademiji likovnih umjetnosti, u vrijeme kada premalo cijenimo naše umjetnike, a proces umjetničkog i književnog stvaranja zna biti birokratiziran i podređen političkom ili tržišnom valoriziranju, tako da im u daljnjem radu želim da zadrže radost i slobodu izražavanja koja je nit vodilja P.E.N. centara u svijetu.

U ime Hrvatskog P.E.N. centra
TOMICA BAJSIĆ, predsjednik


Na poziv predsjednika hrvatskog P.E.N. centra Tomislava Bajsića iniciran je i realiziran projekt s ALU Zagreb na Nastavničkom odsjeku Poezija u slici – Banijska knjževna antologija. Ovaj intrigantan i jedinstven projekt realiziran je pod vodstvom i organizacijom prof. Snježane Ban i voditelja-mentora na Nastavničkom odsjeku: Igora Čabraje i Ive Ćurić na grafici, Vlaste Žanić i Vojina Hrastea na kiparstvu, te Ante Rašića i Snježane Ban na slikarstvu.

Kroz projekt je ostvareno nekoliko ciljeva. Rezultat projekta je dvadeset i jedan autorski poster (B1 formata) koje je oblikovalo osamnaest studentica i studenata preddiplomskog i diplomskog studija, inspirirajući se pjesmama i prozom hrvatskih pjesnika i pjesnikinja objavljenih u Banijskoj književnoj antologiji (koautorski projekt Miroslava Kirina i Borisa Vrge). Inkorporirajući fragmente poezije ili proze na postere, u preplitanju vizualnog i verbalnog, studenti su odabrana književna djela interpretirali u rasponu od figurativnog, apstraktnog i konceptualnog, služeći se različitim tehnikama i dajući radu svoj osobni autorski pečat. Ostvarena je također izložba koja predstavlja širok spektar kreativnih odgovora studenata na odabrane pjesme hrvatskih autora s područja Banije i to na razini motiva, tehnika i postupaka, a zajednički projekt donio je i krajnje odredište svih izloženih radova – posteri će trajno biti donirani školama i knjižnicama na Baniji, čime su dobili onaj sretan i u umjetnosti ne tako čest dodatni kontekst i smisao, a nadamo se i dašak optimizma u potresom pogođenom području. Zahvaljujući hvalevrijednoj suradnji studenti su dobili priliku da ih kroz specifično umjetničko istraživanje potaknemo i podsjetimo na nove kreativne mogućnosti i važnost dijaloga između različitih umjetničkih formi i vrsta, književnosti i likovne umjetnosti, odnosno riječi i slike, kao i na mogućnost da se putem umjetnosti pridonese zajednici. Mentori projekta odabrali su također sedam autora koji su za svoj rad nagrađeni kao još jedan poticaj za daljnje stvaralaštvo.


POZIV NA NATJEČAJ:

Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2021. godini.

Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.

Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica bila je Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Peta dobitnica bila je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.
Šesta je dobitnica bila Dorta Jagić za knjigu Veće od kuće.
Sedmi je dobitnik Slobodan Šnajder za knjigu Umrijeti u Hrvatskoj.
Osma je dobitnica Nives Opačić za knjigu Završne riječi, ipak.

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2020. do 15. prosinca 2021. godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.

Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb).

Rok za predaju je 28.02.2022. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 15 sati).
Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.

Svečana dodjela nagrade obično je 27.03. – na rođendan Višnje Machiedo, što se u ovim izvanrednim okolnostima može odgoditi za mjesec lipanj 2022. godine.


Tumači poezije - POETSKI AKTIVIZAM

Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na tribinu 'Poetski aktivizam'.
Tribina Hrvatskog P.E.N. centra posvećena je poetskom djelovanju u Petrinji prije i poslije Potresa.
Bit će riječi i o tome kako se poezijom tumači grad i kako grad tumači poeziju o sebi.

U ponedjeljak, 27. 12. u 20 sati, u knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

Sudjeluju: Vid Bešlić, Martina Grbeša, Ines Kosturin, Iva-Mila Brigljević i Miroslav Kirin.


POEZIJA I LIKOVNOST

Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na tribinu Tumača poezije o ispreplitanju poezije i likovne umjetnosti,

u srijedu, 22. 12. u 20 sati, u knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

Sudjeluju: Sanja Lovrenčić, Iva Valentić, Damir Sokić, Miroslav Kirin i Tomica Bajsić.


STOLJEĆE MEĐUNARODNOG PEN-a

S veseljem Vas pozivamo na predstavljanje knjige
o sto godina Međunarodnog PEN-a (1921. - 2021.)

U izradi ilustrirane povijesti PEN-a sudjelovao je i Hrvatski P.E.N. centar,
osnovan 1927. u Zagrebu.

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković i Sibila Petlevski

15. 12. u 20 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.


Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na tribinu
Oči u oči: Marina Šur Puhlovski i Lucia Leman u razgovoru,

u četvrtak, 2. prosinca 2021. u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.


U sklopu Tumača poezije, u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra, pozivamo vas na tribinu „Pjevam pjesnike“. Gost tribine je srpski akademski glazbenik, šansonijer i pjesnik Nemanja Nešić, koji dan ranije nastupa u službenoj konkurenciji Šansonfesta. S gostom će o suvremenoj poeziji te suodnosu poezije i glazbe razgovarati pjesnik Tomislav Domović, a glazbenik će u intervalima izvoditi pjesme hrvatskih pjesnika s glazbenog CD-a na kojemu izvodi uglazbljene tekstove velikana hrvatske pjesničke riječi - Šimića, Matoša, Ujevića, Cesarića, Kiševića i drugih. Moderator tribine je Miroslav Kirin.

Tribina će se održati u petak, 12. studenoga u 20 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.


S veseljem Vas pozivamo na tribinu Hrvatskog P.E.N. centra
Hrvatsko - bugarske književne veze danas

Sudjeluju: Emil Andreev, Tomica Bajsić, Dimana Miteva i Ana Vasung

27. 10. u 20 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb

U susret stogodišnjici rođenja Vesne Parun razgovaramo s istaknutim bugarskim književnikom Emilom Andreevim, koji kao gost rezidencije hrvatskog PEN-a radi na scenariju za film o Vesni Parun, a više o književnim vezama između Hrvatske i Bugarske danas saznat ćemo u razgovoru s profesoricom na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti u Zagrebu Anom Vasung i bugarskom prevoditeljicom hrvatske književnosti Dimanom Mitevom.
Dobrodošli!


Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na tribinu
"Na putu borbe za sebe i svoje vrste pravo":
pjesnikinje Orijenta u suvremenom hrvatskom prijevodu,

u srijedu, 20. listopada u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Sudjeluju: Darija Žilić, Ebtehaj Navaey, Lucia Leman

Tijekom posljednjih nekoliko godina pjesništvo autorica iz arapskih i srednjeazijskih zemalja osvaja sve veću pažnju u SAD-u i Zapadnoj Europi, no i u našoj Hrvatskoj. O njihovoj zasluženoj popularnosti kao i o njihovu značenju za suvremenog hrvatskog čitatelja razgovaramo s Darijom Žilić, pjesnikinjom, publicisticom, prevoditeljicom i urednicom antologije Glasovi arapskih žena (2018.), te s Ebtehajem Navaeyem, prevoditeljem s hrvatskog i farsi jezika, predsjednikom Hrvatsko-iranskog društva Irandustan i autorom do sada najpreglednije antologije perzijskog pjesništva na našem jeziku, Budi biser, biser budi: antologija perzijskog pjesništva od 10. stoljeća do naših dana (2009.). Osim toga, slušamo premijerni prepjev tri pjesme iz zbirke Gul-e-dudi (Cvat od dima) kultne afganistanske pjesnikinje Nadje Anjuman (1980. - 2004.) iz pera hrvatsko-britanske književnice, književne znanstvenice i prevoditeljice Lucie Leman.


Hommage Afganistanu:
književno-prevodilačka tribina u suradnji Hrvatskoga P.E.N. centra
i Društva hrvatskih književnih prevodilaca

U petak, 24. rujna u 19 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Duško Čavić, Lucia Leman, Anita Malenica
i Aziz Ahmad Tarin

U znak solidarnosti s kolegicama i kolegama u Afganistanu, afganistanskim ženama, književnicima, umjetnicima, javnim djelatnicima i svima progonjenima u Afganistanu danas, predstavljamo poeziju afganistanske pjesnikinje Nadije Anjuman (1980. - 2004.), čiji pjesnički izrijek i tragično prekinuta karijera simboliziraju tragiku s kojom se suočavaju intelektualke i stvarateljice u njezinoj zemlji.

Svoje putopisne dojmove iz razdoblja prve talibanske okupacije u devedesetim godinama prošlog stoljeća s nama će podijeliti prevoditelj i povjesničar Duško Čavić, a više o Afganistanu danas saznat ćemo iz svjedočanstva afganistanskog humanitarca i stručnog prevoditelja Aziza Ahmada Tarina.


A COMME BABEL – SUSRET S GUILLAUMEOM MÉTAYEROM

Utorak 14. rujna u 18h, Francuski institut, Preradovićeva 5

Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na susret s pjesnikom i prevoditeljem Guillaumeom Métayerom, gostom rezidencije za pisce Hrvatskog PEN-a.
Susret, organiziran u suradnji s Francuskim institutom iz Zagreba, moderirat će Vanda Mikšić, a konsekutivni prijevod osigurat će Lea Kovács.


Ovaj neobični naslov Guillaume Métayer dao je svojoj posljednjoj knjizi, objavljenoj 2020., u kojoj se bavi pitanjem prevođenja poezije. Jer, Guillaume Métayer prevodi mađarsku poeziju na francuski, ali i poeziju Nietzschea, kao i slovenskog pjesnika Aleša Štegera … Hrvatska poezija također je u području njegova interesa. Mogli bismo čak ustvrditi da je Srednja Europa po mnogočemu u središtu književnih preokupacija ovog istraživača, pjesnika, prevoditelja i traduktologa, člana uredništva časopisa Po&sie i Place de la Sorbonne, te urednika novog izdavačkog niza koji će francuskim čitateljima predstaviti velike miteleuropske klasike.

Susret, organiziran u suradnji s Francuskim institutom, moderirat će Vanda Mikšić, a konsekutivni prijevod osigurat će Lea Kovács.

Guillaume Métayer pjesnik je, prevoditelj i znanstvenik. Područje njegovog znanstvenog rada je prosvjetiteljstvo i njegovo naslijeđe (Nietzsche et Voltaire, 2011; Anatole France et le nationalisme littéraire, 2011; Budapest 1956, la révolution vue par les écrivains hongrois, 2016), kao i odnosi između poezije, filozofije i prevođenja (A comme Babel, 2020, uz predgovor Marca de Launayja). Objavio je zbirku pjesama Libre jeu (2017), a u pripremi je i pjesnička knjiga Mains positives. S Michelom Deguyjem uređuje časopis Po&sie.


Faropis (Stari Grad na Hvaru) program posvećen našem Tonku Maroeviću


Nova Uprava PEN-a, izabrana 3. srpnja 2021.:

predsjednik:
Tomica Bajsić
potpredsjednice:
Sibila Petlevski
Nadežda Čačinovič
glavna tajnica:
Diana Burazer
pomoćni tajnici:
Ksenija Banović
Damir Šodan
članovi Upravnog odbora:
Iva Grgić Maroević
Lana Derkač
Sanja Roić
članovi Nadzornog odbora:
Sonja Manojlović
Dražen Katunarić
Vjera Balen-Heidl

Novi/e članovi/ice P.E.N.-a:
Sanja Baković
Marija Dejanović
Ena Katarina Haler
Ivan Herceg
Monika Herceg
Frane Maroević
Marija Ott Franolić
Evelina Rudan
Ece Temelkuran

Čestitamo!


Poštovane kolegice i kolege,
dragi prijatelji, članovi Hrvatskog P.E.N. centra,
u skladu sa Statutom naše udruge i pravilima Međunarodnoga P.E.N.-a,
pozivamo Vas da sudjelujete na ovogodišnjoj

IZBORNOJ SKUPŠTINI HRVATSKOG CENTRA P.E.N.-a
u subotu, 3. srpnja 2021. u 11.00 sati
kuća Arko, Basaričekova 24, Zagreb


Očekujemo Vaš dolazak i sudjelovanje u radu skupštine.

U Zagrebu, 29. lipnja  2021.

Tomica Bajsić
predsjednik


Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na
susret s makedonskim pjesnikom Jovicom Ivanovskim,
gostom književne rezidencije Hrvatskoga P.E.N.-a,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb,
u četvrtak, 24. lipnja u 20 sati.
Uz gosta, sudjeluju Marko Tomaš i Tomica Bajsić.


PROMOCIJA BANIJSKE KNJIŽEVNE ANTOLOGIJE u BOOKSI 23. lipnja 2021. u 18.00

Sudionici: Ana Brnardić, Tomislav Bajsić, Vid Bešlić, Branko Čegec, Miroslav Kirin (moderator), Miroslav Mićanović, Boris Vrga + gosti iznenađenja (pjesnici iz antologije)
Poslije razornog potresa 29. XII. 2020. kada je nepovratno uništen dio materijalne kulturne baštine Petrinje i cijele Banije, reagirali su glasovi banijskih pjesnika i pjesnikinja – pjesnik, prevoditelj i prozaist Miroslav Kirin svakodnevno je objavljivao njihove pjesme na društvenim mrežama, ističući i time spašavajući onu nematerijalnu, književnu baštinu, promovirajući tako u javnosti manje ili više poznate autore i autorice s područja Banije. Potpomognuta velikim interesom javnosti i združenim uredničkim naporima Miroslava Kirina i Borisa Vrge objavljena je Banijska književna antologija Hrvatskog P.E.N.-a i nakladnika Meandar Media, u kojoj je zastupljeno 38 autora i autorica poezije i proze:

poezija: Ulderiko Donadini, Ljubomir Micić, Branko Ve Poljanski, Jovanka Hrvaćanin, Marijan Mikac, Dušan Jerković, Ivo Frol, Kamilo Križanić, Ivo Kozarčanin, Milivoj Cvetnić, Dušan Vukosavljević, Marija Čudina, Josip Sever, Jelena Buinac, Josip Stanić Stanios, Nikola Tadić, Miloš Kordić, Slavko Jendričko, Boris Vrga, Nikola Vujčić, Tea Benčić Rimay, Miroslav Kirin, Siniša Matasović , Ana Brnardić, Monika Herceg, Marija Dejanović.

proza: Oskar Dürr, Andrija Milčinović, Adela Milčinović, Slavko Kolar, Dragan Božić, Ludwig Bauer, Bogdan Arnautović, Mirko Demić, Renata Jambrešić Kirin, Slađana Bukovac, Tatjana Gromača, Dino Pešut


Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2020. godinu (nagrada Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku), u subotu, 12. lipnja 2021., u 12 sati, Basaričekova 24, Zagreb.


Francuski strip autor Cyril Pedrosa boravi u Hrvatskoj od 19. do 26. svibnja 2021. kao gost Hrvatskog PEN-a i Francuskog instituta u Zagrebu.
U četvrtak 20. svibnja u 16 i 30 sati u knjižnici Marije Jurić Zagorke čitatelji se mogu susresti s autorom strip albuma Portugal, Ekvinociji i Zlatno doba.
Uz autora, Cyrila Pedrosu, sudjeluju predsjednik PEN-aTomica Bajsić, direktor festivala stripa u Angoulêmeu Samuel Lévêque, prevoditeljica Željka Somun i nakladnik Marko Šunjić ispred Fibre, Pedrosina izdavača u Hrvatskoj.
Tribina će biti dostupna i na Youtube kanalu Hrvatskog PEN-a.

Od 3. do 30. svibnja 2021. otvorena je izložba u Francuskom institutu u Hrvatskoj s originalnim tablama stripa « L’âge d’or » (Zlatno doba), Cyrila Pedrose i Roxanne Monteil.

Video prezentacija stripa L'âge d'or :
https://www.youtube.com/watch?v=hN9Mup5gHM4

Ova izložba predstavlja izbor originalnih tabla drugog sveska epskog grafičkog romana L’âge d’or (Zlatno doba), kojeg su zajedno napisali Cyril Pedrosa i Roxanne Moreil, a nacrtao Cyril Pedrosa.
Ovaj drugi svezak željno je iščekivan u Francuskoj nakon velikog uspjeha prvog, koji je ujedno osvojio nagradu Landerneau i nagradu BD Fnac-France Inter.
Cjelovitu priču objavit će na hrvatskom jeziku naklada Fibra.

Cyril Pedrosa studirao je animaciju na École des Gobelins. Potom se nakratko pridružio Disneyjevim studijima gdje je radio na filmovima Zvonar crkve Notre-Dame i Herkul.

Nakon sastanka sa scenaristom Davidom Chauvelom okrenuo se stripu. Objavio je brojna djela, uključujući Autobio, humorističnu seriju o ekologiji, 2004. godine i Portugal, koja govori o nedostatku nadahnuća i bezličnosti svakodnevnog života autora stripa koji će se ponovno roditi 2011. godine; ove su mu knjige donijele brojna priznanja: Nagrada Le Point de la BD, Svjetska nagrada Bédélys, Nagrada knjižničara stripa, Nagrada publike na festivalu u Angoulêmeu ... Nakon toga nastaju djela Les Équinoxes (Ravnodnevnice) 2014. i L’âge d’or (Zlatno doba) 2018., koje su jednoglasno pozdravili čitatelji i kritičari.

Cyril Pedrosa prvi je francuski autor koji će ostvariti rezidencijalni boravak u okviru novog programa francusko-hrvatske suradnje u području stripa, uz potporu hrvatskog P.E.N. centra.

Tijekom boravka umjetnik će sudjelovati u različitim događanjima namijenjenima širokoj publici : otvorenje vlastite izložbe i radionica crtanja za sve razine u Francuskom institutu, masterclass sa studentima Likovne akademije u Zagrebu, sudjelovanje u regionalnom seminaru edukacije za knjižničare, susret s publikom u knjižnici Marija Jurić Zagorka u organizaciji Hrvatskog PEN-a, potpisivanje knjiga u okviru festivala stripa Crtani Romani Šou...


Hrvatski P.E.N. centar i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca u sklopu programa Noći knjige 2021. organiziraju prevoditeljsko-pjesničku večer “Stihom na stih“, posvećenu poeziji, glazbi i njihovu ispreplitanju. Naši vrsni prevoditelji i pjesnici svojom će nas izvedbom uvesti u svijet prevođenja glazbe i uglazbljene poezije.

Tribina se održava u petak, 23. travnja 2021. na Zoomu, od 18:00 do 19:30 h.

U programu sudjeluju Tomica Bajsić, Mišo Grundler, Snježana Husić, Marko Kovačić, Krešimir Krnic, Fred Lanz, Lucia Leman, Sead Muhamedagić, Tanja Tarbuk (stihove čita Dean Trdak) i Vlatka Valentić.
Susret moderira Lea Kovács.

Priključite nam se sa sigurne udaljenosti na adresi
https://zoom.us/j/94103104768?pwd=MUQ4UWVUQ3YySldzY0Q4UE5OZVZIdz09

identifikacijska šifra (Meeting ID): 941 0310 4768
lozinka (Passcode): 417363

Besplatnu aplikaciju možete preuzeti na: https://zoom.us/support/download

Svakako nam se pridružite i obilježite s nama Svjetski dan knjige!


Hrvatski P.E.N. centar poziva na tribinu
povodom Dana žena

ZLOSTAVLJAČI U KNJIŽEVNOSTI I IZVAN NJE

O čitanju klasika na Dan žena govore:
Nadežda Čačinovič i Sibila Petlevski

ZOOM 8. ožujka 2021. u 20 sati
Facebook Hrvatskog PEN-a

Dobrodošli!

Događaj će se moći NAKNADNO VIDJETI i NA Youtube stranici Hrvatskog PEN-a.


Hrvatski P.E.N. centar i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca organiziraju memorijalni skup za dragu članicu, znamenitu književnu prevoditeljicu i antologičarku njemačke i austrijske poezije Trudu Stamać

“Verweile doch, du bist so schön: kapi sjećanja za Trudu”,

u vrijeme Dana materinskoga jezika, u subotu, 20. veljače u 12 sati, u kući Arko, Basaričekova 24, Zagreb.

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Branko Čegec, Željka Čorak, Ante Mate Ivandić, Andy Jelčić, Lucia Leman, Mladen Machiedo, Sead Muhamedagić i Seid Serdarević. Ulomak iz Goetheova "Fausta I" izvodi Lucia Leman.

Događaj će se moći pogledati i na Youtube i Facebook stranici Hrvatskog PEN-a.


Zagreb, 15. siječnja 2021.

POZIV NA NATJEČAJ:

Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2020. godini.
Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica bila je Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Peta dobitnica bila je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.
Šesta je dobitnica bila Dorta Jagić za knjigu Veće od kuće.
Sedmi je dobitnik Slobodan Šnajder za knjigu Umrijeti u Hrvatskoj

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2019. do 15. prosinca 2020. Godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske,
javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.

Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 25.02.2021. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 15 sati).

Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.

Ocjenjivački sud čine Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Miroslav Kirin, Mladen Machiedo i Sibila Petlevski. Svečana dodjela nagrade je 27.03. – na rođendan Višnje Machiedo, što se u ovim izvanrednim okolnostima može odgoditi za mjesec lipanj 2021. godine.


Hrvatski P.E.N. centar SLOBODA MAŠTE Pjesničko čitanje

ZOOM / Facebook Hrvatskog PEN centra

u četvrtak, 17. 12. 2020., 18 - 20 sati

Pjesnici: Ivana Bodrožić, Marija Dejanović, Marina Katinić, Dorta Jagić, Sonja Manojlović (Hrvatska)

Luljeta Lleshanaku (Albanija), Nataša Sardžoska (Makedonija), Steven Fowler (Engleska), Bina Sarkar Ellias (Indija) Prisca Agustoni, Francesca Cricelli, Thiago Ponce de Moraes, Lubi Prates, (Brazil), Mario Angel Quintero (Kolumbija), Jennifer Clement, predsjednica Međunarodnog PEN-a (Meksiko).

Moderira Tomica Bajsić

‘Umjetnost je pobuna protiv sudbine!’ André Malraux.

Gotovo 100 godina PEN se zalaže za slobodu izražavanja. PEN se također zalaže i vjeruje u slobodu empatične mašte, prepoznajući pritom da mnogima nije bilo dano da ispričaju vlastite priče. To nas je dovelo i do potrebe za manifestom o slobodi mašte.

MANIFEST DEMOKRACIJE MAŠTE:
Međunarodna povelja PEN-a otvara se tvrdnjom da književnost ne poznaje granice. To govori o stvarnim, ali i ne manje važnim, zamišljenim granicama. PEN se suprotstavlja nacionalnim i kulturološkim ograničenjima koja žele zaustaviti ljude da se međusobno slušaju, čitaju i uče jedni od drugih. Jedna od najžalosnijih oblika cenzure je autocenzura - gdje su zidovi izgrađeni oko mašte.

Ti su zidovi često podignuti iz straha od napada.

PEN vjeruje da mašta omogućava piscima i čitateljima da nadiđu svoje vlastito mjesto u svijetu i predstave ideje drugih, često onih koji je zapriječena sloboda izražavanja. Za neke pisce zatvor je bio mjesto u kojem je mašta značila unutrašnju slobodu, a katkad i preživljavanje.

Mašta je teritorij svih otkrića kako ideje nastaju dok ih netko stvara. Često je u stjecištu proturječja, koje se nalazi u metafori i komparaciji, na točkama gdje prebivaju najdublja ljudska iskustva.

MEĐUNARODNI PEN ZASTUPA SLJEDEĆA NAČELA:

1. Branimo maštu i vjerujemo da je ona slobodna poput snova.
2. Prepoznajemo i nastojimo se suprotstaviti ograničenjima s kojima se toliko ljudi suočava kada žele ispričati svoju priču.
3. Vjerujemo da mašta pripada cjelokupnom ljudskom iskustvu i odbacujemo ograničenje vremenom, mjestom ili porijeklom.
4. Znamo da pokušaji kontrole mašte mogu dovesti do ksenofobije, mržnje i podjele.
5. Književnost prelazi sve stvarne i zamišljene granice i uvijek je na području univerzalnog.


Hrvatski PEN centar poziva Vas na tribinu Tumači poezije

Poezija kao terapija – razgovor i radionica o terapeutskim učincima čitanja i pisanja poezije

u ponedjeljak, 14. 12. 2020., u 20:00 h

u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Sudjeluju: Miroslav Kirin, pjesnik i voditelj tribine Tumači poezije, Martina Stažnik, praktičarka sistemske psihoterapije i kibernetike, i Aida Bagić, pjesnikinja i edukantica tjelesno orijentirane psihoterapije.

OPIS TRIBINE: Možemo li poeziji pristupiti kao terapiji? Kako nas poezija liječi? Kako nam poetski tekst pomaže da se suočimo s vlastitim emocijama, da se osjetimo životnije, smirenije? Može li nam poezija pomoći da bolje shvatimo sami sebe i druge, da vlastito iskustvo sagledamo u novom svjetlu? Kako nas poetske metafore mogu voditi u procesu osobne transformacije? U razgovoru o terapijskim mogućnostima poezije sudjelovat će Miroslav Kirin, pjesnik i voditelj tribine Tumači poezije, Martina Stažnik, praktičarka sistemske psihoterapije i kibernetike, i Aida Bagić, pjesnikinja i edukantica tjelesno orijentirane psihoterapije.


Biblioteka odlazaka i dolazaka

O nomadima i književnim hibridima u prijevodu

Virtualni okrugli stol u četvrtak, 10. 12. u 18 sati

ZOOM / Facebook Hrvatskog PEN-a
https://www.facebook.com/Hrvatski-PEN-Centar-344229309527768

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Chloe Billon,
Miroslav Kirin, Lea Kovacs, Vanda Mikšić,
Bartholomew Ryan, Tanja Tarbuk i Dean Trdak


Najava događaja:
U sklopu programa Angažirana književnost Hrvatskog PEN-a, održat će se virtualni "okrugli stol" na temu "Estetika angažmana u post-pandemijskom svijetu" - "Aesthetics of Engagement in the Post-pandemic World". Događaj će biti održan zoomom u petak 27. 11. 2020. s početkom u 18 sati na engleskom jeziku. Okrugli stol ostvaruje međunarodni multimedijski dijalog. Sudjeluju: Ivana Armanini (Hrvatska) , Tomica Bajsić (Hrvatska), Teresa Cadete (Portugal), Nadežda Čačinović (Hrvatska), Marketa Hejkalova (Češka), Vedrana Klepica (Hrvatska), Mario Kovač (Hrvatska), Vladimir Martinovski (Makedonija), Lela B. Njatin (Slovenija), Sibila Petlevski (Hrvatska), Tena Štivičić (Hrvatska, UK). Osim razgovora uživo domaćih i stranih autora, tu su i dva posebno za ovu prigodu izrađena video-art djela (slovenske autorice Lele B. Njatin i hrvatskog redatelja Maria Kovača, te nekoliko kraćih video izlaganja uz korištenje vizualnih materijala strip-autorice Ivane Armanini.

Opis teme:
Od “dnevnika iz karantene“ do uličnog protesta: kako dobiti riječ u medijskom prostoru post-pandemijskog svijeta i kao se izboriti za slobodu govora? Je li „angažirana književnost“ danas angažirana na isti način, koji su njeni žanrovi i oblici; koja je njena publika, koji su njeni dometi i koliki je njen utjecaj danas? Što izvlači ljude iz izolacije na trg: krvavi povratak „starih“ tema klasne, rasne i rodne borbe? Noam Chomsky je u kritici neoliberalnog ustroja zaključio da se ništa ne poduzima jer „nema profita u sprečavanju buduće katastrofe“. U razdoblju svjetske krize uzrokovane pandemijom, mogli bismo zaoštriti tu tezu pitanjem: „Ima li profita u stvaranju katastrofe?“ pri čemu to pitanje postavljamo u uvjetima zamjene globalističkog modela svijeta neo-korporatističkim novim poretkom?“ Kako se odnositi prema smanjenju ustavnih i demokratskih prava u uvjetima pandemije i kako prepoznati prikrivene političke „apetite“ za povećanjem državno-političke represije i kontrole stanovništva?

Sibila Petlevski

Događaj će se moći pratiti preko Zooma na Facebook stranici PEN-a
https://www.facebook.com/Hrvatski-PEN-Centar-344229309527768


SUSJEDSTVO RIJEČI
Posveta Tonku

"Hvalu reć za povlašten našeg trajanja tren"

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Diana Burazer, Željka Čorak, Marco Fazzini, Pau Sanchis Ferrer, Miroslav Kirin, Boris A. Novak, Sibila Petlevski, Sanja Roić, Carles Torner i Igor Zidić.

U subotu, 21. studenoga u 12 sati, kuća Arko, Basaričekova 24.

PEN-ov program Susjedstvo riječi, posveta Tonku, održat će se u skladu s epidemiološkim mjerama, djelomično na Zoomu, a moći će se pratiti i na internetskoj platformi Hrvatskoga PEN-a.


Hrvatski P.E.N. centar srdačno Vas poziva na raspravu
O AUTOBIOGRAFIJI I FIKCIJI

u nedjelju, 15. studenog u 18 sati, na Međunarodni dan pisaca u zatvoru,

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

Govore: TOMISLAV BRLEK, NADEŽDA ČAČINOVIČ, LJILJANA FILIPOVIĆ
i ANDREA ZLATAR VIOLIĆ.



Hrvatski PEN poziva na susret s književnim prevoditeljem
Willom Firthom u srijedu, 11. studenoga 2020. u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

O prevođenju hrvatskih pisaca za englesko govorno područje i svom radu na predstavljanju književnosti Istočne Europe u svijetu govori Will Firth, gost PEN-ove rezidencije za pisce u Zagrebu, koji trenutno na engleski prevodi Roberta Perišića i Tatjanu Gromaču.

Sudjeluju i Diana Matulić (Corto Literary Agency) i Ivan Sršen (Sandorf).
Moderira Tomica Bajsić (Hrvatski PEN).

Sadržaj će se moći vidjeti i virtualno.
Dio smo programa na internetskoj platformi:
Knjiga svima i svuda,
Premium program


Hrvatski PEN poziva na susret sa srpskim piscem i gostom naše književne rezidencije u Zagrebu Sašom Ilićem, u utorak, 10. studenoga 2020. u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

Autora, dobitnika NIN-ove nagrade za roman ‘‘Pas i kontrabas’’ predstavit će Ivana Bodrožić, a susret moderira Tomica Bajsić.


Hrvatski PEN poziva na susret s francuskom književnom prevoditeljicom
Chloé Billon
u četvrtak, 15. listopada 2020. u 20 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

O književnom prevođenju i prodoru hrvatskih pisaca na francusko govorno područje, osim nagrađivane prevoditeljice Chloé Billon, gošće PEN-ove književne rezidencije u Zagrebu, govore i Tomica Bajsić (Hrvatski PEN) Mihaela Majcen Marinić, (Ministarstvo kulture), te pisci Zoran Ferić i Olja Savičević Ivančević.

Francuska prevoditeljica Chloé Billon primila je prestižnu nagradu za prevođenje INALCO 2020. za prijevod romana Područje bez signala - na francuskom Les Turbines du Titanic) hrvatskog autora Roberta Perišića. Roman je u Francuskoj uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske objavila izdavačka kuća Editions Gaia. U istoj nakladi, u prijevodu Chloé Billon, objavljen je roman Osmi povjerenik Renata Baretića, dok je Mišolovka Walta Disneya Zorana Ferića objavljena u Éditions de l’Éclisse, Blue Moon Damira Karakaša u Belleville Éditions, te Adio, kauboju, Olje Savičević Ivančević u izdavačkoj kući JCLattès.


ZAGREB REVISITED
Vrt Atelijera Meštrović,
u četvrtak, 17. rujna 2020., u 19 sati.

Pjesnički susret u vrtu Atelijera Meštrović i preko video zida s pjesnicima iz raznih zemalja koji su sudjelovali na pjesničkim manifestacijama Hrvatskog PEN-a prošlih godina.

Carles Torner, katalonski pjesnik i izvršni direktor Međunarodnog PEN-a, pročitat će preko videa prijateljsku pjesmu posvetu Tonku Maroeviću s kojim je zajedno čitao u Atelijeru Meštrović prošle godine u rujnu u programu Hrvatskog PEN-a Riječi bez zidova.

ČITAJU: Diana Burazer, Goran Čolakhodžić, Marina Katinić, Miroslav Kirin, Sanja Lovrenčić, Sonja Manojlović, Vanda Mikšić

VIDEO ZID: Rita Dahl, Francesca Cricelli, Marco Fazzini, Steven Fowler, Mario Angel Quintero, Nikola Madžirov, Laura Marchig, Thiago Ponce de Moraes, Hans Thill, Carles Torner, Damir Šodan, Mindhy Zhang.

Za ovu priliku snimljena video čitanja bit će postavljena na Youtube kanalu Hrvatskog PEN-a.

Napomena: Molimo da se zbog epidemiološke situacije u zatvorenim prostorima poštuje propisani razmak između osoba te da se nose maske.


Poezija Iberijskog poluotoka, Afrike i Južne Amerike
tribina Hrvatskog PEN-a i Hrvatsko - hispanskog društva
u knjižnici Bogdan Ogrizović
01.09.2020. | utorak | 18.00 sati
Tribinu Kultura susreta uređuje i vodi književnik Tomica Bajsić
Sudjeluju: prevoditelji Željka Somun i Dean Trdak




U utorak, 7. srpnja 2020. godine,
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
u Preradovićevoj 5, u 18 sati,

u sklopu tribine Hrvatskog PEN-a i Hrvatsko - hispanskog društva o južnoameričkoj poeziji predstavljamo dvije nove knjige: Moje svjetlo i druge pjesme, Mario Angel Quintero, sa španjolskog i engleskog prevela Željka Somun, i Poezija Brazil, Pjesnici s brda Začeća u Rio de Janeiru, sa portugalskog preveli Tomica Bajsić i Dean Trdak. Ilustracije i naslovnice Mara Bajsić.


Svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku održana je danas (26. lipnja 2020.) u prostorijama P.E.N.-a.

Nagradu Višnja Machiedo za 2019. godinu dobio je Slobodan Šnajder za knjigu ‘Umrijeti u Hrvatskoj’ u izdanju Frakture.

Čestitamo!


Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas
na svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2019. godinu
(nagrada Hrvatskoga P.E.N. centra za književnu esejistiku),
u petak, 26. lipnja 2020., u 12 sati,
Basaričekova 24, Zagreb.



Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na
čitanje poezije i predstavljanje pjesničke knjige
MI NEMAMO NEPRIJATELJA,

Liu Xia i Liu Xiaobo,
Izabrane pjesme, Hrvatski P.E.N. centar, 2020.

U četvrtak, 18. lipnja u 19 sati,
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

Svoje pjesme čitaju: Ivana Buljan Legati, Diana Burazer, Goran Čolakhodžić, Branimir Dropuljić, Lana Derkač, Ivan Koprić, Dinko Kreho, Sanja Lovrenčić, Sonja Manojlović, Damir Radić i Nenad Rizvanović.

O knjizi govore Tomica Bajsić i Miroslav Kirin


„Ljubav intenzivna poput leda, ljubav daleka poput crnila,“ pisao je Liu Xiaobo voljenoj supruzi na papirić nekoliko dana prije smrti u bolnici u Shenyangu, u Kini. Mnogi njihovi prijatelji reći će da je njihova jedna od velikih ljubavnih priča. Ubrzo nakon što je Liu Xiaobo osuđen na jedanaest godina zatvora otkrili su kako su pisma koja su se našla na udaru cenzora i koja su nestala iz korespondencije bila ona gdje su pisali o ljubavi između njih dvoje. Liu Xia se uvijek držala podalje od politike, ali je bez obzira na pritisak stajala uz svog muža inzistirajući da nije učinio ništa krivo. „Kada živiš s takvom osobom, čak i ako te ne zanima politika, politika će se zanimati za tebe,“ rekla je. Našao sam svu ljepotu svijetu u ovoj jednoj ženi, jednom je izjavio za Liu Xia i pred prijateljima stalno hvalio njenu poeziju i umjetnost. Vjenčali su se dok je bio na izdržavanju kazne prisilnog rada jer drugačije mu nije mogla dolaziti u posjetu. Rekla je: „Želim se udati za tog neprijatelja države!“

Bez obzira na okrutnost kineskih vlasti Liu Xiaobova kontinuirana poruka vanjskom svijetu bila je uvijek ona mira, nade i ljubavi. Njegova poezija iz zatvora većinom govori o ljubavi za svoju suprugu i njegovoj nadi u Kinu slobodnu od diskriminacije i povreda ljudskih prava.

Ugušiti slobodu govora znači mrviti prava čovjeka, ugasiti ljudskost i suzbiti istinu.

Liu Xiaobo




Noć knjige 2020.

Knjižnica Marije Jurić Zagorke i Hrvatski P.E.N. centar

o knjigama koje su prokužile svijet


U suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom, pitali smo naše suradnike, pjesnike, pisce, urednike i kustose, kojih se to knjiga prisjećaju kao upečatljivih, danas, u vrijeme pandemije i specifičnih uvjeta fizičke, mentalne i emotivne izmještenosti.

Na naše pitanje odgovaraju Tomica Bajsić, Luiza Bouharaoua, Feđa Gavrilović, Zvonko Karanović, Enes Kišević, Hilà Lahav i Neven Vulić.



Drage kolegice i kolege,

zahvaljujemo svima koji su nam se povratno javili, poslali svoje prijedloge, pjesme i riječi potpore.

Pozivamo vas da se u vrijeme samoće svijeta približimo tako da čujemo i čitamo jedni druge i podijelimo svoje radove, misli, crtice, pjesme, prozne fragmente, koji ne moraju biti tematski.

Pošaljite na mejl tomica.bajsic@gmail.com ili na pen@pen.hr.

Izbor snimljen pametnim telefonom postavit ćemo na PEN-ov Youtube kanal, zapise i slike na Facebook i Twitter PEN-a

https://twitter.com/hrvatskiPEN

https://www.facebook.com/Hrvatski-PEN-Centar-344229309527768/

, a kada sve prođe možda objavimo i Penovu antologiju :)

Čuvajte se.
Srdačno vas oboje pozdravljamo.

Tomica Bajsić
Klaudija Brnad


Svečana dodjela Nagrade Višnja Machiedo Hrvatskoga P.E.N. centra,
koja se trebala održati 27. ožujka 2020. godine,
odgađa se zbog svima nam poznatih razloga.


Povodom Međunarodnog dana žena
Hrvatski PEN centar poziva Vas na

pjesničko čitanje i susret s pjesnikinjama
Anom Brnardić, Sanjom Lovrenčić i Vandom Mikšić,

u petak, 6. ožujka 2020., u 18 sati,
u Knjižnici M. J. Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.



Hrvatski PEN poziva Vas na tribinu

povodom Dana materinskoga jezika

JEZIK ESEJA

u petak, 21. veljače 2020. u 18:00 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2.

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Nadežda Čačinović, Ljiljana Filipović, Mladen Machiedo i Sibila Petlevski.

Nagrada PEN-a za najbolje književno-esejističko djelo dobila je ime po prevoditeljici, esejistici i antologičarki Višnji Machiedo (1940.-2013.) koja je svojim prevoditeljskim i esejističkim radovima obogatila hrvatski jezik i književnost.

Veselimo se Vašem dolasku!



POZIV NA NATJEČAJ:

Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2019. godini.

Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.

Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.

Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.

Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.

Četvrta dobitnica bila je Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.

Peta dobitnica bila je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.

Šesta je dobitnica Dorta Jagić za knjigu Veće od kuće.

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2018. do 15. prosinca 2019. Godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.

Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2020. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 15 sati).

Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.

Ocjenjivački sud čine Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Mladen Machiedo, Tonko Maroević i Sibila Petlevski, a dobitnik/ca nagrade bit će proglašen/a 27.03.2020. godine – na rođendan Višnje Machiedo.


Hrvatski PEN centar poziva Vas na tribinu Tumači poezije

Suvremena ruska poezija –
razgovor i čitanje ruske poezije povodom antologije suvremene ruske poezije

Iznad svojega korijenja (2019.),
u izboru i prijevodu Ivana Babića

u utorak, 17. prosinca 2019. u 18:00 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Sudjeluju: Ivan Babić, Zvonko Zečević i Miroslav Kirin.



Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na predstavljanje knjige

Lucia Leman: Republika MU, Kronika jednog preživljavanja,
Ljevak, 2019.,

u četvrtak, 12. prosinca u 18 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

Uz autoricu o knjizi govore Nadežda Čačinovič i Sibila Petlevski.



Hrvatski PEN centar poziva Vas na tribinu Tumači poezije
Suvremena iranska ženska poezija


u petak, 6. prosinca 2019. u 19.15 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Sudjeluju: Darija Žilić, Enes Kišević, Ebtehaj Navaey i Miroslav Kirin.



Hrvatski PEN centar poziva Vas na razgovor

OTPRILIKE ISTO: NAĐENO U PRIJEVODU

u ponedjeljak, 2. prosinca 2019. u 19.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

O značenju prijevoda u svojim životima govore
Tomica Bajsić , Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković i Sanja Roić.



15. studenog obilježavamo Dan pisaca u zatvoru Međunarodnog PEN-a.

Svake godine simbolično se izdvoji pet slučajeva od mnogih slučajeva zatvaranja, izazova, prijetnji i napada s kojima se suočavaju pojedini pisci samo zbog izražavanja svojih stavova. S veseljem javljamo da je troje od prošlogodišnjih pisaca u fokusu u međuvremenu oslobođeno. To su: Oleg Sencov, Shahidul Alam i Wael Abbas.

Ove godine u fokusu Dana pisaca u zatvoru koji se obilježava već 38 godina slijedeće su književnice i književnici:

* Lydia Cacho (Mexico)
* Stella Nyanzi (Uganda)
* Nedim Türfent (Turkey)
* Galal El Behairy (Egypt)
* Shakthika Sathkumara (Sri Lanka)



Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na

okrugli stol – književnoznanstveni simpozij

"Jer je sjećanje sve, a godine ne znače ništa:
In memoriam Nedjeljko Fabrio"

u petak, 15. studenog 2019. u 12 sati,
u P.E.N.-u, Basaričekova 24, Zagreb


Sudionici:

LUCIA LEMAN
MLADEN MACHIEDO
TONKO MAROEVIĆ
JULIJANA MATANOVIĆ
MLADEN MEDAR
NIKOLA PETKOVIĆ
BORIS SENKER
VELIMIR VISKOVIĆ




Večer haiku poezije

Povodom Mjeseca hrvatske knjige Hrvatski PEN organizira večer haiku poezije s Horijem Takeakijem, japanskim književnikom, antropologom i majstorom haikua.
Izbor iz haiku poezije Vladimira Devidéa pročitat će Tomica Bajsić.

Srdačno Vas pozivamo da nam se pridružite u četvrtak, 31.10.2019. u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2

Hori Takeaki japanski je književnik i antropolog. Objavio je brojne publikacije o ekološkim, kulturološkim i sociološkim temama, uključujući sljedeće: Anthropological Practice and Beliefs of Japanese Fishery, Is a non-Hegemonic World Possible?, P.E.N. Can Change the World, a s Vaclavom Havelom kao suautorom izdao je knjigu The View from Prague: Experience of the World Leaders at the Dawn of the 21st Century.
Predavao je na nekoliko sveučilišta te bio savjetnik vodećih svjetskih korporacija. Osim toga, obnašao je dužnost potpredsjednika Američko-japanske zaklade od 1987. do 1996. godine. Njegova novinarska karijera uključuje pet godina (1990. – 1995.) provedenih na mjestu člana uredničkog odbora časopisa Japan Times Weekly. Hori je dvaput bio član predsjedništva Međunarodnog P.E.N.-a: od 2001. do 2004. i od 2007. do 2010. godine. U razdoblju od 2010. do 2016. godine obnašao je funkciju međunarodnog tajnika P.E.N.-a, a trenutno je potpredsjednik te organizacije.
U središtu Takeakijevog interesa su antropološki aspekti ekologije u širem kontekstu humanističkih znanosti (pitanja antropološkog pristupa ekologiji, upravljanja okolišem i raspolaganja prirodnim resursima, odnosa religije i ekologije).

Vladimir Devidé - Haiku

Knjige

Zgužvane,
izblijedjele korice:
čuvaju svježe riječi.

Dušni dan

More plamičaka
uz Veliki križ - zvjezdano
nebo na zemlji.

Djeca
Prašnjava cesta...
Autobus trubi djeci -
ona mu mašu.


Hrvatski P.E.N. centar
poziva Vas
na otvorenje izložbe fotografija

HIROŠIMA I NAGASAKI – BOL I HRABROST

utorak, 15. listopada 2019. u 19 sati,
u Maloj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu,
Trg N. Š. Zrinskog 19.

Dobrodošli!


MIGRACIJSKI GLASOVI: MEDITERANSKO JEDINSTVO U RAZNOLIKOSTI

U organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra i Sveučilišta u Zadru (Odjela za talijanistiku, Odjela za francuske i frankofonske studije te Odjela za hispanistiku i iberske studije) u Zadru će se od 10. do 13. listopada 2019. održati međunarodna konferencija „Migracijski glasovi: mediteransko jedinstvo u raznolikosti“. Ova će višednevna znanstveno-umjetnička manifestacija uz niz izlaganja na teme vezane za migracije, transkulturnu suradnju i dijalog na prostoru Mediterana (viđene iz optika raznih znanstvenih i umjetničkih disciplina) ponuditi i književne programe namijenjene široj publici. Radni jezici susreta bit će hrvatski, engleski, francuski, talijanski i španjolski. Organizacijski odbor konferencije: Sibila Petlevski, Tomica Bajsić, Sylvestre Clancier, Iva Grgić-Maroević, Vanda Mikšić, Mario Županović.

U sklopu događaja, održava se sastanak Mediteranske mreže Međunarodnoga P.E.N.-a s aktualnom temom: „Mediteran i migracijska kriza“. Više od jednoga desetljeća prije krize kojoj sada svjedočimo, upravo je Hrvatski centar P.E.N.-a bio jedan od glavnih inicijatora osnivanja mreže za suradnju mediteranskih centara na polju kulture i ljudskih prava.



Hrvatski P.E.N. centar
i
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
pozivaju Vas na

SUSRET IZRAELSKIH i HRVATSKIH PJESNIKA
u ponedjeljak, 7.10.2019. u 19 sati
u Knjižnicu Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

GOSTI:
Eran Tzelgov
Hilà Lahav
Sigal Ben-Yair
Tziona Shamay
Dorta Jagić
Sibila Petlevski

Susret moderira Tomica Bajsić.

Veselimo se Vašem dolasku!



Poštovani,

srdačno Vas pozivamo na još jednu tribinu Književne senzibilizacije, na kojoj će naša članica Ksenija Banović, predstaviti roman IZLAZ – ZAPAD (EXIT WEST, 2017.) britansko-pakistanskog pisca Mohsina Hamida (prijevod Marina Horkić, biblioteka Na Margini, V.B.Z.) te razgovor o Pakistanu, u utorak, 1. listopada, 18. 30., u Knjižnici Dugave.

Razgovarat ćemo u društvu divnih sugovornika - urednika knjige, Stjepana Ravića, indologa Krešimira Krnica - jedinoga književnog prevoditelja s urdua te mladoga Pakistanca Mohammada Shahzada koji je nedavno dobio međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj.

Druženje ćemo, dakako, začiniti pakistanskim specijalitetima.

Tribine Književne senzibilizacije, u suradnji s Građanskom inicijativom Dugave, imaju za cilj kroz književnost senzibilizirati lokalnu zajednicu spram novopridošlih susjeda-tražitelja azila i to kroz razgovor s književnicima, prevoditeljima, izdavačima, aktivistima, pa i samim tražiteljima azila, kroz čije osobne priče možemo pobliže doznati tko su, zašto su i odakle su došli te može li nas književno djelo potaknuti da se zamislimo dublje i pokrenemo socijalnu inkluziju.

Knjige služe da djecu uspavamo, a odrasle probudimo. (J. Bucay)


Hrvatski P.E.N. centar u suradnji s Knjižnicom Marije Jurić Zagorke
poziva Vas na

RAZGOVOR SA ZVONKOM KARANOVIĆEM

u četvrtak, 26.9.2019. u 19 sati
u Knjižnicu M.J.Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Zvonko KARANOVIĆ
Branko ČEGEC
Tomica BAJSIĆ (uvodna riječ)

Veselimo se Vašem dolasku!


Hrvatski P.E.N. centar srdačno Vas poziva na PEN-ove raznovrsne programe unutar Festivala svjetske književnosti:

poezija u Botaničkom vrtu, večer poezije i filma u KIC-u, večeri poezije i glazbe u Atelijeru Meštrović, 20 godina Lyriklinea, 30 godina od pada Berlinskog zida do zida u Meksiku… i drugi zanimljivi programi s gostima iz svijeta:

UTORAK, 10.09.2019.

10:00 | Botanički vrt
Jan Wagner, Tomica Bajsić, Poezija u Botaničkom vrtu.

19:00 | Knjižnica Marija Jurić Zagorka, Krvavi most 2
Svjetla s obližnjeg prozora: George Mario Angel Quintero

21:00 | Kulturno informativni centar
Filmska večer: Izbor najboljih kratkih filmova o poeziji sa Zebra Poetry Film Festivala u Berlinu.

SRIJEDA, 11.09.2019.

18:00 | Mala dvorana HGZ-a
Svijet bez zidova. 20 godina Lyriklinea: Christiane Lange, Thomas Wohlfahrt, Jan Wagner, Zvonko Maković i Tomica Bajsić
Moderira: Romana Perečinec

ČETVRTAK, 12.09.2019.

12:00 | Knjižnica Marija Jurić Zagorka, Krvavi most 2
Riječi za jedan lapidarij: Carles Torner i Tonko Maroević
Moderira: Tomica Bajsić

18:00 | Mala dvorana HGZ-a
Svijet bez zidova. 30 godina od pada Berlinskog zida u svjetlu zida u Meksiku danas: Nikola Madžirov, Aurelia Lassaque, Thomas Wohlfahrt, George Angel Mario Quintero, Carles Torner
Moderira: Dario Špelić

19:00 | Atelijer Meštrović
Pjesnička večer: Riječi bez zidova
Sudjeluju: Aurélia Lassaque, Jan Wagner i Damir Šodan
Glazbenici: Nina Bajsić, Jasmina Bojić, Vid Hribar

PETAK, 13.09.2019.

19:00 | Atelijer Meštrović
Pjesnička večer: Riječi bez zidova
Sudjeluju: George Mario Angel Quintero, Carles Torner, Elena Medel i Nikola Madžirov
Glazbenici: Nina Bajsić, Jasmina Bojić, Vid Hribar


HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO, HRVATSKI P.E.N. CENTAR i KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

POZIVAJU VAS NA TRIBINU "KULTURA SUSRETA"

"KNJIŽEVNOST AMERIČKOG KONTINENTA"

u utorak, 10.09.2019. u 18.00 sati

u prostorijama Knjižnice i čitaonice
Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5

u prostorijama Knjižnice i čitaonice
Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5

Predavač:
JORGE MARIO ANGEL QUINTERO,
kolumbijski književnik i pjesnik

Voditelj:
TOMICA BAJSIĆ, književnik

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!


Zagreb, 3. srpnja 2019.


POZIV NA REDOVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU


Cijenjene kolegice i kolege, dragi prijatelji,
pridružite nam se na redovnoj godišnjoj Skupštini Hrvatskoga P.E.N. centra.


REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
subota, 13. srpnja 2019., u 10.00 sati
u P.E.N.-u, vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb.


PRIJEDLOG DNEVNOG REDA:

1. Izbor radnog predsjedništva
2. Prihvaćanje predloženog dnevnog reda
3. Prisjećanje na preminule članove
4. Izvješća o redovnoj i programskoj djelatnosti u 2018. i 2019. godini
5. Prijedlog programa rada do kraja 2019. i u 2020. godini
6. Rasprava o izvješću i programima
7. Razno


Očekujući vaš dolazak i sudjelovanje u radu Skupštine PEN-a, srdačno vas pozdravljam.

S poštovanjem,
Tomica Bajsić
predsjednik


Hrvatski PEN centar i Knjižnice Grada Zagreba
srdačno Vas pozivaju na tribinu
Književna senzibilizacija: Sirija

u utorak, 11. lipnja 2019. u 18.30 sati,
u Knjižnici Kajfešov brijeg, Ul. Grada Gualdo Tadino 4, Zagreb

gosti:
Nibal Allhalaq, gošća iz Sirije
Ivan Sršen, nakladnička kuća Sandorf
Ksenija Banović, prevoditeljica
Moderira: Danijela Petaros Globan

Svoja iskustva u potrazi za azilom u Turskoj, Austriji i Hrvatskoj posijelit će Nibal Alhallaq koja je nedavno dobila međunarodnu zaštitu u našoj zemlji.

Sadašnju situaciju u Siriji približit će nam Ivan Sršen kroz grafički roman Zenobia Mortena Dürra i Larsa Hornemanna (prev. s danskog Dora Maček); ratnu priču iz Alepa Francesce Borri Sirijska prašina (prev. s talijanskog Antonija Radić) te reportažu Wolfganga Bauera Preko mora: Sirijci bježe u Europu (prev. s njemačkog Nenad Popović).

O projektu Književna senzibilizacija govorit će Ksenija Banović iz Građanske inicijative Dugave, koji je krenuo sa ciljem senzibiliziranja lokalne zajednice u Dugavama, kvartu na čijoj je periferiji smješten Porin - prihvatilište za tražitelja azila. Kroz ovaj ciklus tribina propituje se možemo li kroz književnost, ali i razgovor sa samim tražiteljima azila, potaknuti međusobno razumijevanje i socijalnu inkluziju.

Projekt se od 2017. g. provodi u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba i Hrvatskim P.E.N. centrom.




HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO,
HRVATSKI P.E.N. CENTAR i
KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA


POZIVAJU VAS NA TRIBINU "KULTURA SUSRETA"

"LJUBAVNA POEZIJA U AL-ANDALUSU"

u utorak, 11.06.2019. u 18.00 sati

u prostorijama Knjižnice i čitaonice
Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5

Predavač:
doc. dr. sc. GORANA BIKIĆ CARIĆ,
profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Voditelj:
TOMICA BAJSIĆ, književnik

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!

Ova tribina realizirana je uz potporu za društva prijateljstva MVEP


Srdačno Vas pozivamo na tribinu Hrvatskog PEN-a
MI NEMAMO NEPRIJATELJA, poezija Liu Xie i Liu Xiaoboa,
povodom tridesete godišnjice krvoprolića na trgu Tiananmen,

u utorak, 4. lipnja 2019. u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Pjesme Liu Xiaoboa, preminulog kineskog Nobelovca i aktivista s Tiananmena i njegove supruge umjetnice i pjesnikinje Liu Xie koja se u vrijeme njegovih zatvorskih godina nalazila u kućnom pritvoru iz kojeg je puštena u srpnju prošle godine, interpretirat će glumci Veronika Mach i Marko Movre.
Moderiraju Tomica Bajsić i Miroslav Kirin.






Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na program unutar FESTIVALA EUROPSKE KRATKE PRIČE

Ponedjeljak, 3. lipnja

18.00
KLUB BOOKSA, FRA GRGE MARTIĆA 14D, ZAGREB

LITERARY EUROPE LIVE PLUS
U SURADNJI S HRVATSKIM PEN CENTROM
RAZGOVOR
Pravo na priču
Melatu Uche Okorie, Tomica Bajsić


Homo Narrans, tema 18. izdanja fekp-a propituje sposobnost i potrebu ljudskog bića da priče priča i kroz njih vidi i razumije svijet oko sebe. Ponekad, te se priče ne slažu s našima, onima koje pripovijedamo o vlastitim društvima i vlastitim vrijednostima – što ih čini dragocjenijima, premda ih možda zbog toga čujemo teže. Rođena u Nigeriji, Melatu Uche Okorie autorica je koja je nakon osam i pol godina provedenih u Irskoj kao tražiteljica azila svoje iskustvo pretočila u pripovijetke koje su je svrstale među najsnažnije glasove nove irske književnosti. O važnosti prava da ispričamo svoju i čujemo tuđu priču s Melatu Uche Okorie i Tomicom Bajsićem, nagrađivanim književnikom i predsjednikom hrvatskog PEN centra, razgovara Cyrille Cartier.

Moderira: CYRILLE CARTIER




Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na

tribinu TUMAČI POEZIJE, u srijedu, 8. svibnja 2019. u 19 sati,

u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Miroslav Kirin razgovara s Brankom Malešom povodom četrdesetgodišnjice zbornika Off poezije.

Pojedine avangardne tekstove iz te kultne zbirke interpretirat će
glumac Marko Movre,
a razgovoru i čitanju pridružit će se i neki od još aktivnih pjesnika off-generacije
te mlađi hrvatski pjesnici čitanjem svojih pjesama.




U sklopu manifestacije Noć knjige 2019. pozivamo Vas na tribinu

Sto mu gromova! – Omiljeni likovi i fiktivni junaci koji nas inspiriraju,

u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca,
koja će se održati u utorak, 23. travnja 2019. u 19 h
u Basaričekovoj 24, na Gornjem Gradu.
O svojim iskustvima poimanja lika govorit će zaljubljenici u strip, glumci Marko Cindrić i Asim Ugljen; vizualna umjetnica Ivana Pipal koja kao medije izražavanja koristi animaciju, strip i umjetničku knjigu; akademska slikarica i strip crtačica Helena Janečić; spisateljica, prevoditeljica i filmska kritičarka Mima Simić, ujedno i autorica zbirke priča Pustolovine Glorije Scott, knjige koja je dijelom objavljena u formi stripa; zatim Leonida Kovač, povjesničarka umjetnosti i suautorica grafičkog romana Nasta Rojc: Ja borac, te pisac, prevoditelj i grafički dizajner Tomica Bajsić.

Radujemo se Vašem dolasku!




S veseljem Vas pozivamo na tribinu Književnost i otpor, u četvrtak, 18. travnja 2019. u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Branko Maleš, pjesnik i pjesnički inovator, antologičar i književni kritičar, govorit će o načinima otpora kroz književnost, aktivizmu, a najviše otporu kroz poeziju, njenu formu i tematiku, o zamkama iste i kako ih uspješno izbjeći.

Moderira: Monika Herceg

Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

x x x

čemu sve to?
a što?
pa to
ponedjeljak, utorak
pa i srijeda
čemu sve to?

Branko Maleš




Svečana dodjela Nagrade Višnja Machiedo

Svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku
održana je danas (27. ožujka 2019.) u prostorijama P.E.N.-a.
Nagradu Višnja Machiedo za 2018. godinu dobila je Dorta Jagić
za knjigu "Veće od kuće" u izdanju Hena.com.
Čestitamo dobitnici!


















S veseljem Vas pozivamo na tribinu Hrvatskog P.E.N. Centra:
KNJIŽEVNOST I EKOLOGIJA

petak, 15. ožujka 2019. u 19 sati
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

EDO POPOVIĆ, pisac i hodač, predstavit će svoju novu knjigu Čovjek i planina: Kratki uvod u sjeverni Velebit, gdje se bavi ekologijom i povratkom jednostavnom životu, a govorit će i o pjesniku Garyju Snyderu i drugim književnicima i umjetnicima koji su tražili sklad s prirodom kao domom, a ne samo mjestom za posjete.
Moderira: Tomica Bajsić

Gary Snyder: Zavjetujemo se zajedno sa svim bićima

Jedem sendvič
Radeći u šumama,
Dok srna gricka žbunje u snijegu
Promatramo jedno drugo,
žvačući zajedno.

Bombarder iz Beala
iznad oblaka,
Ispunja nebo grmljavinom.
Ona podiže glavu, osluškuje,
I čeka dok zvuk sasvim ne iščezne.
Isto činim i ja.

s engleskoga preveo Vojo Šindolić




ZA SVIJET BEZ ZIDOVA

S veseljem Vas pozivamo na svjetsko čitanje poezije
Za svijet bez zidova u organizaciji World Poetry Movementa
i Hrvatskog i Slovenskog PEN-a
u ponedjeljak, 25. veljače 2019. u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Čitaju: Tomica Bajsić, Ivan Herceg, Dorta Jagić, te Stanka Hrastelj
i Barbara Pogačnik iz Slovenije i Zviad Ratiani iz Gruzije.








PORUKE I PISMA

S veseljem Vas pozivamo na tribinu Hrvatskog PEN-a
povodom Međunarodnog dana materinskog jezika
u četvrtak, 21. veljače 2019. u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

O tome kako društvene mreže mijenjaju jezik i komunikaciju
razgovarat će Tomica Bajsić, Luiza Bouharaoua, Nadežda Čačinovič,
Monika Herceg, Sibila Petlevski i Neven Vulić.




HRVATSKI P.E.N. CENTAR, HRVATSKI CENTAR ITI i HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO

POZIVAJU VAS NA TRIBINU

"HRVATSKA DRAMA NA ŠPANJOLSKOM GOVORNOM PODRUČJU"

u utorak, 5.02.2019. u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5

Sudjeluju: ŽELJKA TURČINOVIĆ, dramaturginja, kazališna kritičarka i predsjednica Hrvatskog centra ITI i voditelj tribina „Kultura susreta“ Tomica Bajsić.

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!




Hrvatski P. E. N. centar
i
Hrvatsko društvo pisaca

povodom Dana sjećanja na žrtve njemačkog nacionalsocijalizma
pozivaju na večer čitanja poetskih i proznih tekstova na temu Holokausta.
Tekstove Paula Celana, Darka Cvijetića, Errija De Luce, Daše Drndić, Irene Klepfisz,
Prima Levija, Miklósa Radnótija , Jorgea Sempruna i drugih
čitat će Nancy Abdel Sakhi, Vilim Matula i Urša Raukar.
Program moderiraju Tomica Bajsić, Zoran Ferić, Miroslav Kirin i Tvrtko Klarić.

Pridružite nam se u nedjelju, 27. siječnja 2019. u 18 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.


POZIV NA NATJEČAJ:

Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2018. godini.

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2017. do 15. prosinca 2018. godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske,javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.

Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2019. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 14 sati).

Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.

Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.
Peta dobitnica je Ljiljana Filipović za knjigu Klub krivaca.

Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.

Dobitnik/ca nagrade biti će proglašen/a 27.03.2018. godine – na rođendan Višnje Machiedo.


NAJAVA TRIBINE

"Poezija migracija i bezdomnosti"

U sklopu projekta Hrvatskog P.E.N. centra pod nazivom "Tumači poezije“ u petak 28. prosinca 2018. u Knjižnici Dugave održat će se večer "Poezija migracija i bezdomnosti". Projekt Tumači poezije zamišljen je kao ciklus tribina na kojima ljudi, koji inače ne pišu niti profesionalno tumače poeziju, opušteno razgovaraju o poeziji međusobno i s publikom.

Ovoga puta razgovarat ćemo o poeziji koja tematizira iskustvo migracija i bezdomnosti. Događaj će moderirati prevoditelj Tvrtko Klarić i pjesnik Miroslav Kirin, a pjesme će tumačiti Asja Korbar iz udruge Are You Syrious. Pjesme će čitati glumica Nancy Abdel Sakhi.

Početak tribine je u 18:30 sati.


POZIVNICA

"Suvremena ljubavna poezija i razgovor o njoj"

U sklopu projekta Hrvatskog P.E.N. centra pod nazivom "Tumači poezije“ u srijedu, 19. prosinca 2018. u Knjižnici Tina Ujevića, održat će se večer "Suvremena ljubavna poezija i razgovor o njoj". Projekt Tumači poezije zamišljen je kao ciklus tribina na kojima ljudi, koji inače ne pišu niti profesionalno tumače poeziju, na opušten način razgovaraju o poeziji međusobno i s publikom.

Ovoga puta razgovarat ćemo o suvremenoj ljubavnoj poeziji. Događaj će moderirati pjesnikinja Diana Burazer i pjesnik Miroslav Kirin, a u razgovoru će sudjelovati Nadira Eror, Tea Grašić-Kvesić i Jozefina Marković. Pjesme čita Matea Andrić.

Početak tribine je u 18 sati.


SVJETSKO ČITANJE POEZIJE

10. prosinca u 19 i 30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

Čitaju i nastupaju: Nina Bajsić, Diana Burazer, Marija Dejanović, Jasminka Domaš, Dorta Jagić, Miroslav Kirin, Ana Brnardić Oproiu, Adrian Oproiu, Evelina Rudan ...

Prije sedamdeset godina, 10. prosinca 1948., u Parizu je proglašena Opća deklaracija o pravima čovjeka UN-a. PEN se i ove godine pridružio Međunarodnom festivalu književnosti u Berlinu koji poziva pisce, kulturne institucije, sveučilišta i knjižnice da taj dan obilježe čitanjem u sjećanje na ubijenog saudijskog novinara Jamala Khashoggija i pjesnika Ashrafa Fayadha osuđenog na smrt zbog stihova, ali mu je zbog protesta širom svijeta kazna preinačena u osmogodišnju s bičevanjima, i blogera Raifa Badawija, osuđenog isto zbog slobode izražavanja na šest godina zatvora s bičevanjima i koji se najvjerojatnije nalazi u centralnom zatvoru Dhahban u Saudijskoj Arabiji.

Svjetsko čitanje odvija se isti dan u Berlinu, Hannoveru, Parisu, Poitiersu, Lisabonu, Quebecu, Burkini Faso ....




U sklopu ciklusa tribina Hrvatskoga PEN-a "Tumači poezije" održat će se večer "Približimo se romskoj poeziji",
u ponedjeljak, 3. prosinca u 19 sati,
u Knjižnici M. J. Zagorke,
Krvavi most 2, Zagreb.

Razgovarat ćemo o romskoj poeziji koja je na našoj književnoj sceni gotovo nevidljiva.

U interpretaciji poezije sudjelovat će kazališni redatelj Lovro Krsnik i akademska kiparica Manuela Pauk, a događaj će moderirati Marija Dejanović. U razgovoru će nam pomoći dr. sc. Ljatif Demir, romski pjesnik, aktivist i sveučilišni profesor, koji će i pripremiti selekciju romske poezije.

Vidjet ćemo kako će umjetnici reagirati na umjetnički medij koji im nije primaran način izražavanja (poeziju) te na kulturni podtekst umjetnosti na koji ne nailaze često (romska kultura).

Nadamo se da ćete, skupa s nama, uživati u ljepoti romskog pjesništva te naučiti nešto novo o romskoj poeziji i kulturi.


Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na tribinu

TUMAČI POEZIJE

uz predstavljanje knjige Tomice Bajsića

Južna pošta - Putovanje poezijom Latinske Amerike (Zagreb : Hrvatsko društvo pisaca, 2009.)

u srijedu, 28. studenoga 2018.

19 sati

Knjižnica Marije Jurić Zagorke

Krvavi most 2, Zagreb

Dramski umjetnik Ivan Colarić pročitat će poemu Mapa brazilskog pjesnika Murila Mendesa, a autor knjige Tomica Bajsić govorit će o putovanju latinoameričkom poezijom.


POZIVNICA

Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na okrugli stol Nasljeđe Austrougarske monarhije (program Susjedstvo riječi), u petak, 23.11. u 19 sati, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

O temi postojanja ili nepostojanja zajedničkoga nasljeđa a prije svega o kontinuitetu ili diskontinuitetu vlastitih kulturnih tradicija govore slovenski gosti prof. dr. Janko Prunk, povjesničar i Ifigenija Simonović, spisateljica, predsjednica Slovenskog PEN-a, te Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković, Tonko Maroević i Sibila Petlevski.




Za Međunarodni dan pisaca u zatvoru 15. studenoga 2018. u Književnom klubu Booksa, u 19 i 30 sati, Hrvatski PEN prikazuje dokumentarni film režisera Askolda Kurova: PROCES | Rusija protiv Olega Sencova. Govorit ćemo i o ubijenim novinarima i zatvaranim piscima u fokusu Međunarodnog PEN-a, a povodom političkih progona u Kataloniji Tomica Bajsić pročitat će nekoliko pjesama iz zbirke novijeg katalonskog pjesništva Riječi za jedan lapidarij, po izboru Tonka Maroevića.

Više o filmu: Oleg Sencov je ukrajinski režiser, i aktivist Euromajdana koji se protivio aneksiji Krima gdje je živio. 2014. godine odveden je od Ruske službe sigurnosti u Moskvu, mučen u zatvoru i optužen za planiranje terorističkih akcija poput dizanja Lenjinovog spomenika u zrak. Osuđen je u politički motiviranom procesu na dvadeset godina zatvora unatoč činjenici da je svjedok koji ga je teretio povukao priznanje iznuđeno mučenjem i na sudu porekao krivicu Sentsova. Oleg Sencov je 5. listopada ove godine prekinuo štrajk glađu koji je trajao 145 dana jer mu je zbog kritičnog zdravstvenog stanja određena mjera prislinog hranjenja.

... Bio je čovjek po imenu Poncije Pilat. Nakon što je mnoge godine prosjedio na mjesecu, porazmislio je o onome što je učinio. Onda, kada mu je oprošteno, hodao je uzduž mjesečeve zrake i rekao Ješui Ha -Nocriju, Isusu iz Nazareta: Znaš, bio si u pravu. Najveći je grijeh na Zemlji kukavičluk." Ukrajinski režiser Oleg Sencov u obraćanju sudu nakon što je u politički montiranom procesu osuđen na 20 godina robije u Sibiru.




400. godišnjica rođenja Jurja Križanića

Tonko Maroević i Tomica Bajsić govore povodom obilježavanja 400. godišnjice rođenja Jurja Križanića,

utorak, 23. listopada u 18 sati, Gradska knjižnica Ivana Gorana Kovačića, Karlovac, Ilirska dvorana, Lj. Šestića 1




POZIVNICA: Tribina “One nadiru u falangama: seksizam i kritika”

Hrvatski PEN centar, Hrvatsko društvo pisaca, udruge Kurziv/Kulturpunkt.hr i Kulturtreger/Booksa

pozivaju vas na tribinu posvećenu trenutnom stanju u umjetničkoj kritici “One nadiru u falangama: seksizam i kritika”, koja će se održati u utorak, 2. listopada 2018. s početkom u 19 sati u dvorani vile Arko (Basaričekova 24).

Sudionici tribine su književna kritičarka Katarina Luketić, osnivač i glavni urednik izdavačke kuće Fraktura - najbolja literatura Seid Serdarević, književna kritičarka Nađa Bobičić, profesorica i književna teoretičarka Maša Grdešić, novinarka Ivana Perić i predsjednik PEN-a i pjesnik Tomica Bajsić. Razgovor će moderirati novinarka i književnica Antonela Marušić.

Izravan povod za ovu tribinu je mizogina i seksistička kritika romana Korane Serdarević “Eksperiment Irene Tot” Ivice Matičevića objavljena ovog ljeta u književnom časopisu Republika. Govor mržnje, seksizam i mizoginija koje ovaj tekst promiče ni tri mjeseca nakon što je objavljen nisu naišli na adekvatnu osudu većine institucija s kojima njezin autor surađuje. Kratkim priopćenjem obratio se nedavno tek Odsjek za komparativnu književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Mizoginija i seksizam nisu rijetki ni u glazbenoj kritici. Na glazbenom portalu Ravno do dna prošle je godine objavljen sporan tekst glazbenog kritičara i novinara Zorana Stajčića, kao i članak “Cigarete poslije koitusa” Đina Kolege. Na ove tekstove reagirao je cijeli niz autorica i autora na feminističkim i nezavisnim portalima.

Nadovezujući se na ove slučajeve, tribina će nastojati adresirati sljedeća pitanja: Što je (književna) kritika i kome je namijenjena? Kako živi kritika u Hrvatskoj? Postoje li zakonitosti forme i tko ih propisuje? Što karakterizira kritičko pisanje u Hrvatskoj i regiji? Kakvi su uvjeti ovog dijela književne proizvodnje? U kojoj su mjeri seksizam i mizoginija prisutni u književnom/umjetničkom polju i kritici?

Razgovarat će se i o odgovornosti urednika časopisa, portala i elektroničkih publikacija za tekstove koje objavljuju autori te odnosu između ključnih aktera u polju: izdavača, književnih autora i autora kritike.

POZIVNICA: potpredsjednik Međunarodnoga PEN-a i predsjednik Japanskoga PEN centra, gospodin Takeaki Hori, u posjetu Zagrebu i Varaždinu, 1. listopada 2018.

Hrvatski P.E.N. centar sa zadovoljstvom Vas poziva na predavanja gospodina Horija i gospodina Ikezawe o haiku poeziji u Varadinu i Zagrebu.

Takeaki Hori japanski je pjesnik, potpredsjednik Međunarodnoga P.E.N.-a i predsjednik Japanskoga P.E.N. centra, a Natsuki Ikezawa pjesnik i prozni pisac, dobitnik nagrade Akutagawa.

Predavanja će se održati u ponedjeljak, 1. listopada 2018., u Varaždinu u 13:00 sati (HNK Varaždin, Europa media centar) i u Zagrebu u 18:30 (HAZU, Velika dvorana za sjednice). Pozivnica u prilogu.

Više: http://www.hr.emb-japan.go.jp/hr/2018/kultura-2018-09-haiku.html




Hrvatski P.E.N. centar i Booksa pozivaju vas na večer irske poezije i glazbe u društvu Bartholomewa Ryana, u četvrtak, 20. rujna 2018. u 20 sati, u Booksi, Martićeva 14d, Zagreb.

Ryanova će glavna tema biti čuveno Finneganovo bdijenje. Prizivajući Kaosmos, ekologiju i feminizam, ovo je jedinstveni doživljaj kultnog djela Jamesa Joycea u glazbeno-scenskoj izvedbi irskog pisca, filozofa i glazbenika koji predaje na sveučilištu u Lisabonu i prvi je gost književne rezidencije Hrvatskog P.E.N. centra.

Bartholomew Ryan istraživač je filozofije i koordinator CultureLaba na Institutu za filozofiju Nova (Instituto de Filosofia da Nova – IFILNOVA) Sveučilišta Nova u Lisabonu, pisac, glazbenik i kompozitor, rođen u Dublinu. Studirao je u Dublinu, Aarhusu i Kopenhagenu. Bio je predavač na Bard Collegeu u Berlinu, Lady Margaret Hall u Oxfordu i Sveučilištu u Aarhusu.

Između ostalog objavio je knjige Faces of the Self: Autobiography, Confession, Therapy (urednik; 2018.), Nietzsche and Pessoa: Ensaios (urednik; 2016.), Nietzsche and the Problem of Subjectivity (urednik; 2015.), and Kierkegaard's Indirect Politics: Interludes with Lukács, Schmitt, Benjamin and Adorno (autor; 2014.).

Član je istraživačkih grupa "Pitanja subjektivnosti: književnost i filozofija", "Lisbon Nietzsche Group" u okviru CultureLaba i "HyperNietzsche" te istraživačkog projekta "Experimentation and Dissidence" u Centru za filozofiju Sveučilišta u Lisabonu. Dobitnik je FCT (Fundação para a Ciência e a Tecnologia) istraživačke stipendije (travanj 2014. – ožujak 2015.) za rad na projektu "The Plurality of the Subject in Nietzsche and Pessoa".

Ryan vodi međunarodni glazbeni projekt The Loafing Heroes, a 2016. objavili su svoj peti album The Baron in the Trees.

Ulaz je besplatan, a događanje će se odvijati na engleskom jeziku, bez prijevoda. Poveznica u nastavku:

http://booksa.hr/program/finneganovo-bdijenje-irska-poezija-i-glazba-uz-bartholomewa-ryana




Hrvatski P.E.N. centar s veseljem Vas poziva na nekoliko PEN-ovih događanja unutar Festivala svjetske književnosti:

Iskustvo Pessoe, glazba i poezija, u sklopu PEN-ovog programa angažirane književnosti vodi Tomica Bajsić.

Četvrtak, 06.09.2018 // 21:00 - 23:00 // Zagreb // Kulturni centar Mesnička.

Poezija & glazba. Sudjeluju: Bartholomew Ryan, Francesca Cricelli, Thiago Ponce de Moraes, Diana Burazer, Miroslav Kirin, Dorta Jagić, Marina Katinić, Drago Štambuk, Ivan Colarić, Nina Bajsić

Pjesnička večer u okviru programa PEN-a Gosti iz daljine: Poezija Brazil!

Petak, 07.09.2018. / 21:00h. Kulturni Centar Mesnička, vodi Tomica Bajsić, nastupaju Francesca Cricelli iz Sao Paula i Thiago Ponce de Moraes iz Rio de Janeira, a na gitari ih prati Bartholomew Ryan iz Lisabona. Razgovor će prevoditi Dean Trdak.

Riječ i svijet, okrugli stol.

Subota, 08.09.2018. u 17:00 sati, Kino Europa - Dvorana Müller

Moderira Nadežda Čačinovič

U sklopu PEN-ovog programa angažirane književnosti na okruglom stolu o utjecaju pisane riječi na društvene promjene sudjeluju Tomica Bajsić, Francesca Cricelli, Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković i Bartholomew Ryan.








OBAVIJEST: Na redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskoga P.E.N. centra, održanoj u subotu, 30. lipnja 2018., u 10 sati, u PEN-u, vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb, primljeni su novi članovi: Ksenija Banović, Ursula Burger, Dorta Jagić, Lea Kovacs, Lucia Leman, Gordan Nuhanović i Edo Popović.


POZIV ČLANOVIMA


Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,
pridružite nam se na redovnoj godišnjoj Skupštini Hrvatskoga P.E.N. centra.

REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
subota, 30. lipnja 2018., u 10.00 sati
u P.E.N.-u, Basaričekova 24, Zagreb

Veseleći se vašem dolasku i sudjelovanju u radu P.E.N.-a, srdačno vas pozdravljam.

S poštovanjem,

Tomica Bajsić
predsjednik
Zagreb, 19. lipnja 2018.


Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na razgovor o Somaliji i somalskim autoricama Warsan Shire, Waris Dirie i Ayan Hirsi Ali,
te o integraciji izbjeglica kroz umjetnost i kulturu

KNJIŽEVNA SENZIBILIZACIJA – SOMALIJA
07. 06. u 18:30 u Knjižnici Dugave, Ul. Svetog Mateja 7, 10000, Zagreb


Organizatori: Hrvatski centar PEN-a u suradnji s Knjižnicom Dugave
i Građanskom inicijativom Dugave

O Somaliji i somalskim autoricama Warsan Shire, Waris Dirie i Ayan Hirsi Ali
te o integraciji izbjeglica kroz umjetnost i kulturu općenito govorit će:
Tomica Bajsić, pjesnik i predsjednik Hrvatskog P.E.N. centra
Ksenija Banović, moderatorica i voditeljica projekta

„Nitko ne napušta dom osim ako dom nisu usta morskog psa. Nosila sam tu staru himnu u ustima tako dugo da više nije bilo mjesta ni za jednu drugu pjesmu, drugi jezik i drugi govor. Poznajem strah koji te prekriva, u potpunosti guta. Rastrgala sam i pojela svoju putovnicu u hotelu zračne luke. Naduta sam jezikom koji si ne mogu priuštiti da zaboravim.“
Warsan Shire


Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na tribinu:

PUTEVI BEZ POVRATKA

Tribina Hrvatskog PEN-a o izbjeglicama, zidovima i granicama,
srijeda, 16. svibnja u 19:30, Knjižnica B. Ogrizovića, Preradovićeva 5.

Sudjeluju: Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog PEN-a, Asja Korbar, voditeljica razvoja udruge "Are you Syrious?", Kristina Samardžić, suradnica za komunikaciju Isusovačke službe za izbjeglice, Waddah Almasri, sirijski novinar i pisac.



Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca pozivaju Vas na
Noć knjige u vili Arko:

okrugli stol ''Budućnost knjige'',
u ponedjeljak, 23. travnja u 18 sati,

u vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Tomislav Brlek, Nadežda Čačinovič, Mišo Nejašmić, Sibila Petlevski i David Šporer.


Svečana dodjela Nagrade Višnja Machiedo

Svečana dodjela nagrade Hrvatskog P.E.N. centra za književnu esejistiku održana je danas (27. ožujka 2018.) u prostorijama P.E.N.-a.
Nagradu Višnja Machiedo za 2017. godinu dobila je Ljiljana Filipović za knjigu "Klub krivaca" u izdanju Antibarbarusa.
Čestitamo!



Dan poezije



Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na
svečanu dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za 2017. godinu,
u utorak, 27. ožujka 2017. u 12 sati,
u vili Arko, Basaričekova 24,u Zagrebu.




Hrvatski P.E.N. centar poziva vas na Svjetski dan poezije (21. ožujka) na
predstavljanje knjige Vidi poezija! i čitanje hrvatskih pjesnika,
21. ožujka 2018. u 19.30 sati, Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića,

Preradovićeva 5, Zagreb.

Sudjeluju:
Fikret Cacan
Lana Derkač
Monika Herceg
Marina Katinić
Sanja Lovrenčić
Zvonko Maković
Lara Mitraković
Sibila Petlevski
Evelina Rudan
Davor Šalat
Ivan Šamija
Vigor Vukotić

VIDI, POEZIJA! Knjiga u izdanju PEN-ove biblioteke Glasovi svijeta.
Devedeset pjesama za devedesetu godišnjicu Hrvatskog PEN-a.


Pjesnici: Don Paterson, Ron Padgett, Sandeep Parmar, Brian Turner, TJ Dema, Dominik Dombrowski, Jarkko Tontti, Anton García, Rita Dahl, Luljeta Lleshanaku, Valzhyna Mort, Kristin Dimitrova, Ilya Kaminsky, Patrick Cotter, James Byrne, Kim Addonizio, Sandra Cisneros, Martín Espada, Sinéad Morrissey, Milena Ercolani, Jacques Brel, Adam Zagajewski, Eugenijus Ališanka, Wolf Wondratschek, Yu Jian, Jack Mapanje, Joan Batchelor, Josif Brodski, Márcia Theóphilo, Liu Xiaobo, Liu Xia, Anne Carson, Bei Dao, Mahmoud Darwish, Pier Paolo Pasolini, Raúl Zurita, José Emilio Pacheco, Najwan Darvish, Tishani Doshi, Xu Hudong, Gabeba Baderoon, Melissa Fry Beasley, Marco Fazzini, Maria Barnas, Tibor Weiner Sennyey, Nathalie Handal, Zbigniew Herbert, Tehila Hakimi, Cláudia Sampaio, Andreia C. Faria, Blanca Wiethüchter, Claribel Alegria, Leonard Cohen, Chiqui Viscoso, Alejandra Pizarnick, Alfonsina Storni, Ernesto Cardenal, Francesca Cricelli, Liesbeth Eugelink, Majlinda Bashllari, Claudia Gabler, Roberto Bolaño, Eugeniusz Kasjanowicz, Easterine Kire, Chenjerai Hove, Moira McAuliffe, Gary Snyder, Aurélia Lassaque, Rafael Alberti, Roque Dalton, Juan Gelman, Márcia Theóphilo, Shi Tao, Julio Cortázar, Eunice Odio, Manuel Bandeira, Vinicíus de Moraes, Ashraf Fayadh, Kätlin Kaldmaa, Shachar-Mario Mordechai, Yolanda Castaño, Yu Jian, Hans Till, Lim, SJ Fowler, Estevo Creus, Ali Cobby Eckermann, Ostap Slyvynsky, Ming Di, Billy Collins.

Prevoditelji: Miroslav Kirin, Damir Šodan, Tomica Bajsić, Smajl Smaka, Mehmed Begić, Đurđica Škeljo, Štefica Martić, Božica Jelušić, Fikret Cacan, Sawako Nakayasu, Hai Ana, Lena Jayyusi, W.S. Merwin, Tonko Maroević, Romana Perečinec, Angéla Pataki, Tanja Miletić Oručević, Tanja Tarbuk, Roel Schuyt, Dubravka Ugrešić, Darko Poslek, Grzegorz Łatuszyński, Yu Zhang, Marko Pogačar, Wang Ping.

UVOD: 90 pjesama po izboru pjesnika i prevoditelja u PEN-ovoj biblioteci Glasovi svijeta putna su torba poezije, ili ruksak koji istovremeno služi i kao uzglavlje. Pregršt je to prevedenih i izabranih pjesama iz PEN-ovog programa Kultura susreta, prevoditeljskih radionica, programa Pjesnici prevode pjesnike i raznovrsnih aktivnosti PEN-a poput solidarnosti s izbjeglicama ili zatvorenim pjesnicima u svijetu, u obranu slobode izražavanja i promoviranja književnosti. Neke od pjesama objavljene su u časopisima, na radiju i u antologijama. Mnoge, još neobjavljene pjesme, dolaze iz prašnjavih ladica pjesnika koji prevođenje poezije poimaju kao autorski rad kojim šire i horizonte svoje poetike. Zahvaljujemo se zato prije svega svim prevoditeljima u knjizi. Slike u knjizi plod su izvrsne suradnje s Academiom Modernom, tako da ovom prilikom zahvaljujemo umjetnicama Miriam Younis, Tanji Škrgatić i Snježani Ban. Poezija, prvo slovo PEN-a, kolijevka je ljudskog sporazumijevanja koja pronosi onu prvu, izvornu iskru slobodarskog duha. Ovaj izbor je lišen kategorizacije, teorije i bibliografije i bilješki o autorima, koje su lako dostupne jer zastupljeni pjesnici svaki na svoj način pripadaju mapi poezije svijeta. 90 pjesama u izravnom su dijalogu s čitateljem, poput niza ispremiješanih karata od kojih nam se svaka otkriva kao korak u nepoznato. Čitajmo, kako bi vidjeli da se poezija može živjeti, i da poezija može otvoriti novostvorena neba, kao u pjesmi Joséa Emilija Pachecoa, Svitanje u Buenos Airesu:
Svjetlost probija nebesku plavet
Dan se dani nad Plazom San Martín
U svakom cvijetu iverje neba




POZIVNICA

STUDENTI PREVODE ZA VAS!

Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas
na predstavljenje romana Mala zemlja (Gaël Faye),
ponedjeljak, 12. ožujka 2018. u 18 sati,
Studentski klub Božo Lerotić,
Ulica Ruđera Boškovića 5, Zadar.

Sudjeluju:
Adriana Babok
prof. Vanda Mikšić
Matea Milovac
Tony Šercer




MANIFEST ŽENA MEĐUNARODNOG PEN-a

Jednoglasno usvojen od delegata Međunarodnoga PEN-a, 21. rujna 2017. godine na Osamdeset i trećem kongresu PEN-a u Lavovu u Ukrajini.

Prvim i temeljnim načelom Povelje PEN-a tvrdi se kako „književnost ne poznaje granice“. Te su granice tradicionalno doživljavane kao međe koje razdvajaju zemlje i ljude. Za mnoge žene u svijetu – donedavno gotovo za sve žene svijeta – prva i zadnja, a možda i najmoćnija granica bila su vrata kuće u kojoj žive: roditeljskoga doma ili kuće njihovih muževa.

Kako bi ostvarile svoja prava na slobodu govora, čitanja i pisanja, ženama je prije svega potrebno omogućiti slobodu kretanja - tjelesnog, intelektualnog i društvenog. Malo je društvenih sustava koji se ne ophode neprijateljski prema ženi koja kroz život ide sama.

PEN misli da nasilje nad ženama, u svim mogućim oblicima, kako unutar četiri zida, tako i u javnome prostoru, dovodi do opasnih oblika cenzure. Diljem svijeta, neprekidno se kultura, vjeroispovijest i tradicija stavljaju iznad ljudskih prava i koristi ih se u argumentaciji kojom se ohrabruje i opravdava zlo počinjeno nad ženama i djevojčicama.

PEN misli da je svako ušutkivanje pojedinaca istovremeno i poricanje njihove egzistencije. To je vrsta smrti. Bez potpune slobode izražavanja ženske kreativnosti i znanja, čovječanstvo je prikraćeno i osiromašeno.


Poštovani,

Hrvatski P.E.N. centar, Veleposlanstvo Republike Slovenije
i Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića
povodom Dana žena - 8. ožujka –
i obilježavanja 140. godišnjice rođenja slovenske književnice Zofke Kveder,

imaju čast pozvati Vas na

razgovor o položaju ženskog književnog stvaralaštva i o fenomenu feminističke literature,
u četvrtak, 8. ožujka 2018., u 19.00 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu.


Sudjeluju:
književnica i praunuka Zofke Kveder Sanja Pilić, njena kćer, fotografkinja i redateljica Vladimira Spindler, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ivana Latković i slovenska književnica i prevoditeljica, profesorica slovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Pragu Alenka Jensterle Doležal.

Moderira:
filozofkinja, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i potpredsjednica Hrvatskoga P.E.N. centra Nadežda Čačinovič.

Književnu večer popratit će i izložba knjiga Zofke Kveder nastalih u vrijeme njezina stvaranja u Sloveniji, u Pragu i u Zagrebu.



POZIVNICA

Pozivamo vas na tribinu o zapadno-istočnoj književnosti čiji su povod
na hrvatski prevedene knjige

Nathalie Handal
("Pjesnik u Andaluziji", preveo Damir Šodan,
izd. Druga priča, Zagreb, 2017),

Najwana Darwisha
("Više nemamo što izgubiti", preveo Damir Šodan;
engleski prijevod Kareem James Abu-Zeid,
Shura publikacije, Opatija, 2017),

Tozana Alkana
("Smrt pogađa metu", prevela i priredila Darija Žilić,
Shura publikacije, Opatija, 2017),

koja će se održati

u dvorani vile Arko, Basaričekova 24, Zagreb,
u četvrtak, 22. veljače 2018. u 19 sati

Večer će glazbeno obogatiti Dražen Franolić na arapskoj lutnji.

Organiziraju: Hrvatsko društvo pisaca i Hrvatski PEN centar

Sudjeluju: Darija Žilić, Tomica Bajsić i Dražen Franolić

Dobrodošli!


Povodom Dana materinskoga jezika Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na razgovor
''Tuđe i naše'', srijeda, 21. veljače u 16 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

O prevođenju i popularizaciji književnosti


Sudjeluju: Lea Kovács, koja prevodi mađarsku i francusku književnost na hrvatski jezik i hrvatsku poeziju na mađarski, Giga Gračan, književna prevoditeljica i novinarka, Monika Herceg, dobitnica nagrade Goranovo proljeće za poeziju, koja je u ime Prirodoslovno-matematičke udruge studenata (PRIMUS) pokrenula natječaj Kvant književnosti, Sanja Baković, novinarka i pjesnikinja, organizatorica pjesničke tribine Odvalimo se poezijom.

Moderira: Tomica Bajsić

Hrvatski PEN izabrao je obilježavanje toga dana kao povod za javno predstavljanje rada na lingvističkim pravima u skladu s jednim od temeljnih dokumenata Međunarodnog PEN-a i njegova Odbora za prevođenje i jezična prava, Manifesta iz Girone (13. svibnja 2011.):

1. Jezična raznovrsnost svjetska je baština koju valja cijeniti i štititi.

2. Poštovanje svih jezika i kultura temeljno je za proces stvaranja i održavanja dijaloga i mira u svijetu.

3. Svi pojedinci uče govoriti u krilu zajednice koja im daje život, jezik, kulturu i identitet.

4.Različiti jezici i različiti oblici govora nisu samo sredstva komunikacije; oni su i okružje u kojem ljudi odrastaju i gdje se stvaraju kulture.

5.Svaka jezična zajednica ima pravo da se njezin jezik koristi kao službeni na području govorenja.

6.Školska nastava mora doprinijeti ugledu jezika što ga govori jezična zajednica nekoga područja.

7. Poželjno je da građani raspolažu općim znanjem različitih jezika, budući da to pogoduje empatiji i intelektualnoj otvorenosti te pridonosi produbljivanju znanja vlastitoga jezika.

8.Prevođenje tekstova, posebice velikih djela različitih kultura, predstavlja vrlo značajan čimbenik u nužnome procesu uzajamnog većeg razumijevanja i poštovanja među ljudima.

9.Mediji su povlašteni glasnogovornici za provođenje jezične različitosti i za stručni i učinkoviti rast ugleda te različitosti.

10. Ujedinjeni narodi moraju priznati pravo na korištenje i zaštitu vlastitoga jezika kao jedno od temeljnih ljudskih prava.

U obilježavanju ovoga dana PEN je do sada pokazao vrlo široki raspon u odabiru tema: od pitanja prevođenja i dvojezičnosti, preko osobnih svjedočanstava o odrastanju u jeziku, do rasprave o ideološkim konotacijama nekih jezičnih odluka. Uspješnom se pokazala i rasprava o odnosu slike i riječi (s posebnim naglaskom da sveprisutnost vizualnih informacija), i 2017. o odnosu zvuka i riječi, a za 2018. opet predlažemo opću temu, temu koja obuhvaća kako se putem aktivnog rada na promoviranju poezije i objavljivanju, prezentiranju, festivalima i organizacijom književnih natječaja u školama i među mladima razvija materinski jezik, a putem prevođenja i književnih manifestacija otvara neomeđeni kreativni prostor susreta gdje jedan književni jezik zaživi u drugom zajedno s kulturom prostora gdje nastaje.


POZIV NA NATJEČAJ:

Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2017. godini.

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2016. do 15. prosinca 2017. godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2018. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 14 sati).

Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik Nagrade Višnja Machiedo bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.

Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.

Ocjenjivački sud čine Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Mladen Machiedo, Tonko Maroević i Sibila Petlevski, a dobitnik/ca nagrade biti će proglašen/a 27.03.2018. godine – na rođendan Višnje Machiedo.




Poštovani,

Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na čitanje poezije povodom

Dana pisaca u zatvoru

Čitanje će se održati u srijedu 15. studenoga 2017. u 16.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

Čitaju pjesnici
Tomica Bajsić, Lidija Bajuk, Ana Brnardić Oproiu, Fikret Cacan,
Lana Derkač, Jasminka Domaš, Miroslav Kirin, Laura Marchig,
Luka Mavretić, Miroslav Mićanović, Adrian Oproiu, Davor Šalat i drugi



Hrvatski P.E.N. Centar i Hrvatsko - hispansko društvo imaju čast pozvati Vas
31. listopada 2017. u 18.00 sati
u Knjižnicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5. na predstavljanje knjige:

DRAŽEN KATUNARIĆ
KRONOS, izabrane pjesme, Buenos Aires, 2017.
u prijevodu Carmen Verlichak


Govorit ćemo o novoj knjizi poezije Dražena Katunarića objavljenoj na španjolskom u Argentini u prijevodu Carmen Verlichak, i o vidljivosti i prepoznatljivosti hrvatske književnosti na prostorima Latinske Amerike.

Sudjeluju: DRAŽEN KATUNARIĆ I CARMEN VRLICHAK
Moderator: TOMICA BAJSIĆ

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!


Hrvatski PEN centar poziva Vas na susret s kineskim pjesnikom Wangom Jiaxinom u sklopu programa GOSTI IZ DALJINE.

Predstavljanje knjige izabranih pjesama ''Noćni vlak'' i čitanje uglednog suvremenog kineskog pjesnika Wanga Jiaxina održat će se u baru i kulturnom klubu Botaničar, Trg Marka Marulića 6, u srijedu 11. listopada u 19:30.

Uz pjesnika i autora knjige Wanga Jiaxina sudjeluju i Tomica Bajsić, urednik knjige, Miroslav Kirin, prevoditelj, Ivana Gubić, prof. kineske književnosti na Katedri za sinologiju (Filozofski f.) i Marija Šegvić, dramska umjetnica.



HRVATSKI P.E.N. CENTAR NA FESTIVALU SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI

SVJETSKO ČITANJE POEZIJE NA TEMU DEKLARACIJE O PRAVIMA ČOVJEKA Ujedinjenih naroda
06.09.2017 // 19:00 - 20:00 / Zagreb / KNJIŽNICA I ČITAONICA B. OGRIZOVIĆA

U sklopu svjetskog čitanja poezije povodom Deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda, a na inicijativu Literaturfesta Berlin, 6. rujna svoje pjesme čitat će pjesnici u raznim gradovima svijeta, a čitat ćemo i poeziju zatvaranog i nedavno preminulog kineskog pjesnika i borca za ljudska prava Liu Xiaoboa. U Zagrebu čitaju pjesnici iz Italije, Portugala, Njemačke i Hrvatske.

VEČER PORTUGALSKE I TALIJANSKE POEZIJE

07.09.2017 // 19:00 - 20:00 / Zagreb / KNJIŽNICA I ČITAONICA B. OGRIZOVIĆA

S opsežnim programom i više svojih pjesmama druge poetske večeri predstavit će nam se petero autora iz Italije i Portugala Cláudia R. Sampaio i Andreia C. Faria te Marco Fazzini, Rino Cortiana i Franco Ferrari Delfino. Ovi se autori u svojim zemljama pokazuju kao bilo etablirani, bilo novi poetski glasovi, čija je poezija prevođena na više svjetskih jezika i čije pjesme itekako pogađaju trenutak u kojem nastaju, iako se često oslanjaju na tradiciju, koju itekako propituju.



Skupština PEN-a


Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,
rezultati izborne skupštine Hrvatskog P.E.N. Centra su:

predsjednik: Tomica Bajsić
potpredsjednice: Sibila Petlevski i Nadežda Čačinovič
glavni tajnik: Branko Čegec
pomoćni tajnici: Miroslav Kirin i Seid Serdarević
članovi Upravnog odbora: Tonko Maroević, Zvonko Maković, Iva Grgić Maroević
članovi Nadzornog odbora: Delimir Rešicki, Vanda Mikšić, Sanja Roić.

Zahvaljujemo dosadašnjoj Upravi P.E.N.-a i čestitamo novoizabranoj.


Poštovane kolegice i kolege,
dragi prijatelji, članovi Hrvatskog centra P.E.N.-a,
u skladu sa Statutom naše udruge i pravilima Međunarodnoga P.E.N.-a, pozivamo Vas da sudjelujete na ovogodišnjoj

IZBORNOJ SKUPŠTINI HRVATSKOG CENTRA P.E.N.-a
u subotu, 1. srpnja 2017. u 11.00 sati
Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb


Očekujemo Vaš dolazak i sudjelovanje u radu skupštine.

prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič
predsjednica




HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO; HRVATSKI P.E.N. CENTAR & KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA imaju čast pozvati Vas na tribinu „KULTURE SUSRETA“ pod naslovom:

O KNJIGAMA, SJEĆANJU I TRAUMI

O sjećanju i traumi Sefarda u egzilu, knjižnicama i pismenosti, humanizmu i imperijalizmu govorit će nam britanski akademik Jeremy Lawrance, lingvist i povjesničar, bivši predsjednik Društva hispanista Velike Britanije i Irske.

SUDJELUJU: JEREMY LAWRANCE, SIBILA PETLEVSKI , LUCIA LEMAN, TOMICA BAJSIĆ

Tribina će se održati u četvrtak, 6. travnja 2017., u 19.30 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

VIŠE O PREDAVAČU:Britanski akademik Jeremy Lawrance, lingvist i povjesničar, stručnjak je za španjolski “zlatni vijek” kojega od 2006. godine predaje na Sveučilištu u Nottinghamu. Bio je predsjednik Društva hispanista Velike Britanije i Irske, a u Zagreb dolazi kao pozvani predavač i jedan od uvodničara međunarodne konferencije „Narratology and Its Discontents: Narrating beyond Narration“ koja se održava od 6. do 8. travnja u organizaciji Odsjeka za dramaturgiju Akademije dramske umjetnosti, a u sklopu višegodišnjeg znanstvenog projekta prof. dr. sc. Sibile Petlevski poduprtog od Hrvatske zaklade za znanost, a na konferenciji govori o sjećanju i traumi Sefarda u egzilu: i jednom izdanju knjige iz 1600. godine.



HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO, HRVATSKI P.E.N. CENTAR & KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA imaju čast pozvati Vas na tribinu „KULTURE SUSRETA“ pod naslovom:

Valeria Luiselli
TIJELA BEZ TEŽINE


VALERIA LUISELLI (Ciudad de México, 1983.) mlada je meksička autorica, nova zvijezda latinoameričke književnosti!

"Luisellin fantastičan prvi roman, o mladoj majci iz Mexico Cityja koja piše roman o vremenu koje je provela kao prevoditeljica opskurnih djela u maloj izdavačkoj kući u Harlemu, razara betonske blokove svakodnevice prekrasnom, melankoličnom kontemplacijom o nestajanju…“ Publishers Weekly

"Nevjerojatan literarni talent." The Daily Telegraph


SUDJELUJU: Matija Janeš, prevoditelj i Josip Ivanović, urednik knjige Tijela bez težine, Edicije Božičević, 2016.

Moderira: Tomica Bajsić


Tribina će se održati u utorak, 4. travnja 2017., u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

DOBRODOŠLI!

VIŠE O KNJIZI (izdanje Edicije Božičević): Tijela bez težine kompleksan je roman napisan gotovo bestežinskim stilom. Naime dok Luisellina proza u ovome romanu naizgled glatko teče, obogaćena suptilnim poetskim i filozofskim elementima, njegova je struktura zamršena i majstorski izvedena. Roman donosi dvije glavne fabularne linije, jednu u prošlosti i povezanu s imenom Gilberta Owena, već pomalo zaboravljena meksičkog modernističkog pjesnika koji je živio u prvoj polovini 20 stoljeća. Njegovu pak poeziju i životnu putanju koja ga je odvela u New York istražuje mlada spisateljica i prevoditeljica iz sadašnjosti, nastanjena u spomenutom gradu, protagonistkinja romana. Dvije će se spomenute linije radnje malo-pomalo u romanu međusobno približavati.

Upravo će New York biti mjesto radnje Tijela bez težine, gdje će se prošlost i budućnost protagonistkinje presijecati s onom Gilberta Owena, ali i velikana svjetske književnosti poput Ezre Pounda, Louisa Zukofskog i Federica Garcíje Lorce. Njujorška podzemna željeznica ukazuje nam se kao svojevrsni Had koji udomljuje duhove spomenutih pisaca, okomica koja omogućuje prodor kroz vrijeme. Jer New York, reći će jedan od pripovjedača romana, počinje se zamjećivati odozdo, iz njegova metroa. Tijela bez težine roman je koji svakako ima težinu, koji nas osvaja svojom fragmentiranom formom, poetskim elementima, melankolično-buntovnim stilom, misaonim pronalascima, a nadasve kao zaokruženo umjetničko djelo.

VIŠE O AUTORICI: Valeria Luiselli (Ciudad de México, 1983.) mlada je meksička autorica, nova zvijezda latinoameričke književnosti, koja je nakon svega tri objavljene knjige uspjela usmjeriti na sebe pozornost međunarodne javnosti. Velik uspjeh koji je ostvarila, posebice u anglofonom svijetu, podsjeća na sličan fenomen otprije nekoliko godina, povezan s imenom Roberta Bolaña. Luiselli se na književnoj sceni pojavljuje 2010. knjigom eseja Papeles falsos, gdje se ingenioznim asocijacijama ideja predstavila kao pozorna i inteligentna promatračica stvarnosti koja je okružuje, što njezina rodnoga Meksika, što američkih i europskih gradova. Luiselli je u tom djelu već zacrtala neka od obilježja koja će je krasiti i u sljedećim knjigama, a to su prije svega eksperimentiranje s formom i stilom, ludički odnos prema jeziku, zatim kolokvijalnost i ležernost udružena s intelektualnošću i načitanošću. Godine 2011. izlazi Luisellin prvi roman, Los ingrávidos (Tijela bez težine) koji je kod kritičara i čitatelja polučio izniman uspjeh. La historia de mis dientes Luisellin je zasad zadnji roman, u kojemu je ponudila osobni pregled povijesti zapadnoga mišljenja, fikcionalizirajući tu povijest. Valeria Luiselli trenutačno živi u New Yorku, gdje studira komparativnu književnost na University of Columbia. Objavljuje članke u raznim časopisima poput Letras Libres i New York Times. Sudjelovala je na mnogim književnim festivalima diljem svijeta, a 2015. gostovala je na Festivalu europske kratke priče u Zagrebu.


Dobitnica Nagrade Višnja Machiedo za 2016. godinu je
Morana Čale za knjigu 'O DUŠI I TIJELU TEKSTA: POLIĆ KAMOV, KRLEŽA, MARINKOVIĆ', Disput, 2016.
Čestitamo!





Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu i Hrvatski centar P.E.N povodom Međunarodnog dana žena ljubazno pozivaju na

literarnu razgovornu večer "Pjesnikinje za pjesnikinje"

8. ožujka 2017., u 19.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

Preradovićeva 5, Zagreb

Sudjelovat će: Barbara Korun, Stanislava Repar, Lidija Dimkovska, Sibila Petlevski i Asja Bakić
Moderatorica: Nadežda Čačinovič

Događaj će se odvijati na hrvatskom i na slovenskom jeziku; informacije o projektu te pročitane pjesme bit će na raspolaganju i na engleskom jeziku

....

Pjesnikinje o pjesnikinjama je projekt, koji je nastao prilikom poteškoća jedne od slovenskih pjesnikinja zbog produženja statusa u Ministarstvu kulture: obratila se deset pjesnikinjama za pomoć te ih povezala idejom kako pjesnikinje moraju nešto učiniti također za svoje društveno djelovanje odnosno i za sebe, te da su same međusobno odgovorne za percepcijsko polje poezije stvorene od ženskog pera. Iz ove inicijative proizašli su redoviti mjesečni susreti o poeziji. U razdoblju od pet godina zaredalo se pedesetak pjesničkih zbirki četrdesetak pjesnikinja – svaka večer bila je unikatna, ali i vrlo ugodna i posebna. Osjećaj međusobne solidarnosti i prijateljske kritičnosti svakako godi, a tom prilikom se izreku i zapisuju društveno vrlo relevantne stvari.

A na drugoj strani – tuđinstvo. Eugene Ionesco, Ismail Kadare, Linda Maria Baros samo je nekoliko imena literarnih stvaralaca, koji su živjeli u stranom svijetu. O njima puno znamo, ali ne znamo baš puno o došljacima u našoj sredini. Lidija Dimkovska u Sloveniju je došla iz Makedonije, a Stanka Repar iz Slovačke. Nadežda Čačinovič je Slovenka, Asja Bakić je kćer izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a Sibila Petlevski došljaka iz Makedonije. Kako se osjećaju, kako stvaraju, kako rješavaju pitanje identiteta, sve to su pitanja koja su posebno osjetljiva za pjesnikinje.

Dodirna točka je solidarnost. Ženske stvarateljice još uvijek se nalaze u sjeni muških kolega, tim više ako su strankinje. Projekt Pjesnikinje o pjesnikinjama je priča o solidarnosti i međusobnom poticanju, što će biti i ključna poruka našeg obilježavanja Međunarodnog dana žena.












POZIV NA NATJEČAJ:

Nagrada Višnja Machiedo 2017. za najbolje književno esejističko djelo.

Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.

Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik Nagrade Višnja Machiedo bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2015. do 15. prosinca 2016. godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.

Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2017. (u slučaju dostave na adresu - od 9 do 14 sati).

Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.

Ocjenjivački sud čine Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Mladen Machiedo, Tonko Maroević i Sibila Petlevski, a dobitnik/ca nagrade biti će proglašen/a 27.03.2017. godine – na rođendan Višnje Machiedo.





Hrvatski P.E.N centar poziva vas na razgovor

''Književnost i zbilja'',
Autobiografija i fikcija,

u srijedu, 30. studenog 2016., u 19.30 sati,
Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.


Sudjeluju: Tatjana Gromača, Slobodan Šnajder i Milko Valent,
moderira Nadežda Čačinovič.








HRVATSKI P.E.N. CENTAR , HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO, & KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA imaju čast pozvati Vas na predstavljanje kubansko-španjolskog pjesnika Rodolfa Häslera u okviru tribine i programa „KULTURA SUSRETA“ :

Rodolfo Häsler, Havana & Barcelona

Sa znamenitim kubanskim i španjolskim pjesnikom razgovarat ćemo o njegovom djelu, o suvremenoj latinoameričkoj književnosti, o Kubanskoj revoluciji, mitu i zbilji, o Kubi danas, o Barceloni, usvojenom gradu, o kulturnom nomadizmu.

Moderator TOMICA BAJSIĆ, prevodi MONIKA ŽUŽAK

Tribina će se održati u petak, 14. listopada 2016. u 19.30 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu.

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!

Rodolfo Häsler rođen je 1958. u Santiagu na Kubi, godinu dana prije završetka Kubanske revolucije. Studirao je književnost na sveučilištu u Lausannei, Švicarska. Pjesnik i prevoditelj, objavio je više knjiga poezije: Poemas de arena (Editorial E.R., Barcelona, 1982), Tratado de licantropía (Editorial Endymión, Madrid, 1988), Elleife (premio Aula de Poesía de Barcelona 1992, Editorial El Bardo, Barcelona, 1993), De la belleza del puro pensamiento (beca de la Oscar B. Cintas Foundation de Nueva York 1993, Editorial El Bardo, Barcelona, 1997), Poemas de la rue de Zurich (Miguel Gómez Ediciones, Málaga, 2000), Paisaje, tiempo azul (Editorial Aldus, México D.F., 2001) y la plaquette Mariposa y caballo (El Toro de Barro, Cuenca, 2002). Njegove su pjesme prevedene na mnoge jezike i objavljene u raznim antologijama uključujući i Antologiju kubanske poezije XX-og stoljeća, i antologiju Nove Južnoameričke poezije. Između ostalog, preveo je sabranu poeziju Novalisa na španjolski, a tako i djela Franza Kafke. Živi u Barceloni od 1968. godine. Häsler je urednik časopisa Poesía-Barcelona.



INTERNATIONAL P.E.N.
CROATIAN CENTRE
HRVATSKI CENTAR
10000 Zagreb, Basaričekova 24
Tel.+385 1 48 80 014 Fax.+385 1 48 80 015
e-mail: hrvatski.p.e.n.centar@zg.t-com.hr
www.pen.hr

Zagreb, 8. lipnja 2016.

POZIV NA REDOVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU

Cijenjene kolegice i kolege, dragi prijatelji, molimo vas da doista odvojite sat vremena kako bismo razmotrili položaj PEN-a u novonastalim okolnostima.

REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
četvrtak, 16. lipnja 2016., u 17.00 sati
u P.E.N.-u, Basaričekova 24, Zagreb.


PRIJEDLOG DNEVNOG REDA:

1. Izbor radnog predsjedništva
2. Prihvaćanje predloženog dnevnog reda
3. Prisjećanje na preminule članove
4. Izvješća o redovnoj i programskoj djelatnosti u 2015. i 2016. godini
5. Prijedlog programa rada do kraja 2016. i u 2017. godini
6. Rasprava o izvješću i programima
7. Razno

Očekujući vaš dolazak i sudjelovanje u radu Skupštine PEN-a, srdačno vas pozdravljam.


S poštovanjem,

Nadežda Čačinovič predsjednica



HRVATSKI P.E.N. CENTAR, HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO i KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige:

AMAZONA DIŠE

škola na dalekom kraju svijeta
tekst i fotografije Tomica Bajsić

Knjigu će predstaviti TOMICA BAJSIĆ, DAVID REY i IVO REIS DOS ANJOS uz fotografije, video i glazbu o rijekama Amazonije, i čitanje poezije.

Djeca Amazone zbog nasilne sječe šuma, nasrtaja lovokradica i stočarskih kompanija često skončaju u favelama Manausa, Sao Paula i Rio de Janeira.

Ova škola u srcu Amazone, u Xixuau, stvara uvjete opstanka i dostojanstvenog i radosnog življenja na prostoru koji neki zovu krajem, ali mnogi i početkom svijeta, jer u ovom labirintu rijeka i pritoka i jedinstvenih biljaka i životinja koje obitavaju na pradavnom humusu nedirnutih kišnih šuma, možemo doživjeti onaj prvi izlazak sunca nad Zemljom.

utorak, 24. svibnja 2016., u 18.00 sati

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!


„Amazona je nikada napisano zadnje poglavlje biblijske knjige Postanka.“
Euclides da Cunha

Mi, ljudi kišne šume (manifest stanovnika Xixuaua)

mi, ljudi Amazone, vjerujemo kako je neophodno zaustaviti sječu drveća kako bi se obuzdao klimatski kaos, očuvala biološka različitost i obranilo tradicionalne kulture.

Amazonska tropska kišna šuma jedno je od najugroženijih eko-sistema na Zemlji. Opstojnost tog eko-sistema ovisi o nama, ljudima koji je nastanjuju.

Mi, ljudi od šume, njeni smo čuvari, i koristimo zemlju na način da ne činimo zlo biljkama i životinjama kojima je kišna šuma isto tako dom.

Mi, zajednica Xixuaúa, još se od 1992 godine borimo protiv deforestacije i propadanja našeg šumskog obitavališta kreirajući alternative u vidu održivog razvoja, poboljšanog obrazovanja i zdravstvene zaštite za našu djecu i za cijelu zajednicu; braneći pritom naše izvorne običaje.

Amazona je ključna za budućnost našeg planeta.

Vjerujemo da nije u ime ekonomije potrebno uništiti šumu zato što je nova forma razvoja uistinu moguća kroz upotrebu naših prirodnih resursa.

Edukacija

Jedan od naših priroriteta uvijek je bio osigurati dostojno obrazovanje za našu djecu.

To je veliki izazov diljem cijele Amazone: nivo pismenosti je nizak i teško je doći do dobrih učitelja. Teško ih je i zadržati, jer mnoge škole imaju jednu učionicu i jednog učitelja koji mora putovati i u administrativnim centrima čekati tjednima da bi došao do svoje plaće.

Projekt Xixuaú otvorio je dvije osnovne škole u regiji Jauaperi, jednu u Xixuaú i jednu u obližnjoj zajednici, Samaumi. Prva osnovna škola u Xixuaú zamijenjena je većom zgradom, koja uključuju i dodanu kuhinju. Projekt skrbi o školskim obrocima i materijalu za učenje osiguranom od države Roraima.

Sva djeca sada uče čitati i pisati - nepismenost je prevladavala u prošloj generaciji, ali sada se već studenti pripremaju za sveučilišta.

Priskrbljivanje srednjoškolskog obrazovanja još je veći izazov: trenutno jedina srednja škola na rijeci Jauaperi je u zajednici São Pedro, tri sata čamcem od Xixuaúa.

Roditelji nemaju puno izbora nego tamo poslati svoju djecu, iako nedostaje nastambi za smještaj i adekvatne brige za djecu te dobi. Neki roditelji, ako imaju prijatelje ili nekoga iz obitelji koji može udomiti njihovu djecu, odluče se poslati djecu u gradove poput Manausa, iako u tom slučaju riskiraju odstraniti svoju djecu od svojih korijena i tradicije.

Ovaj projekt polučio je uspjehe i u obrazovanju odraslih. Sunčevom energijom pokretana internet mreža pokriva multimedijalni centar, koji omogućuje domaćima pristup svim internetskim izvorima, što je rijetko pristupačno u amazonskim zajednicama.

Ovaj projekt pribavio je dobrovoljce spremne podučavati mrežne tehnologije, tako da zajednica putem umreženosti može premostiti svoju izolaciju i komunicirati u svoje ime s vanjskim svijetom.

Zdravstvo

Najvažnije je stvoriti efikasnu zdravstvenu skrb za stanovnike uz rijeku Jauaperi. Iako bi javne zdravstvene službe trebale redovito posjećivati rijeku, u stvarnosti se zajednice na takvu pomoć ne mogu osloniti, pa sve više preuzimaju svoju zdravstvenu skrb u svoje ruke.

1995. godine projekt Xixuaú sagradio je prvu zdravstvenu stanicu (jedna soba) u São Pedru i napunio je lijekovima i opremom. Jedna je veća stanica sagrađena u Xixuaú 2003. Godinama je je taj projekt radio kako bi osigurao stalni priljev medicinskih sestara iz inozemstva, a nedavno je postignut veliki uspjeh kroz projekt Talia, koji je omogućio stanovnicima susjedne zajednice (Artemizia Brazão), da se školuju za medicinsko osoblje s punim radnim vremenom, što je od životne važnosti za zajednice.

Isto u 1995., projekt je započeo kampanju na velikoj razini kako bi se iskorijenila malarija s rijeke Jauaperi. U partnerstvu s Nacionalnim zdravstvenim fondom države Amazonas i nekoliko talijanskih sveučilišta, profesionalna je medicinska sestra podučena i dovedena u Jauaperi. Bolest je sada gotovo sasvim nestala, u omjeru od gotovo 95 posto: od dvije tisuće u 1995. do samo trinaest slučajeva u 2009 godini.

Na malariju se i dalje pazi uz pomoć lokalnog tehničara, istreniranog da pomoću mikroskopa identificiraju parazite malarije u krvnim uzorcima. Daljnje akcije kako bi se poboljšalo zdravlje uključuju:

Reduciranje pojava parazita unutarnjih organa kroz projekt Agua Boa / Čista voda, koji je instalirao pet čistih zdenaca vode u zajednicama uz rijeku Jauaperi, i sagradio zahode i sistem čiste vode u Xixuaú; Dentalna skrb: edukacija i posjete stomatologa izvana i ustanovljena je priručna stomatološka ordinacija; žitelji Xixuaúa radili su zajedno da postave vrt s povrćem i voćnjak koji odražava različitost i kompleksnost okružujuće šume.

Očuvanje

Preživljavanje Amazone neraskidivo je povezano s njenim stanovnicima, koji su uvijek bili njeni čuvari. Branimo našu šumu kontrolirajući tržišno ribarstvo, ilegalni lov, palež šuma i ekspolataciju drveća.

U Amazoni okupacija šume uvijek počinje s otvaranjem ceste. Sječa vrijednih stabala prva je karika u lancu uništenja, koju prati upotreba zemlje za polja riže i soje ili uzgoj stoke. Regija Rio Jauaperi je jedna od rijetkih zona nedirnute tropske šume u Amazoni i pod prijetnjom je otvaranja cesta, koncesija za sječu i eksploataciju drva, ljudskih naselja i ekspanzije intenzivne agrikulture i uzgoja stoke.

Proglas Udruženja Amazona



Povodom objavljivanja prijevoda pjesničke zbirke Prepoznavanja / Ricognizioni, a na poziv izdavačke kuće Felsina (Zagreb), te uz potporu Zaklade Pro Helvetia i Veleposlanstva Švicarske Konfederacije, u Zagrebu će nizom čitanja biti predstavljen Antonio Rossi, pjesnik i prevoditelj talijanskoga govornoga područja.

Prvo javno predstavljanje održat će se u suradnji s Hrvatskim P. E. N. centrom, u četvrtak, 19. svibnja 2016. u 11 sati (Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb).

U nazočnosti Njegove Ekselencije Stefana Estermanna, veleposlanika Švicarske Konfederacije u Zagrebu, autora će predstaviti: Darinka Klarić (nakladnica), Boris Nazansky (urednik izdanja), Tvrtko Klarić (prevoditelj), Hans Peter Stoffel (University Auckland, New Zeland).
Izabrane ulomke čitat će Rosanda Tometić.



Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na
simpozij »Ecce homo«,
utorak, 10. svibnja 2016.,
od 10 do 14 sati,

Hrvatski P.E.N. centar, Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb.

Sudjeluju:
Tomislav Brlek ,
Nadežda Čačinovič,
Frano Dulibić,
Ivana Hanaček,
Lucia Leman,
Ivana Mance,
Goran Pavlić i
Sibila Petlevski


DOBRODOŠLI!




Svečana dodjela nagrade Višnja Machiedo





MEDIJIMA: Reakcija HDP-a i PEN-a na ukidanje HRT-ove emisije "Montirani proces"

Zgroženi smo odlukom programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije kojom je ukinuta, odnosno zabranjena emisija «Montirani proces» i to s obrazloženjem koje je priopćilo politikom montirano programsko vijeće HRT-a, da «Montirani proces» raspiruje vjersku i nacionalnu netrpeljivost!

Ono što svaki totalitarizam (uz mnoge druge stvari) želi jest parcijalizacija interesa, partikularizacija prostora uzajamnosti čije je konačno rješenje smrt solidarnosti. To se radi sijanjem straha! Vremena u kojima očigledni stavovi koje u normalnim okolnostima ne bi trebalo posebno pojašnjavati postaju nasušno potrebni prostori artikulacije ispravnog i istinitog izuzetno su opasna vremena!

Nije li očigledno da je svakome tko je sposoban nasmijati se (i) na svoj račun jasno da se satirom i humorom – upravo ekipa kojoj je javno odrezan jezik – bori protiv bilo kakvog oblika mržnje? No, oni koji odlučuju o prostorima naših sloboda ne žele se niti se umiju smijati. Pogotovo ne na svoj račun. Ono što zabrinjava je da oni koji odbijaju tolerirati satiru, koji ne prihvaćaju ni dobrohotnu šalu na svoj račun i to u vidu satiričnih gesti i komentara, nisu ekipirani za autorefleksiju, za samopropitivanje, za vrednovanje vlastitih djela... a povijest nam je ne jednom rekla i pokazala u kakve užase izostanak autorefleksije vodi.

Utoliko je očigledno točna opservacija Vlade Lucića, jednog od autora ove satirične emisije koja se nije libila ismijati sve i sva, ali kojoj nikada nije bila nakana posijati ni zrnce mržnje. Ova zabrana, uvjeren je Lucić, otvara prostore za one koji stvarno prakticiraju govor mržnje, da, kada izgovore sadržaje bremenite mržnjom, hladno odmahnu rukom i kažu: šalili smo se! A tada oni koji šalama liječe i uveseljavaju društvo zaista neće imati što za reći! To se, nažalost, dogodilo ne jednom i sve češće se događa u zemlji koja se bez ikakvog racionalnog razloga polarizira što vodi eskalaciji mržnje koja postaje sama sebi svrhom, a cilj koje je demontaža demokracije i uspostava diktature ma koliko ridikulozni njezini konstruktori bili.

Nije presmjelo zaključiti da će zdrav, normalan čovjek kojemu je cilj život proživjeti mirno i produktivno, služiti pozitivnim idejama zajednice, promicati demokraciju i suživot, između Ministarstva Straha i Ministarstva Istine uvijek odabrati Ministarstvo Smiješnog Hoda, kojega se i ovi «zaigrani klinci» koji su nam barem na sat vremena pružali utjehu u dobrohotnom smijehu, kao i Montya Pythona, jamačno sjećaju.

Koliko im to vrijedi u vremenu u kojemu je pythonizam postao jetka groteskna stvarnost bez odmaka i humora, pokazat će ako ne povijest, a ono sve brojniji politički aktivni povjesničari.

Nikola Petković, predsjednik HDP-a
Nadežda Čačinovič, predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra




World Poetry Circle iz Atene i međunarodni PEN centri, među kojima i Hrvatski P.E.N. centar, organiziraju čitanje poezije za izbjeglice na raznim lokacijama u svijetu. Osim hrvatskih pjesnika, Sibile Petlevski, Sanje Lovrenčić, Lidije Bajuk, Tonka Maroevića, Mladena Machieda, Drage Štambuka, Monike Herceg, Ane Škvorc, Marine Katinić, Lane Derkač, Davora Šalata, Branka Čegeca, Luke Mavretića, Tomice Bajsića (koji će čitati pjesmu sirijskog pjesnika Al-Aanija ubijenog zajedno sa sinom u Siriji 12. 03. 2016.)... te povodom Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije, čitat će se i pjesme (na arapskom i u prijevodu) sirijskog pjesnika Nizara Qabbanija, što organizira Centar za mirovne studije i Inicijativa za podršku izbjeglicama "Dobrodošli". Nizara Qabbanija će na arapskom čitati prof. Tatjana Paić-Vukić, koja će pročitati i jednu pjesmu sirijskog pjesnika Adonisa. Na engleskom će čitati Cody McClain Brown, autor bloga Zablogreb.

http://booksa.hr/program/pjesma-za-izbjeglice-a-poem-for-refugees-un-poema-para-los-refugiados




GRAY KOCHHAR-LINDGREN

FILOZOFIJA NA ULICI

RAZGOVOR S AKTUALNIM POVODOM

Knjižnica Marije Jurić Zagorke
Krvavi most 2
četvrtak, 10. ožujka u 19 sati

Prof. dr. sc. Gray Kochhar-Lindgren je istraživač na razmeđu umjetnosti i znanosti, osmišljatelj i direktor transdisciplinarnog sveučilišnog kurikuluma Sveučilišta u Hong Kongu koji potiče globalnu umreženost suradnih programa i razvoj sveučilišnih kolegija koji produbljuju sposobnosti kreativnog i kritičkog mišljenja kod studenata i potiču razvoj novih metoda istraživanja utemeljenih u umjetničkoj praksi i drugim inovativnim praksama. Između ostaloga, razgovarat ćemo i o «kišobranima u Hong Kongu» kao primjeru odnosa ulične umjetnosti i politike na ulici.

S profesorom Kochharom-Lindgrenom razgovarat ćemo na engleskom jeziku uz konsekutivni prijevod.
Gostovanje prof. dr. sc. Kochhara-Lindgrena ostvareno je u sklopu projekta prof. dr. sc. Sibile Petlevski: “Kako praksom vođeno teorijsko istraživanje u umjetničkoj izvedbi može doprinijeti hrvatskoj znanosti».
(Projekt IP-2014-09-6963, poduprt od Hrvatske zaklade za znanost)


Razgovor je ostvaren u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom.









Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca danas su, 10. veljače 2016., predali prosvjedno pismo Predsjedniku Vlade, g. Tihomiru Oreškoviću:

-----

Poštovani Predsjedniče Vlade, gospodine Tihomire Oreškoviću, Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca prikupilo je 450 potpisa uglednih umjetnika i kulturnih djelatnika koji prosvjeduju protiv izbora g. Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture.

Budući da g. Zlatko Hasanbegović nema iskustva u upravljanju kulturnim institucijama te kulturu, kao što je razvidno iz brojnih njegovih izjava, ne poima kao autonomni i kreativni prostor, smatramo da je jedini povod za njegov izbor na tu funkciju da svoj mandat posveti ideološkim zaoštravanjima i daljnjoj nepotrebnoj polarizaciji našeg društva.

U prilogu Vam dostavljamo imena onih koji su se pridružili našem pozivu da se razmisli o kvalificiranosti g. Zlatka Hasanbegovića za obavljanje odgovorne dužnosti koja mu je povjerena.


S poštovanjem,


Nadežda Čačinovič, prof. dr. sc.
predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra


Nikola Petković, prof. dr. sc.,
predsjednik Hrvatskog društva pisaca


Potpisnici poziva na prosvjed Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca:

Nadežda Čačinovič
Nikola Petković
Sanja Roić
Branko Čegec
Diana Burazer
Dunja Fališevac
Jurica Pavičić
Jasminka Domaš
Miloš Đurđević
Snježana Banović
Vanda Mikšić
Drago Hedl
Daša Drndić
Andrej Nikolaidis
Dinko Telećan
Marko Pogačar
Goran Rem
Igor Štiks
Dražen Katunarić
Tomica Bajsić
Sibila Petlevski
Zvonko Maković
Seid Serdarević
Renato Baretić
Slobodan Šnajder
Laura Marchig
Boris Postnikov
Damir Šodan
Vjeran Zuppa
Nenad Popović
Darko Lukić
Irena Lukšić
Lada Čale Feldman
Željka Čorak
Alida Bremer
Giga Gračan
Miroslav Kirin
Iva Grgić Maroević
Andrea Zlatar Violić
Viktor Ivančić
Vesna Biga
Heni Erceg
Aljoša Pužar
Ivo Brešan
Morana Čale
Srećko Horvat
Drago Glamuzina
Giacomo Scotti
Mladen Medar
Žarko Paić
Milorad Stojević
Zoran Ferić
Helena Sablić Tomić
Velimir Visković
Milko Valent
Delimir Rešicki
Ingrid Šafranek
Daniel Ivin
Darko Suvin
Jasmina Lukić
Ljubo Pauzin
Ante Armanini
Sonja Bašić
Milivoj Telećan
Lada Kaštelan
Roman Simić Bodrožić
Borivoj Radaković
Predrag Matvejević
Katarina Luketić
Antonela Marušić
Kruno Lokotar
Edi Matić
Jadranka Pintarić
Marko Dejanović
Krešimir Pintarić
Emir Imamović
Boris Greiner
Robert Naprta
Boris Perić
Đurđa Knežević
Jelena Zlatar
Aleksandar Žiljak
Borivoj Ćosić
Đorđe Matić
Želimir Periš
Marina Vujčić
Alen Kapidžić
Olja Savičević Ivančević
Ana Brnardić
Sanja Lovrenčić
Ivica Ivanišević
Andrijana Kos-Lajtman
Nikica Mihaljević
Damir Karakaš
Slađana Bukovac
Gordan Nuhanović
Ludwig Bauer
Igor Gajin
Lidija Dujić
Aida Bagić
Vera Vujović
Mirjana Mrkela
Ivan Šamija
Stjepan Balent
Davor Ivankovac
Natalija Grgorinić
Ognjen Rađen
Renata Valentić
Edi Jurković
Tomica Šćavina
Nenad Stipanić
Neven Ušumović
Snežana Bukal
Milan Rakovac
Mirjana Krizmanić
Ivana Peruško
Tatjana Peruško
Zoran Žmirić
Ksenija Kušec
Josipa Bubaš
Davor Špišić
Lidija Hajnc Stojević
Vesna Ivezić
Vedrana Rudan
Vojislav Mataga
Ivana Simić Bodrožić
Edo Popović
Živko Prodanović
Marijan Grakalić
Vid Jeraj
Romeo Mihaljević
Marinko Koščec
Zoran Tomić
Korana Serdarević
Goran Duka
Zoran Krušvar
Katarina Peović Vuković
Mirjana Matvejević
Jela Godlar Brešan
Saša Zelenika
Ema Šolčić
Zvjezdana Karlović
Saša Leković
Mario Bošnjak
Vjeran Katunarić
Rada Borić
Vesna Teršelić
Ilija Jandrić
Dubravko Mihanović
Tihomir Milovac
Mira Šuvar
Ivana Plejić Pech
Maja Dubljević
Sonja Kovačić
Frane Jeličić
Uzeir Husković
Ana Hadžić
Korina Ćopo Meničanin
Leila Topić
Vatroslav Miloš
Gordana Crnković
Sanja Sarnavka
Blanka Katunarić
Nina Ožegović
Nermina Husković
Lucija Gusić
Nada Beroš
Goran Sergej Pristaš
Martina Globočnik
Neven Svilar
Slaven Tolj
Goran Borković
Mladen Martić
Goran Ferčec
Dražen Lalić
Josipa Bubaš
Nikolina Pristaš
Emilija Čegec
Zdenko Duka
Nataša Medved
Ivana Sajko
Mirana Koljatić
Dijana Pribačić Jurić
Franka Perković
Biljana Kašić
Luka Bogdanić
Zrinjka Peruško
Igor Ružić
Urša Raukar
Niko Gamulin
Tomislav Medak
Mihaela Vekarić
Nataša Govedić
Ivet Ćurlin
Ana Derić
Nataša Ilić
Sabina Sabolović
Biserka Cvjetičanin
Josip Mlakić
Neven Šantić
Suzana Matić
Hrvoje Šalković
Maša Kolanović
Tonči Valentić
Tena Štivičić
Dragan Ogurlić
Dario Grgić
Tatjana Šuput Raponja
Vera Katalinić
Boris Gregorić
Robert Vrbnjak
Lada Silađin
Ivo Štivičić
Mirjana Štivičić
Marija Dasović
Dražena Filjak
Mia Pervan
Željka Somun
Damir Biličić
Ivan Zorić
Xenia Detoni
Ksenija Banović
Marina Horkić
Nevenka Rački De Syo
Dean Trdak
Patricija Vodopija
Blažena Radas
Štefica Martića
Marko Gregorić
Gordana V. Popović
Edo Fičor
Neda Paravić
Janko Paravić
Ivan Matković
Lara Höbling Matković
Jelena Rajak
Kemal Mujičić Artnam
Helena Puljiz
Manuela Krakar
Nebojša Blanuša
Lorena Monica Kmet
Tanja Tandara
Koraljka Crnković
Zrinka Blažević
Ana Bilankov
Ariana Švigir
Mira Rački
Milena Zajović Milka
Gordana Visković
Ivana Borovnjak
Igor Kuduz
Zlatka Salopek
Nikola Radeljković
Damir Bralić
Mirjana Jakušić
Ivica Mitrović
Gabrijel Lazić
Darko Tralić
Ivana Roščić
Sonja Braut-Kazić
Mateja Zidarić
Dražen Čulić
Anja Planinčić
Ivor Martinić
Ivica Buljan
Saša Božić
Ana Mikin
Mirjam Dadić
Emina Višnić
Rajka Rusan
Božidar Smiljanić
Pavle Miljenović
Tina Kovačiček
Ivan Dorotić
Mirna Belina
Nina Barić
Nevena Kuzmanić
Zrinka Čić
Maja Milojević
Ana Elizabet
Damjan Brunić
Tena Škiljević
Maja Justinijanović
Tibor Szirovicza
Petra Pavić
Marko Jelić
Vesna Vugec
Dejana Katavić Mraz
Romana Pohak Mlinarić
Eduard Petrović
Lana Bailo
Marina Paulenka
Gorjan Tozija
Pavlica Bajsić
Marin Lorencin
Tina Paleka
Tamara Bilankov
Siniša Ivanković
Igor Ninić
Dejan Ivošević
Mirjana Bjelica
Marija Vrbančić-Markulin
Nikica Zdunić
Denis Golenja
Staš Mlinar
Siniša Plantak
Romana Kajp
Bojan Mrđenović
Ognjen Brnjilović
Orjeta Jović
Elvis Krstulović
Sunčana S. Alvarado
Ljiljana Kostić
Jasna Cvetković
Mirna Maljenović
Mira Matošić
Riana Petanjek
Hrvoje Ivanković
Teodor Celakoski
Sara Radaković
Marijana Rimanić
Karla Lulić
Igor Sirotić
Martina Roginić
Maja Rodica Virag
Sonja Soldo
Tea Tomić
Davor Varga
Lana Šarić
Kristijan Beluhan
Iva Cincarević
Sanja Janković
Ivan Lovrek
Leonida Kovač
Moris Mateljan
Suzana Strunjak
Valerija Zubak
Bruno Beljak
Kruno Kardov
Srđan Selanec Barbieri
Mirja Dugonjić
Alenka Bobinsky
Milijana Babić
Nikola Zdunić
Sonja Leboš
Ivana Franić
Martina Blečić Kavur
Sadika Zubčević
Pero Mrnarević
Boris Pavelić
Marko Sjekavica
Bruno Božić
Marko Zubak
Brigita Miloš
Ivana Katarina Jonke
Sven Jonke
Katarina Damčević
Nikolina Krešo
Mirjana Galo
Marija Borovičkić
Lucija Hraščanec
Nuša Hauser
Dubravko Dumić
Martina Anišić
Viktorija Novosel
Zdenka Robić
Iva Maria Jurić
Melinda Kostelac
Dijana Protić
Eugen Borkovsky
Vlatka Stipeč-Smiljić
Dubravka Dulebić
Iva Babaja
Igor Bezinović
Dunja Zubak
Malena Aliseta
Miran Miošić
Lana Šarić
Dunja Brnić
Nina Velnić
Agata Juniku
Nataša Kašnar
Petar Vrbek
Ljiljana Ivković
Anta Bučević
Damir Markovina
Hrvoje Harač
Renata Santo
Eleonora Katić
Koraljka Polaček
Bojana Kovačić
Mani Gotovac
Tatjana Gromača
Hrvoje Ivančić
Leira Harabalja
Petra Petrač
Sandra Mlađenović
Veronika Rešković
Zoran Pusić
Andrea Weiss Sadeh
Tomislav Šakić
Asja Bakić
Branislav Oblučar
Marijana Rimanić
Karla Lulić
Igor Sirotić
Slađan Lipovec
Hajrudin Hromadžić
Helena Popović
Ita Kovač
Divina Marion
Tajana Pavičević
Erika Koporčić
Silvana Roglić
Una Bauer
Predrag Vrabec
Filip Krenus
Matija Vukšić
Sabine Marić
Danica Molnar-Trupković
Marijan Molnar
Ivan Molnar
Lidija Koren
Rujana Jeger
Mario Buletić
Ivan Kralj
Radenko Vadanjel
Karmela Cindrić
Živan Filippi
Bojana Radović
Anita Schmidt
Vesna Valenčić
Romana Perečinec
Slobodan Drenovac
Vesna Kušanić
Mira Bićanić
Kolja Petrović
Iva Pleše
David Šporer
Leni Bastaić
Yves-Alexandre Tripković
Dragan Pavelić
Saša Blagus
Mladenka Pinčić
Renata Jambrešić Kirin
Srđan Sandić
Saša Drach
Karla Lončar
Tanja Arnaut
Živko Orešković
Miroslav Šibila
Branko Perić
Branimir Dolenc
Željko Vukmirica
Klara Zaher



Poziv na prosvjed

Molimo Vas da se svojim potpisom pridružite prosvjedu protiv izbora Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture. Jedini mogući razlog za to je želja vladajuće većine da se gospodin Zlatko Hasanbegović u svom mandatu posveti ideološkim zaoštravanjima i čistkama budući da nema nama poznatog iskustva u upravljanju kulturnim institucijama, niti je pokazao teorijsku i praktičnu upoznatost s funkcioniranjem autonomije toga područja.

Nadežda Čačinovič
predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra

Svoju suglasnost potvrdite odgovorom na hrvatski.p.e.n.centar@zg.t-com.hr ili pen@pen.hr

Do 5. veljače 2016. ukupno 440 potpisa.




MEDIJIMA I NOVINARIMA

U Zagrebu, 28. siječnja 2016.

Zbog nasrtaja na demokratske institucije, slobodu izražavanja i ljudska prava, Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatski PEN centar i Platforma 112 organiziraju konferenciju za novinare

„Kamo ideš Hrvatska?“

u petak, 29. siječnja 2016.
u 10 sati
u velikoj dvorani Novinarskog doma (Perkovčeva 2, Zagreb).


Na konferenciji za novinare govorit će:
Saša Leković, Hrvatsko novinarsko društvo
Nadežda Čačinovič, Hrvatski P.E.N. centar
Sanja Sarnavka, Platforma 112



Čitanje poezije za život i slobodu Ashrafa Fayedha






Hrvatski P.E.N. centar raspisuje natječaj za dodjelu

NAGRADE VIŠNJA MACHIEDO

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2014. do 15. prosinca 2015. godine.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog za dodjelu Nagrade mora biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.

Pet (5) primjeraka valja dostaviti na adresu:
Hrvatski P.E.N. centar, Basaričekova 24, 10 000 Zagreb.
Rok za predaju prijedloga istječe 20. siječnja 2016.
Rezultati natječaja bit će objavljeni na tiskovnoj konferenciji, a nagrada uručena javno na posebnoj svečanosti.


















John Ralston Saul

John Ralston Saul, predsjednik PEN Internationala, poznati kanadski teoretičar, esejist i romanopisac u Zagrebu:

srijeda, 9. rujna u 19 sati, Kino Europa, dvorana Müller
Festival svjetske književnosti, Tribina Razotkrivanje: John Ralston Saul, Giga Gračan i Matija Janeš, moderira Nadežda Čačinovič (povodom hrvatskog prijevoda Saulova romana ''Mračni otkloni'').
Scensko čitanje prije tribine: Petra Svrtan i Robert Španić, režija Tamara Damjanović.

četvrtak, 10. rujna u 19 sati, Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića
Tribina P.E.N.-a: John Ralston Saul o prošlosti i budućnosti P.E.N.-a u borbi za slobodu izražavanja i ljudska prava.



Skupština je Hrvatskog P.E.N. centra izrazila zabrinutost zbog ksenofobičnih reakcija nekih vlada pa i dijela stanovništva EU povodom izbjegličke krize, te zakazivanja EU u cjelini.
Skupština je, također, izrazila zabrinutost zbog pokušaja falsificiranja povijesnih činjenica u prijedlozima uvođenja pozdrava ''Za dom spremni''.


Nadežda Čačinovič, predsjednica
za Hrvatski P.E.N. centar


Na skupštini su primljeni novi članovi: ABDULAH SIDRAN, LANA DERKAČ, LAURA MARCHIG, MLADEN MEDAR, ANDREA PISAC i NEVEN VULIĆ.


Zagreb, 5. rujna 2015.



REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG P.E.N. CENTRA
subota, 5. rujna 2015 , u 11.00 sati
u P.E.N.-u, Basaričekova 24, Zagreb




TJ Dema Bei Ling




NOĆ KNJIGE U VILI ARKO





Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca
pozivaju Vas na tribinu
MANI GOTOVAC: ŽIVOT U KNJIGAMA,
u Noći knjige, četvrtak, 23. 4. 2015., u 18 sati,
Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb.

Te večeri autorica i glumac pročitat će prvi put u javnosti ulomak iz najnovije knjige Mani Gotovac " SAMO DA RAZGOVARAMO" koja je u tisku.





Nagrada Višnja Machiedo
Hrvatskog P.E.N. centra
za 2014. godinu

Viktor Žmegač
za knjigu ''Europa x 10''
Profil, Zagreb, 2014.








Hrvatski P.E.N. centar raspisuje natječaj za dodjelu

NAGRADE VIŠNJA MACHIEDO

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2013. do 15. prosinca 2014. godine. Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj. Prijedlog za dodjelu Nagrade mora biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Pet (5) primjeraka djela valja dostaviti na adresu: Hrvatski P.E.N. centar, Basaričekova 24, 10 000 Zagreb.
Rok za predaju prijedloga istječe 20. siječnja 2015.
Rezultati natječaja bit će objavljeni na tiskovnoj konferenciji, a nagrada uručena javno na posebnoj svečanosti.


GOSTI IZ DALJINE
Hrvatski P.E.N. Centar

ELEANOR LIVINGSTONE Škotska poezija moderira Tomica Bajsić

petak, 12. prosinca 2014., u 20.00 sati u Knjižnici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5., i u subotu 13-og u 12 sati JUTRO POEZIJE, Pod starim krovovima, Basaričekova 9.

Kao gošća Hrvatskog PEN-a dolazi nam Eleanor Livingstone, škotska pjesnikinja koja živi na poluotoku Fife na sjeveroistočnoj obali Škotske i koja će čitati svoju poeziju prevedenu na hrvatski i govoriti o svojem radu i suvremenoj škotskoj poeziji.
Eleanorina je najnovija zbirka pjesma „Even the Sea“ bila u najužem izboru za prestižnu londonsku New Poetry Award, piše književne kritike i urednica je u nekoliko znamenitih izdavačkih kuća i aktivna u nizu kulturnih inicijativa i projekata kroz Scottish Poetry Library u Edinburghu gdje se cijele godine odvijaju čitanja, tribine, i kreativne radionice, a već sedmu godinu direktorica je najvažnijeg pjesničkog festivala u Škotskoj, festivala StAnza u St. Andrewsu, čiji je osnivač nedavno preminuli irski nobelovac, pjesnik Seamus Heaney, i koji posjećuju svake godine desetine pjesnika sa svih kontinenata, i koji je svojevrsno sjecište suvremene pjesničke riječi svijeta, dostupno kroz multimedijalne interakcije među raznovrsnim umjetničkim formama i dijaloge i tribine o najvažnijim problemima i inovacijama današnjice.

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!







Hrvatski P.E.N. centar poziva vas na tribinu Kultura susreta

- razgovor s Dinkom Telećanom ''To umijeće putovanja'',
u utorak, 11. studenog 2014., u 18.00 sati,

u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, u Zagrebu.



Hrvatski P.E.N. centar, kao poseban gost događanja Društva hrvatskih književnih prevodilaca, poziva vas na otvorenje

izložbe “Od izvornika do prijevoda” i Okrugli stol "Čitati i prevoditi u ženskom ključu".

Sudjeluju: Nadežda Čačinovič i Iva Grgić Maroević, moderator Sead Muhamedagić.

U ponedjeljak, 26. svibnja 2014. u 17.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.


Veleposlanstvo Kraljevine Norveške i Hrvatski PEN centar pozivaju vas na  tribinu

JUGOISTOČNA EUROPA IZ DRUGE PERSPEKTIVE

Sudionici ovog norveško-hrvatskoga dijaloga su  Svein Mønnesland,
Kjell Arild Nilsen, Vesna Teršelić i Žarko Puhovski.

Polazište rasprave su knjige norveških gostiju: National Symbols in Multinational States.The Case of Yugoslavia, Sveina Mønneslanda te Milošević u ratu i u Haagu Kjell Arilda Nilsena.

Očekujemo vas na Gornjem gradu, u Vili Arko, Basaričekova 24,
u ponedjeljak,19. svibnja 2014. u 17 sati.



HRVATSKI P.E.N. CENTAR I SUBVERSIVE FILM FESTIVAL:

KNJIŽEVNOST I SLOBODA
(9 i 10 svibnja 2014.)


PDF dokument - kliknite ovdje



Noć knjige u vili Arko

Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca
pozivaju vas na tribinu

1914. – pisanje o ratu, čitanje o ratu

U godini obilježavanja 100. godišnjice od početka Velikog rata sudionici tribine razgovarat će o onodobnim hrvatskim piscima koji su se temom rata bavili u svojim djelima, kao i o suvremenim povjesničarima i piscima kojima je Prvi svjetski rat predmet interesa i danas, poput nagrađivane autorice Sibile Petlevski i njene trilogije romana Tabu i povjesničara Filipa Hameršaka i najnovije knjige o Prvom svjetskom ratu Tamna strana Marsa. Na tribini će se čitati ratna poezija Dragutina Domjanića, A. B. Šimića, Drage Ivaniševića, Frana Alfirevića i drugih autora…

u Noći knjige, srijeda, 23. travnja 2014. u 19 sati, Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Sudjeluju:

Sibila Petlevski, Filip Hameršak, Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič i dramska umjetnica




Nagrada Višnja Machiedo
Hrvatskog P.E.N. centra
za 2013. godinu

Ingrid Šafranek

za knjigu ''Bijela tinta''
Studije i ogledi iz francuske književnosti,
Litteris, Zagreb, 2013.






Hrvatski PEN centar poziva Vas da se uključite u

razgovor povodom
Međunarodnog dana materinskoga jezika

21. veljače 2014., petak, u 13 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

Tim se razgovorom pridružujemo inicijativi Odbora za prevođenje i lingvistička prava Međunarodnoga PEN-a.
Sudjeluju: Tonko Maroević, Sibila Petlevski, Iva Grgić Maroević, Tomica Bajsić i Nadežda Čačinovič.




Hrvatski P.E.N. centar raspisuje natječaj za dodjelu

NAGRADE VIŠNJA MACHIEDO

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2012. do 15. prosinca 2013.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj. Prijedlog za dodjelu Nagrade mora biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Pravilnik Nagrade Višnja Machiedo objavljen je u Narodnim novinama broj 141 27. studenoga 2013. te na internetskim stranicama Hrvatskoga centra P.E.N.-a.
Pet (5) primjeraka djela valja dostaviti na adresu:
Hrvatski P.E.N. centar, Basaričekova 24, 10 000 Zagreb

Rok za predaju prijedloga istječe 15. siječnja 2014.
Rezultati natječaja bit će objavljeni na tiskovnoj konferenciji,
a nagrada uručena javno na posebnoj svečanosti.

Natječaj objavljen u ''Jutarnjem listu'', u subotu, 14. prosinca 2013.


Pravilnik Nagrade Višnja Machiedo

  PDF dokument - kliknite ovdje





Hrvatski PEN centar ima čast pozvati Vas na regionalni susret pod stalnim nazivom SUSJEDSTVO RIJEČI.

Ovogodišnja je tema JEZIK KOJI NAS SPAJA I RAZDVAJA.

Skup će se održavati 14. i 15. 11. od 11 sati u kući Arko, Basaričekova 24.

Pozvali smo niz uglednih književnika, književnih kritičara, lingvista, filologa i publicista kojima je svakako zajedničko to da žive od posebne brige koje ukazuju jeziku. Zamolili smo ih potom da na način koji sami izaberu, u eseju, fikciji, znanstvenoj analizi, progovore o shvaćanju vlastitoga jezika u odnosu spram susjednih jezika, jezika za koje ne treba prevođenje ali se ipak po nečemu razlikuju. Također smo željeli ispitati postoji li nešto što djeluju kao lingua franca u širem okruženju.
Na skupu će govoriti Vladislav Bajac, Laslo Blašković, Nadežda Čačinovič, Sinan Gudžević, Enver Kazaz, Snježana Kordić, Vladimir Kopicl, Katica Kulavkova, Zvonko Maković, Dušan Marinković, Tonko Maroević, Ranko Matasović, Sibila Petlevski, Krunoslav Pranjić, Milorad Pupovac, Sanja Roić, Nermin Sarajlić, Dragan Velikić, Marko Vešović, Velimir Visković, Zdravko Zima i Vjeran Zuppa.








Otvaranje u Berlinu bit će u Nedjelju, 1. 09. 2013. Počinje u 19 sati u prostoru www.c-base.org. U sklopu događaja bit će čitanja uživo i video prezentacija, a predstavit će se i nove stranice i nove mogućnosti poput Live Streaminga, Youtube videa, snalaženja putem kategorija i arhiva, a moći se stupiti direktno u razgovor s Berlinom. Prijenosu uživo moći će se pristupiti putem www.lyrikline.org stranica, a novi izgled se već sada može pogledati ovdje: http://lyrikline.org.dedi2460.your-server.de/


Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,
na upravo završenoj IZBORNOJ SKUPŠTINI Hrvatskog P.E.N. centra, danas, 18. svibnja 2013., s početkom u 11 sati, u vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb, za Upravu PEN-a izabrani su:
predsjednica: Nadežda Čačinovič
potpredsjednici: Tonko Maroević i Zvonko Maković
glavni tajnik: Tomica Bajsić
pomoćni tajnici: Ingrid Šafranek i Seid Serdarević
članovi Upravnog odbora: Branko Čegec, Sibila Petlevski i Mladen Machiedo
članovi Nadzornog odbora: Vjera Balen-Heidl, Sanja Roić i Miroslav Kirin.

Primljeni novi članovi PEN-a su:
Dalibor Blažina, Dunja Fališevac, Vanda Mikšić, Boris Postnikov, Dinko Telećan, Tvrtko Vuković i Milana Vuković Runjić.

Lijep pozdrav iz Hrvatskog P.E.N. centra.


Izvor fotografije: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek, službena fotografkinja

U Zagrebu je 10. i 11. svibnja 2013. boravio predsjednik Međunarodnoga PEN-a, gospodin John Ralston Saul. Sudjelovao je na PEN-ovskom skupu ''Subverzivna književnost: Angažiranost danas'' u sklopu Subversive festivala.

Na prijemu kod predsjednika Republike Hrvatske (fotografija): predsjednik Međunarodnoga PEN-a, gospodin John Ralston Saul, predsjednik RH, gospodin Ivo Josipović, predsjednica Hrvatskog PEN centra, gospođa Nadežda Čačinovič i nekadašnji predsjednik Hrvatskog PEN centra te potpredsjednik Međunarodnoga PEN-a, gospodin Predrag Matvejević.



Hrvatski P.E.N. centar ima zadovoljstvo pozvati vas na subverzivni forum
''Subverzivna književnost: Angažiranost danas'',
9.-11. svibnja 2013. u kinu Europa,
u Zagrebu, u sklopu Subversive festivala.

PROGRAM:

Subverzivna književnost: Angažiranost danas
Kino Europa (Dvorana Müller) / 9. - 11. svibnja 2013.

Četvrtak, 9. svibnja
20:00
Foaje kina Europe
Predrag Lucić i Boris Dežulović: Melodije bijede i pobjede
20:00 – 22:00
SubLit Café
Moderatori: Milan Rakovac i Marko Pogačar

Petak, 10. svibnja
11:00 – 11:15
Uvod: Zašto subverzivna književnost?
11:15 – 13:00
1. panel
Autorski angažman jučer i danas
Moderator: Igor Štiks
Panelisti/ice: Christos Chrissopoulos, Nadežda Čačinovič, Karl Markus Gauss
13:00 – 14:00
Stanka za ručak
14:00 – 15:30
2. panel
PEN i angažirana književnost
Moderator: Nadežda Čačinovič
Panelisti: Predrag Matvejević i John Ralston Saul
16:00 – 17:30
3. panel
Kako se to piše angažirano?
Moderator: Peter Vermeersch
Panelisti/ice: Annelies Verbeke, Nikica Petković, Daša Drndić
18:00 – 20:00
Okrugli stol
Književni angažman: čemu i zašto?
Moderator: Boris Postnikov
Panelisti: Ivana Sajko, Oliver Frljić, Andrej Nikolaidis i Selvdin Avdić
20:00 – 22:00
SubLit Café
Moderator: Marko Pogačar

Subota, 11. svibnja
12:00 – 14:00
4. panel
Suočavanje s prošlošću
Moderator: Seid Serdarević
Panelisti/ice: Daša Drndić, Saša Ćirić i Peter Vermeersch
14:00 – 15:30
Stanka za ručak
15:30 – 17:30
5. panel
Suočavanje sa sadašnjošću: pisac kao aktivist
Moderator: Nick Holdstock
Panelisti/ice: Grazyna Plebanek, Andrej Nikolaidis, Ivana Sajko
18:00 – 20:00
Okrugli stol
Okupiraj književnost
Moderator: Marko Pogačar
Sudionici: Aleš Debeljak, Karl Markus Gauss, Christos Chrissopolous


Prethodna stranica [ 1 ] Slijedea stranica

x
Ova web stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pregleda ove web stranice pristajete na korištenje kolačića.